Donji Suvi Do
Donji Suvi Do | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Kosovska Mitrovica |
Stanovništvo | |
— 2011. | 789 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 53′ 12″ S; 20° 50′ 54″ I / 42.88667° S; 20.84833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 512 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 40 000 |
Pozivni broj | +383 (0)28 |
Registarska oznaka | 02 |
Donji Suvi Do (alb. Suhodoll i Poshtëm) je naselje u opštini Kosovska Mitrovica, Kosovo i Metohija, Republika Srbija. Prema popisu iz 2011. godine mesto je imalo 789 stanovnika[1], uključujući i 787 Albanaca.[a] Nakon 1999. selo je poznato i kao Donji Tejibri (alb. Tejibri i Poshtëm) i kao Donji Buzibri (alb. Buzibri i Poshtëm).
Donji Suvi Do se nalazi se u severnoj Mitrovicu, pored puta Mitrovica-Ribariće-Podgorica, zapadno od Mitrovice.[2] Pripada katastarskoj opštini Suvi Do (422 ha), a fizionomično je povezano sa Gornjim Suvim Dolom.[2]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Donji (,,Turski “) Suvi Do je pored glavnog puta koji vodi iz Mitrovice c leve strane Ibra za selo Čabru i dalje za kolašinska sela pod Rogoznom. Selo je razbijenog tipa, nalazi se na 520-540 m nadmorske visine, na levoj strani doline reke Ibar, jugoistočno od podnožja Rogozne (1479m).[2] Selo je zbijenog tipa naselja, kao što su i sela na Kosovu, s krivudavim ulicama, ćorsokacima, itd. Voda se upotrebljava sa Češme, koja je usred sela, Češme kod „teke“ (grobnice) i sa česme Bošnjakot. Njive su pored Ibra, a ispaše poviše sela po rudinama na mestima koja se nazivaju: Ravna, Lužnjača ili Bregu Lužnjača, Špat i Madh, Arat e Gata, Arat e Kaljas, Arat e Jazer, Arat e Smonices; šuma hrastova bila je „u Ramiće“, posečena i iskrčena za njive.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Muslimansko groblje je pored puta niže sela. Čerkesko groblje bilo je niže gradine na Malom Zvečanu. Selo ima džamiju i dve tekije. Naselje je muhadžirsko, doseljenih Albanaca iz Toplice 1878. Oni su iz okoline Kuršumlije. Tada se doselilo i nekoliko bosanskih poislamljenih rodova, koji su se kasnije odselili u Mitrovicu. Pre njihova dolaska na današnjem mestu bilo je naselje Čerkeza, koji su se 1878. godine odselili za Tursku (bilo ih je oko 10 kuća).
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]
Rodovi u selu:[3]
- Gašani (alb. Gashi), 20 kuća. Poreklom su iz fisa (plemena) Gaši.
- Krasnići (alb. Krasniqi), 8 kuća. Poreklom su iz fisa (plemena) Krasnići.
- Hoti (alb. Hoti), 5 kuća. Poreklom su iz fisa (plemena) Hoti.
- Beriši (alb. Berisha), 3 kuće. Poreklom su iz fisa (plemena) Beriša.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Godina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2011 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 357 | 342 | 402 | 540 | 739 | 881 | 789 |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1981. godine mesto je bilo većinski naseljeno Albancima.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
- ^ a b v Stamenković 2002, str. 249.
- ^ Petrović 2010, str. 144.
- ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Petrović, Petar Ž. (2010). Raška : antropogeografska istraživanja. Knj. 2. Novi Pazar, Novi Sad: Muzej "Ras", 2010. (Novi Sad : Panpapir). 978-86-80813-16-5. COBISS.SR 176130060 COBISS.RS 176130060
- Stamenković, Srboljub Đ. (2002). Geografska enciklopedija: naselja Srbije. Geografski fakultet.
Vidi još[uredi | uredi izvor]