Dopuna do potpunog kvadrata

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dopuna do potpunog kvadrata je tehnika elementarne algebre sa primenama u različitim oblastima matematike. Koristi se, na primer, u algebri pri rešavanju kvadratne jednačine, u analitičkoj geometriji da odredi grafik kvadratne funkcije, u infinitezimalnom računu pri određivanju vrednosti nekih integrala, i pri računanju Laplasovih transformacija. Cilj ove tehnike je da se eliminiše linearni član kvadratnog trinoma.

Drugim rečima, kvadratni trinom oblika

sa transformiše u oblik

U ovom kontekstu, slobodan član, označen sa const ne zavisi od promenljive x. Izraz u zagradi je oblika (x − const). Dakle, polazni trinom ax2 + bx + c  se transformiše u

gde treba odrediti i .

U matematici je dopuna do potpunog kvadrata osnovna algebarska operacija koja se često bez posebnog naglašavanja primenjuje u različitim računicama sa kvadratnim polinomima.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Osnova[uredi | uredi izvor]

Osnova za ovu tehniku je jednostavna formula elementarne algebre za određivanje kvadrata binoma:

Na primer:

Kod bilo kog potpunog kvadrata, broj p je uvek polovina koeficijenta uz x, a slobodan član je jednak p2.

Osnovni primer[uredi | uredi izvor]

Neka je dat sledeći kvadratni polinom:

Ovaj trinom nije potpuni kvadrat, pošto 28 nije kvadrat broja 5:

Ipak, moguće je polazni polinom zapisati kao zbir kvadrata i konstante:


Opšti postupak[uredi | uredi izvor]

Proizvoljan monični kvadratni trinom

je moguće zapisati u obliku kvadrata binoma čija se dva prva člana poklapaju sa datim:

Kvadrat ovog binoma se razlikuje od polaznog trinoma samo u vrednosti slobodnog člana. Zato se može zapisati

gde je konstanta. Upravo ovaj postupak se naziva dopunom do potpunog kvadrata. Primeri:

Nemonični trinom[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je koeficijent uz kvadratni član različit od nule

potrebno je najpre faktorisati polinom u obliku proizvoda koeficijenta a i kvadratnog trinoma, i zatim dopuniti dobijeni monični trinom do potpunog kvadrata.

Primer:

Zahvaljujući ovome, moguće je proizvoljan kvadratni polinom zapisati u obliku

Formula[uredi | uredi izvor]

Rezuktat primene tehnike se može zapisati u obliku formule. U opštem slučaju:[1]

Posebno, kada je a=1:

Matrična jednakost je vrlo slična:

Veza sa grafikom[uredi | uredi izvor]

Grafici kvadratnih funkcija pomereni duž x-ose za = 0, 5, 10, i 15.
Grafici kvadratnih funkcija pomereni duž y-ose za = 0, 5, 10, i 15.
Grafici kvadratnih funkcija pomereni duž x-ose i y-ose za = = 0, 5, 10, i 15.

U analitičkoj geometriji, grafik proizvoljne kvadratne funkcije je parabola u xОy-ravni. Ukoliko je kvadratni trinom oblika

brojevi i se mogu shvatiti kao dekartove koordinate temena parabole. To znači da je x-koordinata ose simetrije, a je minimalna (ili maksimalna, ako je a < 0) vrednost kvadratne funkcije.

Drugim rečima, grafik funkcije ƒ(x) = x2 je parabola čije je teme u koordinatnom početku (0, 0). Grafik funkcije ƒ(x − ) = (x − )2 je parabola pomerena udesno za čije je teme u tački (, 0), kao što je prikazano na gornjoj slici. Osim toga, grafik funkcije ƒ(x) + x2 +  je parabola pomerena duž y-ose na pozitivnu stranu za , te joj je teme u tački (0, ), kao što je prikazano na drugoj slici. Kobinovanjem horizontalnog i vertikalnog pomeranja dobija se ƒ(x − ) +  = (x − )2 +  što je parabola pomerena udesno za i gore za sa temenom u tački (), kao što se može videti na trećoj slici.

