Dragoš Kalajić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragoš Kalajić
Fotografija Kalajića
Lični podaci
Datum rođenja(1943-02-22)22. februar 1943.
Mesto rođenjaBeograd, Srbija
Datum smrti22. jul 2005.(2005-07-22) (62 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija i Crna Gora
Zvanični veb-sajt
http://dragoskalajic.com

Dragoš Kalajić (Beograd, 22. februar 1943 — Beograd, 22. jul 2005) bio je srpski filozof, slikar, novinar, pisac[1] i član Senata Republike Srpske.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Njegova majka Tatjana (rođ. Parenta) je bila profesor matematike i ćerka sveštenika, pisca i profesora Miloša Parente.

Diplomirao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Rimu 1965. godine sa najvećim ocjenama u klasi. Po završetku svoje obuke otpočeo je da živi i radi u Beogradu i Rimu. Kalajić je bio i ostvaren pisac pored toga što je bio umjetnik (pisao je za časopis „Pogledi”).[2] Bio je član Udruženja književnika Srbije, Udruženja likovnih umjetnika Srbije i Saveza pisaca Rusije.

Postigao je značajan uticaj na poljima na kojima je učestvovao, od književnosti do vizuelnih umjetnosti do istorije umjetnosti i izdavaštva. Bio je prijatelj sa mnogim istaknutim ličnostima iz oblasti umjetnosti, književnosti, filma i filozofije, kao što su Julijus Evola, Ezra Paund, Aleksandar Dugin, Đorđo de Kiriko, Gvaltjero Jakopeti i još mnogim drugima.[3][4][5]

Bio je kritičar Hrišćanstva i zagovornik paganizma do građanskog rata devedesetih godina, tokom i nakon čega je postao pravoslavni hrišćanin i zagovornik saveza pravoslavnih naroda.[2]

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Uporište (Rehabilitacija strukture integralnog čoveka)[6]
  • Inicijacije[6]
  • Mapa (anti)utopija[6]
  • Filozofija umetnosti[6]
  • Smak sveta[6]
  • Pisci boga Marsa[6]
  • Evropska ideologija[6]
  • Život je putovanje, putopisi[6]
  • Kosmotvorac, roman[6]
  • Poslednji Evropljani, roman[6]
  • Srpska deca carstva, roman[6]
  • Američko zlo[6]
  • Izdana Evropa[6]
  • Srpsko dobro[6]
  • Rusija ustaje[6]
  • Kodeks Solarnog reda & Pojmovnik Dragoša Kalajića[6]
  • Krševina (poema, sa pogovorom)[6]
  • Zimski solsticijum (dnevnik poslednjih godina, Najvažniji intervjui, naročito oni dati u poslednjim godinama života. Tri oproštajna teksta: „Poslednji Hiperborejac”)[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. arhiva.glas-javnosti.rs. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  2. ^ a b Dimitrijević, Vladimir (2014). Prećutana kulturna istorija Srba. Beograd: Catena Mundi. str. 99—100. 
  3. ^ „Dragos Kalajic: A Hyperborean Biography”. openrevolt.info. Arhivirano iz originala 02. 08. 2017. g. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  4. ^ „Dragoš Kalajić (1943-)”. invaluable.com. Pristupljeno 25. 6. 2017. 
  5. ^ Marko Živković (2011). Serbian Dreambook. Indiana University Press. str. 207. 
  6. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o „Projekti | Dragoš Kalajić”. www.dragoskalajic.com. Arhivirano iz originala 26. 01. 2020. g. Pristupljeno 2021-04-08. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]