Donje Štiplje
Donje Štiplje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pomoravski |
Grad | Jagodina |
Stanovništvo | |
— 2011. | 158 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 00′ 27″ S; 21° 10′ 13″ I / 44.0075° S; 21.170333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 219 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 035 |
Registarska oznaka | JA |
Donje Štiplje je naseljeno mesto grada Jagodine u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 202 stanovnika, dok je na popisu iz 2022. godine bilo 158 stanovnika.
Ovde se nalaze Zapis Stevanovića kruška (Donje Štiplje), Zapis Đorđevića hrast (Donje Štiplje) i Zapis lipa kod crkve (Donje Štiplje).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Do Drugog srpskog ustanka Donje Štiplje se nalazilo u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Donje Štiplje ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadalo Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva. Postoje dve legende o nastanku sela. Jedna je da se staro selo Ješekovac, koje se nalazilo pored reke raselilo, zbog Turaka i premestilo se na današnje mesto i sa se u prvo vreme zvalo samo Štiplje. Onda se deo stanovništva odvojio i naselio prostor koji je poneo ime Gornje Štiplje.[2] Druga legenda kaže da se selo nalazilo nekada u Starom selu (Selištu) ali da stanovništvo raselilo i obrazovalo Gornje Štiplje i Donje Štiplje.[3]
Najznačajnija ličnost iz Donjeg Štiplja u vreme Prvog srpskog ustanka bio je kapetan Gaja koji je pod svojom komandom imao 500 vojnika i poginuo je na Deligradu 1809. godine. Selo Donje Štiplje je 1832. godine je pripadalo jagodinskoj kapetaniji, pod komandom kapetana Dimitrija Đorđevića davalo 8 pešaka i 1 konjanika.[4] Jednog odbeglog turskog nizama iz beogradske tvrđave uhvatio je u štipljanskoj mehani Rista Joksimović, član Primiritelnog suda Štipljanske opštine u leto 1839. godine.[5] Opština donjoštipljanska prema popisu 1839. godine imala je u svom sastavu sela Donje Štiplje, Gornje Štiplje, Vranovac, Gornji Račnik i Donji Račnik, a na čelu je bio kmet Rista Joksimović sa pomoćnicima Vasom Jovanovićem i Milošem Radulovićem.[6] U selu se 1857. godine bogatstvom isticao Radovan Ristić koji je za izgradnju spomenika voždu Karađorđu darovao 8 groša.[7] Godine 1901. selo Donje Štiplje pripadalo je opštini jošaničkoj sreza beličkog.[8] Marta 1904. godine selo Donje Štiplje ukazom kralja Petra I izuzeto iz opštine jošaničke i pridodano opštini vranovačkoj.[9]
Tokom perioda između dva svetska rata politikom se bavio Vladimir Vulić koji je bio predstavnik Jugoslovenske narodne stranke "Borbaša".[10] U prvoj godini Drugog svetskog rata u Jugoslaviji žandarmska stanica i opština u Donjem Štiplju tokom avgusta 1941. bila je više puta napadnuta od strane partizanske Beličke čete. Deo partizanske Beličke čete, 6. septembra 1941, zauzeo je Donje Štiplje, zatvorio opštinu, predsedniku Miloradu Vasiću naređeno je da ne izvršava naredbe okupatora i Vlade narodnog spasa i oterana su goveda i svinje sa farme proizvođača salame iz Jagodine, Klefiša.[11]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prvi popis Kneževine Srbije iz 1834. godine, u savremenom smislu, donosi podatak da je u Donje Štiplju u 32 kuće živelo 197 stanovnika.[12] Popis iz 1863. godine donosi podatak da je u selu Donjem Štiplju živelo 239 žitelja i da je selo pripadalo vranovačkoj opštini beličkog sreza.[13] Po podacima od decembra 1874. godine unetim u Državopisu Srbije iz 1879. godine selo Donje Štiplje je pripadalo vranovačkoj opštini i imalo je 282 stanovnika iz 58 porodica u 49 kuća.[14]
