Dragutin Anastasijević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragutin Anastasijević
Lični podaci
Datum rođenja(1877-07-30)30. jul 1877.
Mesto rođenjaKragujevac, Kneževina Srbija
Datum smrti20. avgust 1950.(1950-08-20) (73 god.)
Mesto smrtiBeograd, FNRJ

Dragutin Anastasijević (Kragujevac, 30. jul 1877Beograd, 20. avgust 1950) bio je srpski klasični filolog, vizantolog, univerzitetski profesor i akademik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Kragujevcu 30. jula (18. jula po starom kalendaru) 1877. Klasičnu gimnaziju je završio u Beogradu, a 1900. je diplomirao klasičnu filologije na Velikoj školi u Beogradu. U Minhenu je kod Karla Krumbahera studirao vizantologiju i novogrčku filologiju te doktorirao 1905. godine.

Bio je prvi vizantolog u Beogradu. Godine 1906. je postavljen za privremenog, 1908. za stalnog docenta, a 1919. za vanrednog profesora vizantologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[1]

Osnivač je seminara za vizantologiju u Beogradu. Od 1920. godine profesor je grčkog jezika i vizantijske kulture na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu (19201941).

Za redovnog člana SAN (Srpske akademije nauka) izabran je 22. marta 1946. godine.

Njegova doktorska disertacija je bila iz oblasti filologije, ali se kasnije bavio istorijom Vizantije i vizantijsko-slovenskih odnosa, proučavao je postanak Samuilovog carstva i hronologiju ratova sa ruskim knezom Svjatoslavom, pitanjima vizantijske diplomatije.

Mnogo se bavio i srpskom srednjovekovnom istorijom. Najviše je proučavao srpsko-vizantijske odnose, Svetu goru i manastir Hilandar.

U Enciklopediji Srba, Hrvata i Slovenaca objavio je preko dve stotine priloga koji su posebno objavljeni u njegovom delu Vizantija i Vizantijci. Enciklopedijski rečnik, Beograd 1994. (Videti Bogoslovlje za 1980. godinu.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Anastasijević, Dragutin. Jedina vizantijska carica Srpkinja. Beograd : Svet knjige, 2004. str. 99—101. ISBN 978-86-7396-078-4. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]