Драмска трилогија 1941—1945.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dramska trilogija 1941—1945
Žanristorijska drama
AutorRadoš Bajić
ScenarioRadoš Bajić
RežijaRadoš Bajić
UlogeMirko Babić
Radoslav Milenković
Olga Odanović
Marko Baćović
Nikola Ranđelović
Stojan Đorđević
Nenad Okanović
Nebojša Glogovac
Nenad Jezdić
Milorad Mandić
Dragan Bjelogrlić
Aleksandar Filimonović
Lazar Ristovski
Zemlja Srbija
JezikSrpski
Broj epizoda10
Vreme trajanja~ 60 minuta
Produkcija
Izvršni producentJelena Bajić Jočić
ProducentPredrag Jočić
Radoš Bajić
Nedeljko Bajić
MontažerStevan Marić
ScenografDragan Mićanović
Direktor
fotografije
Predrag Jočić
ProdukcijaContrast Studios
RTS
Emitovanje
Prvo
prikazano na
RTS
Premijerno
prikazivanje
10. novembar 2013. — 12. januar 2014.
Zvanični veb-sajt
Profil na IMDb-ju

Dramska trilogija 1941—1945 je srpska televizijska serija koja je snimana tokom 2012. i 2013. a premijerno je prikazana od 10. novembra 2013. godine. Seriju je režirao Radoš Bajić koji je napisao i scenario.[1] Serija se sastojala iz tri ciklusa od kojih bio završen samo 10 epizoda iz prvog ciklusa. Prvi ciklus nosio je naslov Ravna gora.[2] Prvu epizodu prvog ciklusa je premijerno gledalo 2.270.000 gledalaca u Srbiji.[3] Reakcijama medija i pojedinih istoričara serija je ocenjena kao izuzetno istorijski netačna i sa proizvoljno napisanim scenarijom koji je kasnije osporen kod gledalaca.[4][5][6] Iako je prvobitno planirano da se serija nastavi u dva nova nastavka ona je neočekivano prekinuta 25. septembra 2012. godine.[7]

Spisak epizoda[uredi | uredi izvor]

Spisak epizoda i datum premijernog emitovanja:

Br. ep. Naziv epizode Premijerno emitovanje
Prva sezona
1 Napad 10. novembar 2013.
2 Slom 17. novembar 2013.
3 Sunovrat 24. novembar 2013.
4 Pukovnik 1. decembar 2013.
5 Kama 8. decembar 2013.
6 Drina 15. decembar 2013.
7 Tara 22. decembar 2013.
8 Tito 29. decembar 2013.
9 Naboj 5. januar 2014.
10 Ravna gora 12. januar 2014.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
istorijske uloge
Petre Arsovski armijski general Dušan Simović
Lazar Ristovski brigadni general Borivoje Mirković
Nebojša Glogovac pukovnik Dragoljub Mihailović
Dragan Bjelogrlić Josip Broz Tito
Irfan Mensur dr Vlatko Maček
Momir Bradić dr Slobodan Jovanović
Branko Jerinić armijski general Bogoljub Ilić
Atila Giric dr Ivan Andres
Đorđe Živadinović kralj Petar II Karađorđević
Vladan Dujović major Živan Knežević
Feđa Stojanović armijski general Milan Nedić
Ljubiša Milišić Milan Aćimović
Radko Polič potpukovnik Rudolf Ukmar
Aleksandar Filimonović Slobodan Penezić Krcun
Aleksandar Đurica major Aleksandar Mišić
Jelena Žigon Lujza Mišić
Nada Macanković Jovanka Mišić
Danica Todorović Milena Mišić
Nenad Jezdić major Mirko Stanković
Milorad Mandić Manda kapetan Milenko Uzelac - Taras
Ivan Vučković major Miodrag Palošević
Nedeljko Bajić kapetan Petar Dejanović
Ljubiša Ristović narednik Božidar Perović
Radoje Čupić batler Radenko
Borivoje Božanić Miša Simović
Nela Mihailović Jelica Hristić Nedić
Nebojša Kundačina Božidar Nedić
Milena Jakšić Davorjanka Paunović Zdenka
Helena Petrović Veselinka Malinska
Nenad Heraković Milovan Đilas
Aleksandar Trnčić Aleksandar Ranković
Saša Joksimović Koča Popović
Boris Pingović Ivan Milutinović
Đorđe Branković Kapetan Stević
Glumac Uloga
ostale uloge
Ljiljana Stjepanović Vidosava Janjić Vida
Radoslav Milenković Stanoje Taralić
Slobodan Ninković Nikodije Janjić Kode
Marko Baćović Svetolik Taralić
Olga Odanović Živana Taralić
Mirko Babić Obrad Taralić
Nenad Okanović Milisav Janjić
Stojan Đorđević Žarko Taralić
Nikola Ranđelović Vukadin Taralić
Miroljub Trošić ovčar
Jelena Ivanišević Stana Taralić
Tamara Popović Marica Janjić
Nina Mrđa Radmila Taralić
Aleksandar Srećković ađutant kapetan Kastratović
Miloš Timotijević kaplar Čuturić
Dejan Tončić potporučnik Josić
Miloš Biković poručnik Garić
Duško Premović majstor
Ivan Zablaćanski vojnik veze
Igor Đorđević učitelj Živadin
Ljubomir Todorović Nemački oficir 1

