Dragoslav Đorđević
Dragoslav Đorđević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 2. septembar 1931. |
Mesto rođenja | Beograd, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
Datum smrti | 1989.57/58 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SFR Jugoslavija |
Dragoslav Đorđević (Sarajevo, 2. septembar 1931 — Beograd, 1989) bio je srpski istoričar umetnosti i likovni kritičar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirao je 1960. godine Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Likovnu kritiku pisao je od 1958. godine. Bio je kritičar „Radio Beograda“ (1959 — 1966), „Dnevnika“ u Novom Sadu (1959 — 1961), „Telegrama“ iz Zagreba (1967 — 1968), „Borbe“ (1961 — 1967) i „Književnih novina“ (1969 — 1970) iz Beograda, a povremeno je pisao i za „Večernje Novosti“, „Vidike“, „Danas“, „Politiku“ (Beograd), „Odjek“ (Sarajevo), „Naša scena“ (Novi Sad), i dr. Bio je kustos za „Jugoslovensko slikartsvo posle 1945“ Muzeja savremene umetnosti u Beogradu od 1960. do 1989.
Za Radio Televiziju Srbije snimio je emisije „Slike i skulpture“ 1962 — 1963, i „Čovek između zemlje i meseca“ 1969. godine.
Od 1966. godine bio je član Jugoslovenske sekcije Međunarodnog udruženja umetničkih kritičara - AICA, član ULUPUDS-a (Sekcija istoričara umetnosti), Muzejskog društva Srbije i Društva kritičara Srbije.
Bio je jugoslovenski komesar i selektor na IV međunarodnom bijenalu mediteranskih zemalja u Aleksandriji 1961 — 1962, Savremenog jugoslovenskog slikarstva u Bagdadu 1962. i IX međunarodnog bijenala slikarstva u Tokiju 1967. godine.
Iako je pisao i kritički razmatrao pojave u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti u širokom vremenskom rasponu od akdemskog realizma do najnovijih pojava, Dragoslav Đorđević je najveći doprinos dao nastanku i razvoju „slikarstva poetske figuacije“ tokom sedamdesetih godina koja je izgradila jednu konzistentnu liniju u recentnoj umetnosti paralelno sa konceptualizmom iste decenije. Svojim kritičarskim zalaganjem i brojnim autorskim izložbama, kao i predgovorima kataloga i kritikama vodećih protagonista tog stilskog sadržaja, Đorđević je neosporno obeležio tu epohu kojoj je, prema vlastitom kritičarskom senzibilitetu, nesporno pripadao.
Knjige i monografske studije (izbor)[uredi | uredi izvor]
- 1959. Elementi antičkog teatra u našem slikarstvu XIV veka, Nova scena, b. 141, pp. 10–11, Novi Sad
- 1960. Pokušaj sinteze u umetnosti, Radio Beograd, 15. januar, Beograd
- 1960. Objektivni i subjektivni eleneti u likovnoj kritici, Radio Beograd, 13. april, Beograd
- 1960. Dva vida „naivne“ imetnosti, Radio Beograd, 20. april, Beograd
- 1960. Avangardizam i tradicija, Radio Beograd, 1. jun, Beograd
- 1960. Poreklo nefigurativnog u umetnosti, Radio Beograd, 15. jun, Beograd
- 1961. Avagradizam i tradicija, Dnevnik, 15. januar, Novi Sad
- 1964. Zora Petrović, ed. Slikari i vajari, III kolo, Prosveta, Beograd
- 1965. Slikarstvo posle 1945. pp. 38–48, (monografija), Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1966. Nova figuracija beogradskog kruga, Borba, 19. februar, Beograd
- 1966. Krsto Hegedušić. Prilozi o ličnosti i delu, Umetnost, br. 5, pp. 5–16, Beograd
- 1966. Mladen Srbinović, Izložbeni paviljon u Tvrđavi, Niš
- 1967. Nadrealno, fantastično, magično, III trijenale likovnih umetnosti, Sajmište, Beograd
- 1967. Poetska fantastika, VII likovna jesen, Gradski muzej, Sombor
- 1968. Bogdan Kršić, Galerija Grafičkog kolektiva, Beograd
- 1968. Marko Krsmanović, Galerija Grafičkog kolektiva, Beograd
- 1969. Ivan Tabaković, Sala Mostre Garzanti, Forli, (Italija)
- 1969. Socijalistički realizam 1945-1950, u Nadrealizam i socijalna umetnost 1929-1950, Jugoslovenska umetnost HH veka, knj. 4, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1969. Retrospektiva Decembarske grupe, Književne novine, Beograd
- 1975. Milan Konjović njim samim, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1976. Beogradski mladi slikari I, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1978. Svedočenja o Zori Petrović, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1978. Beogradski mladi slikari II, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1979. Petar Lubarda, ulja 1927-1967, Galerija likovne umjetnosti, Osijek