Rešavanje kvadratnih jednačina[uredi | uredi izvor]

Dopuna do potpunog kvadrata se može koristiti za rešavanje proizvoljne kvadratne jednačine. Na primer:

U prvom koraku se polazni trinom dopuni do potpunog kvadrata:

Zatim se primeni formula za razliku kvadrata:

Odatle je

pa su rešenja polazne jednačine

Ovo se može primeniti na proizvoljnu kvadratnu jednačinu. Kada je koeficijent uz x2 različit od 1, prvi korak će biti deljenje jednačine sa tim koeficijentom: pogledati, na primer, ne-monični slučaj.

Iracionalni i kompleksni koreni[uredi | uredi izvor]

Za razliku od metoda koji koriste faktorizaciju jednačine, pouzdanu samo u slučaju kada su koreni racionalni, dopuna do potpunog kvadrata će utvrditi korene kvadratne jednačine čak i tada kada su oni iracionalni ili kompleksni. Na primer, data je jednačina:

Nakon dopune do potpunog kvadrata biće

pa je

Znači da su koreni

što se može zapisati i sa

Jednačine čiji su koreni kompleksni mogu se rešavati na isti način:

Nemonična jednačina[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je potrebno rešiti kvadratnu jednačinu čiji vodeći koeficijent nije jednak jedinici, najpre je treba podeliti sa tim koeficijentom:

Druge primene[uredi | uredi izvor]

Integracija[uredi | uredi izvor]

Ova tehnika se može koristiti za izračunavanje bilo kog integrala oblika

uz upotrebu osnovnih jednakosti:

Na primer, neka je dat integral:

Dopunom do potpunog kvadrata trinoma u imeniocu dobija se:

Dobijeni integral se može izračunati korišćenjem smene u = x + 3:

Kompleksni brojevi[uredi | uredi izvor]

Ukoliko su u izrazu

z i b kompleksni brojevi, z* i b* su njihovi konjugati, i neka je c realan broj. Upotrebom identiteta |u|2 = uu* moguće je zapisati dati izraz na sledeći način:

odakle se jasno vidi da je u pitanju realan broj. Zapis sledi iz sledećeg niza jednakosti:

U sledećem izrazu

neka su a, b, c, x, i y realni brojevi, i neka je a > 0 i b > 0, onda se polazni izraz može prikazati kao kvadrat apsolutne vrednosti kompleksnog broja. Ako se definiše

biće

pa je

Geometrijsko objašnjenje[uredi | uredi izvor]

Neka je potrebno primeniti ovu tehniku na sledeću jednačinu

Kako x2 predstavlja površinu kvadrata stranice x, a bx predstavlja površinu pravougaonika sa stranicama b i x, proces dopune do potpunog kvadrata se može predstaviti vizuelno pomoću odgovarajućih četvorouglova.

Ukoliko se kvadrat x2 i pravougaonik bx jednostavno nameste tako da formiraju veći kvadrat, ispostaviće se da njemu fali jedan deo. Član (b/2)2 koji se dodaje na obe strane gornje jednačine predstavlja upravo površinu nedostajućeg ćoška, odakle i potiče fraza „dopuna do potpunog kvadrata“.[2]

Varijacija tehnike[uredi | uredi izvor]

Kao što se obično navodi, dopuna do potpunog kvadrata podrazumeva dodavanje trećeg člana, v 2 na prva dva člana razvijene formule za kvadrat binoma:

čime se dobija pravi kvadrat. U nekim situacijama potrebno je dodati srednji član, ili kao 2uv ili −2uv, na izraz oblika:

čime se ponovo dobija potpuni kvadrat.

Primer: zbir pozitivnog broja i njegove recipročne vrednosti[uredi | uredi izvor]

Kako važi

sledi da je zbir pozitivnog broja x i njegove recipročne vrednosti uvek veći ili jednak 2. Kako je kvadrat realnog izraza uvek veći ili jednak nuli, dobija se navedeno ograničenje; jendakost sa 2 se postiže samo onda kada je x = 1, čime se eliminiše kvadratni sabirak.

Primer: faktorizacija jednostavnog polinoma četvrtog stepena[uredi | uredi izvor]

Neka je dat binom

On se može napisati u obliku

gde je srednji član 2(x2)(18) = 36x2. Odatle sledi

(u poslednjem redu su monomi poređani po opadajućim stepenima).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Narasimhan, Revathi (1. 1. 2009). Precalculus: Building Concepts and Connections. Cengage Learning. str. 134—. ISBN 978-0-618-41302-7. 
  2. ^ Completing the Square | Nick Alger // maps, art, etc Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2012), Pristupljeno 2. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]