Istorijska netačnost[uredi | uredi izvor]

  • Prvi telop o lokaciji gde se radnja dešava je napisan da je Beograd u Srbiji međutim u tom periodu Srbija je bila deo Kraljevine Jugoslavije i pod tim imenom nije postojala.
  • Prvi dan nemačkog bombardovanja Beograda, 6. april 1941. je predstavljen kao radni dan, dok je to bila nedelja.
  • Pošto je serija snimana u leto, vide se olistala stabla, dok je u stvarnosti Aprilski rat vođen u rano proleće. Vreme je takođe sunčano, a zapravo su se smenjivali kiša i susnežica.
  • Ađutant generala Bore Mirkovića bio je kapetan prve klase Slavko Stebrnjak, dok je u seriji nazvan prezimenom Kastratović. U stvarnosti ađutant Bore Mirkovića je izbegao iz zemlje, dok je u seriji ostao i pridružio se žandarmerijskoj grupi policijske uprave pri Komesarskoj upravi Milana Aćimovića.
  • Pukovnik Dragoljub Mihailović, centralna ličnost serije, prikazan je od početka kako nosi bradu, iako je počeo da je pušta tek nakon sloma ustanka u Srbiji i početka nemačkih potera, zime 1941/1942. Osim tridesetak vojnika jugoslovenske vojske, pravog pukovnika Mihailovića je pratilo i oko tridesetak četnika dobojskog vojvode Mitra.
  • Akademik Slobodan Jovanović u prvoj epizodi serije oslovljava Vinstona Čerčila sa "ser", iako je on to zvanje dobio tek 1953. godine.
  • General Bora Mirković u seriji je prikazan kako nosi sablju, iako oficiri piloti KJ nisu nosili sablje već oficirske bodeže. Takođe, kao brigadni general na rukavima je trebalo da ima jednu generalsku šestokraku rozetnu dok u seriji ima tri koje su oznake za armijskog generala.
  • U prizoru u štabu koji se nalazio u Han Pijesku, vezista zove aerodrom Batajnica, koji je izgrađen posle Drugog svetskog rata. Predratni aerodrom se nalazio u Zemunu. Takođe u sceni nedostaje pomoćnik vrhovnog zapovednika vojvoda Petar Bojović jer je poznato da je učestvovao tokom Aprilskog rata i nalazio se uvek uz mladog kralja Petra II.
  • U drugoj epizodi, kada komunisti slušaju Radio Moskvu, kaže se da je pakt Ribentrop-Molotov potpisan 1938. godine. Pakt je potpisan 23. avgusta 1939. godine.
  • Nemačko vojno lice i lekar koji ispituju potpukovnika Ukmara nose kape i epolete Vermahta, ali imaju oko vrata oznake Vafen-SS-a.
  • Kapetan Uzelac nosi automat MP 40 koji isto nije bio u popisu jugoslovenske vojske.
  • Vojnik Milisav nosi mitraljez MG 34, koji isto nije bio u popisu jugoslovenske vojske
  • 21. april, prizor u kom vojnik razgovara sa majorom Mirkom Stankovićem, kaže da Draža ne jede meso jer je petak i posti, dok je u stvarnosti 21. april 1941. bio ponedeljak.
  • Pokolji Srba u istočnoj Bosni nisu počeli sve do maja 1941. kada je Mihailović već bio u Srbiji.
  • Nemci već u maju kupe taoce u selu Planinica, i ako su u stvarnosti došli u to selo tek decembra 1941. - Operacija Mihailović. U tom selu je izbio prvi sukob između četnika i partizana. Među seljacima u Planinici nije bilo komunista.
  • Nemci do juna meseca nisu streljali komuniste, a policija ih nije hapsila.
  • U šestoj epizodi se pojavljuje kamion FAP koji je prvi put proizveden 1953. godine.
  • U sedmoj epizodi je prikazan Draža sa odredom kako od 2. do 6. maja boravi u Zaovinama, a on se zapravo 3. maja sukobio sa Nemcima i posle povukao na istok.
  • U sedmoj epizodi u kafani u Zaovinama Draža potporučnika Meškovića oslovljava sa "Poručniče".
  • U osmoj epizodi Josip Broz Tito stiže maja 1941. u Zemun nemačkom ratnom lokomotivom iz 1942. godine. U Zemunu se vide ustaški grb, iako Zemun nije bio deo NDH sve do jeseni 1941.
  • Tita u Zemunu nije dočekao Slobodan Penezić Krcun, već Vladislav S. Ribnikar. Nije ga dočekala ni Veselinka Malinska. Davorjanka Paunović Zdenka je sa njim došla iz Zagreba. Krcun nije imao kola jer je vozački ispit položio posle rata. Veselinka Malinska i Joahim Jaša Rajter su ispratili Tita na oslobođeno područje.
  • Tito nije držao sastanke Politbiroa van Ribnikareve kuće.
  • U devetoj epizodi, dok se pukovnik Mihailović kreće kroz šumu sa grupom boraca, u uglu ekrana se precizira da se radnja dešava u Kaluđerskim Barama na planini Maljen. Kaluđerske Bare su na planini Tari.
  • Deveta epizoda prikazuje kako major Palošević stiže na Ravnu goru, a Draža prvo ide u Struganik, a u stvari su njih dvojica zajedno stigli na Ravnu goru 11. maja.
  • U desetoj epizodi, Vojnik Milisav nosi mitraljez ZB Vz. 26, a ne više MG 34, kao do sada.
  • U desetoj epizodi, Aleksandar Aca Mišić, boluje od reume i koristi štap dok u stvarnosti je bolovao od bolesnog srca i nije nosio štap.
  • Supruga Ace Mišića, Milena Mišić dobro je poznavala Dražu, dok ga u seriji naziva sa "neki pukovnik Mihajlović" i plaši ga se. Ona je kasnije bila četnički kurir.
  • Poslednji prizor u kom vojnici se nalaze na Ravnoj gori predstavlja u stvari Taru, a ne Ravnu goru.