Kritike (izbor)[uredi | uredi izvor]
- 1958. Predićeva „Vesela braća...“ - Ljudi iz Orlovata, Večernje novosti, 6. septembar, Beograd
- 1959. Vida Jocić, Vidici, br. 423-443, pp. 8 Beograd
- 1960. Oktobarski salon, slikarstvo, Dnevnik, 30. oktobar, Novi Sad
- 1960. Tri varijante apstrakcije, Dnevnik, 4. decembar, Novi Sad
- 1961. Decembarska grupa, Dnevnik, 1-3. januar, Novi Sad
- 1961. Petska vizika Marija Maskarelija, Dnevnik, 29. januar, Novi Sad
- 1961. Nedeljko Gvozdenović, Borba, 25. maj, Beograd
- 1961. Milo Milunović, Borba, 23. jun, Beograd
- 1961. Mira Jurišić, Borba, 18. oktobar, Beograd
- 1962. Oto Logo, Borba, 13. februar, Beograd
- 1962. Zoran Paterović, Borba, 2. mart, Beograd
- 1962. Enformel, Borba, 15. mart, Beograd
- 1962. Radenko Mišević, Borba, 24. maj, Beograd
- 1962. Vida Jocić, Borba, 18. decembar, Beograd
- 1963. Feđa Soretić, Borba, 27. maj, Beograd
- 1963. Sava Rajković, Borba, 6. jun. Beograd
- 1964. Nesumnjiva obdarenost. Izložba slika Marine Abramović, Borba, 28. maj, Beograd
- 1965. Od teorije ka praksi. Izložba crteža Milice Stevanović, Borba, 4. mart Beograd
- 1965. Novo ime mlade generacije. Izložba slika Dragoša Kalajića, Borba, 2. april, Beograd
Autorske izložbe[uredi | uredi izvor]
- 1961. 40 dela posleratnog jugoslovensog slikarstva iz zbirke Moderne galerije u Beogradu, Narodni muzej, Kragujevac
- 1966. Akvareli iz zbirke Muzeja savremene umetnosti, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1966. Drugi trijenale savrenog jugoslovenskog crteža, Gradski muzej, Sombor
- 1968. Kritičari su izabrali, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1968. Mladi beogradski slikari, Muzej na sovremenata umetnost, Skoplje
- 1868. Od fantastike do nadrealnog u srpskom slikarstvu, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1969. Kritičari su izabrali, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1970. Kritičari su izabrali, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1972. Savremene srpska umetnost, Muzej na sovremenata umetnost, Skoplje
- 1981. Dušan Matić (1898-1980), Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Beograd
- 1983. Poetska figuracija šezdesetih godina, (Iz zbirke Muzeja savremene umetnosti), Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Beograd
- 1983. Mrtva priroda kao tematski izazov, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1985. Portret kritičara, Dragoslav Đorđević, izbor 1950-1985, Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd
Predgovori kataloga (izbor)[uredi | uredi izvor]
- 1961. Mladen Srbinović, Salon Moderne galerije, Beograd
- 1964. Vladinir Veličković, Mala galerija, Ljubljana
- 1964. Marko Krsmanović, Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
- 1964. — 1965. Krsto Hegedušić, Salon Moderne galerije, Beograd
- 1966. Ivan Tabaković, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1966. Peđa Milosavljević, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1967. Jagoda Buić, Zimski salon Likovnog susreta, Subotica
- 1967. Radislav Trkulja, Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
- 1967. Todor Stevanović, Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
- 1967. Ljubica Sokić, Umetnička galerija, Niš
- 1967. Angelina Gatalica, Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
- 1968. Nebojša Mitrić, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1969. Oto Logo, Mala galerija Umjetičke galerije, Sarajevo
- 1970. Živko Đak, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1977. Aleksandar Cvetković - Božidar Damjanovski, Galerija Likovne jeseni, Sombor
- 1981. Božidar Damjanovski, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1982. Gordana Jocić, Likovna galerija Kulurnog centra, Beograd
- 1985. Aleksandar Đurić, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1989. Pejzaž u posleratnom srpskom slikarstvu (Iz zbirke muzeja savremene umetnosti), Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Beograd
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Dokumentacija Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- Dragoslav Đorđević, Slikarstvo poetske figuracije, (priredio Jovan Despotović) Clio, Beograd, 1996