U naselju Donje Štiplje živi 230 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,7 godina (47,1 kod muškaraca i 52,2 kod žena). U naselju ima 108 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,52.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
Donje Štiplje u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1] | |||||||||||||
Godina popisa | 1818. | 1819. | 1820. | 1821. | 1822. | 1823. | 1824/25. | 1825. | 1826. | 1827. | 1828. | 1829. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Kuće | 40 | 43 | 28 | 28 | 28 | 29 | 29 | 29 | 30 | 30 | 31 | 32 | |
Poreske glave* | - | 49 | 33 | 34 | 36 | 37 | 37 | 35 | 35 | 36 | 36 | 35 | |
Aračke glave** | 93 | 105 | 63 | 63 | 63 | 65 | 76 | 81 | 84 | 82 | 84 | 87 | |
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina |
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 4 | 10 | ||
75—79 | 15 | 17 | ||
70—74 | 13 | 16 | ||
65—69 | 7 | 21 | ||
60—64 | 7 | 8 | ||
55—59 | 6 | 4 | ||
50—54 | 9 | 8 | ||
45—49 | 9 | 5 | ||
40—44 | 13 | 5 | ||
35—39 | 10 | 5 | ||
30—34 | 5 | 9 | ||
25—29 | 6 | 5 | ||
20—24 | 5 | 4 | ||
15—19 | 7 | 6 | ||
10—14 | 5 | 7 | ||
5—9 | 7 | 4 | ||
0—4 | 4 | 6 | ||
Prosek : | 47,1 | 52,2 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 116 | 31 | 72 | 8 | 5 | 0 |
Ženski | 123 | 9 | 74 | 36 | 2 | 2 |
UKUPNO | 239 | 40 | 146 | 44 | 7 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 59 | 27 | 1 | 0 | 18 |
Ženski | 30 | 26 | 0 | 0 | 1 |
UKUPNO | 89 | 53 | 1 | 0 | 19 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 3 | 5 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 1 | 4 | 5 | 1 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 1 |
UKUPNO | 0 | 0 | 2 | 0 | 1 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012.
- ^ Mijatović, Stanoje (1941). Belica. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 133—134.
- ^ Mijatović, Stanoje (1941). Belica. Beograd: Srpska kraljevska kademija. str. 133—134.
- ^ Marković, Mišković, Zoran, Svetlana (2010). Jagodinska nahija 1830-1835. III. Jagodina: Istorijski arhiv Srednje Pomoravlje. str. 95.
- ^ Savić, Aleksandar (2021). Kneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858). Beograd: Filozofski fakultet. str. 73.
- ^ Ljušić, Radoš (1981). „Popis poreskih glava, kuća i članova mirovnih sudova u Kneževini Srbiji iz 1839. godine”. Mešovita građa. 9: 72.
- ^ Jovanović, Dobrivoje (2012). „Prikupljanje priloga u Jagodinskom okrugu za podizanje spomenika Karađorđu” (PDF). Zbornik radova "Prošlost“. 1: 47—59.
- ^ „Administrativna podela Kraljevine Srbije”. Policijski glasnik. 15,16.: 3. 28. april 1901.
- ^ „Razgrupisavanje opština”. Policijski glasnik. 8: 1. 6. mart 1904.
- ^ D. Jovanović, Izbori u Moravskom okrugu u Kraljevini Jugoslaviji, Jagodina 2023, 111
- ^ Živanović, Popović, Jovanović, Boško, Damnjan, Miodrag (1961). Pomoravlje u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945. Jagodina: Sreski Odbor Saveza Boraca NOR Svetozarevo. str. 177.
- ^ Cvijetić, Leposava (1984). „Popis stanovništva i imovine u Srbiji 1834. godine” (PDF). Mešovita građa. 13: 59.
- ^ Državopis Srbije III. Bѣograd: Statično odeѣlenѥ Ministerstva finansiѥ. 1863. str. 96.
- ^ Državopis Srbije. Beograd: Statistično odelenje Ministarstva finansije Knjaževine Srbije. 1879. str. 32.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Popović, Ljubodrag. Marković, Zoran, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 978-86-902609-5-9. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 09. 2013. g. Pristupljeno 12. 7. 2012.