Prijem[uredi | uredi izvor]

Udruženje dramskih pisaca Srbije je dodelilo Radošu Bajiću posebnu Povelju za doprinos slobodi stvaralaštva u tumačenju novije srpske istorije.[8]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Radoš Bajić je izjavio da se neće snimati još dve sezone ove serije, kao što je prvobitno bilo najavljeno, i da je kao nastavak sniman film Za kralja i otadžbinu koji će zaokružiti priču o Draži Mihailoviću. Film je premijerno prikazan u januaru 2015.[9][10]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ravna gora, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  2. ^ „Radoš Bajić: Izviniće mi se za sve uvrede zbog "Ravne gore". blic.rs. Pristupljeno 13. 11. 2013. 
  3. ^ „Prvu epizodu Ravne gore gledalo skoro tri miliona gledalaca!”. telegraf.rs. Pristupljeno 12. 11. 2013. 
  4. ^ „Ravna gora i dalje čeka istinu”. telegraf.rs. Pristupljeno 06. 12. 2014. 
  5. ^ „POGLEDAJTE: 17 istorijskih grešaka u seriji Ravna gora!”. telegraf.rs. Pristupljeno 06. 12. 2014. 
  6. ^ „ZA SADA 26: Čitaoci Kurira otkrili još 9 istorijskih grešaka u Ravnoj gori!”. telegraf.rs. Pristupljeno 06. 12. 2014. 
  7. ^ „ČIČA DRAŽA NA ČEKANJU: Prekinuto snimanje serije "Ravna gora"!”. telegraf.rs. Pristupljeno 06. 12. 2014. 
  8. ^ „Radošu Bajiću priznanje dramskih pisaca”. RTS. Pristupljeno 8. 1. 2014. 
  9. ^ „Radoš Bajić: Feljton o Draži će biti medijska bomba, vraća se Radašin”. blic.rs. Pristupljeno 4. 12. 2014. 
  10. ^ „Nedeljko Bajić za "Blic": Vraćamo Radašina i Dražu na televiziju”. blic.rs. Pristupljeno 4. 12. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]