Dragšina (Timiš)

Koordinate: 45° 41′ 59″ N 21° 26′ 6″ E / 45.69972° S; 21.43500° I / 45.69972; 21.43500
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dragšina
rum. Dragșina
Naselje
RO
RO
Dragšina
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 45° 41′ 59″ N 21° 26′ 6″ E / 45.69972° S; 21.43500° I / 45.69972; 21.43500
Zemlja Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaKeverešu Mare
Nadmorska visina93 m (305 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno505
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod678896

Dragšina (rum. Dragșina) naselje je u Rumuniji u okrugu Timiš u opštini Keverešu Mare.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 93 m.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Po "Rumunskoj enciklpediji" mesto se pominje 1442. godine. Na levoj strani reke Tamiša sačuvani su ostaci srednjovekovne tvrđave. Tu su se oko 1700. godine preselili stanovnici sela Dragšinešti (Dragomirešti) iz okruga Krašov. Godine 1835. došle su i naselile se mađarske porodice iz Bratislave, Segedina i Novog Sada.

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Draksina" pripada Tamiškom okrugu, Čakovačkog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[4] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su dva sveštenika službovala. Parosi, pop Petar Jovanović (rukop. 1779) i pop Paun Popović (1790) iako imaju tipična srpska imena i prezimena - znali su samo rumunski jezik.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 505 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
268 53,2%
Mađari
  
194 38,5%
Romi
  
37 7,3%
Ukrajinci
  
5 1,0%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  5. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]