Domali prst

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Domali prst na ruci.

Domali prst ili prstenjak (lat. digitus annularis) je četvrti prst na ljudskoj šaci, a drugi najbliži ulnarnoj kosti, postavljen između srednjeg i malog prsta. U anatomiji ga još nazivaju i digitus medicinalis, digitus quartus ili digitus IV.[1]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prema Laslu A. Mađaru (mađ. László A. Magyar), naziv ovog prsta u mnogim jezicima potiče od drevnog verovanja da poseduje magične moći.[2]

  1. Medicinski prst. U nekim kulturama magične moći ovog prsta se povezuju sa isceljiteljskim moćima. Primer prikaza ovakvih moći je Bhaisajyaguru, medicinski Buda, koji je koristio taj prst u tu svrhu.
  2. Prstenjak. U nekim kulturama se ovaj prst povezuje sa magičnim prstenom. Ovo je posebno izraženo u evropskim jezicima.
  3. Bezimeni prst. U mnogim kulturama se izbegava imenovanje „moćnog entiteta“, pa ga ili nazivaju drugačijim imenom ili ga nazivaju bezimenim prstom.
  4. U nekim jezicima je ovaj prst dobio naziv prema svom položaju, kao što je i slučaj sa srpskim.
    • latinski jezik: digitus medio proximus (prst pored srednjeg)
    • grčki jezik: παράμεσος paramesos (para = pored + mesos = u sredini: prst pored srednjeg)

Knjiga o prstima[uredi | uredi izvor]

Prema „knjizi o prstima“, kako je simbolično nazvano naučno istraživanje koje je trajalo skoro dvadeset godina, a u vezi sa domalim prstom i kažiprstom, muškarci sa većim domalim prstom imaju uglavnom i duži polni organ, ali i bogatiju semenu tečnost. Kao jedan od dokaza da duži domali prst predstavlja i dokaz ljubavnih moći se uzima poznati lik iz istorije Đakomo Kazanova. U prilog ovoj teoriji govore i eksperimenti rađeni na zamorcima, miševima i majmunima, kojima se kao posledica davanja testosterona, muškog polnog hormona, izduživao baš domali prst. Kod ljudi, na razvoj baš tog prsta kod fetusa utiče testosteron u telu majke. Zbog svega ovoga, šaka sa dužim domalim prstom je nazvana „muževnom“, nasuprot onoj kod koje je duži kažiprst i koja je nazvana „ženstvenom“. Na osnovu ovih otkrića, a i nekih drugih eksperimenata, ispitivanja i posmatranja, izvedene su još neke korelacije; ljudi sa izraženijim domalim prstom su u većini slučajeva naklonjeniji sportu, matematici, muzici i imaju bolji osećaj za prostor.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 
  2. ^ „László A. Magyar: DIGITUS MEDICINALIS – THE ETYMOLOGY OF THE NAME”. Arhivirano iz originala 08. 01. 2003. g. Pristupljeno 08. 01. 2003. 
  3. ^ Politikin zabavnik broj 2985. Datum: 24.4.2009. Knjiga o prstima, strane: 57-59. Izdaje i štampa: Politika AD.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]