Društvena jednakost

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Društvena jednakost

Društvena jednakost je pojam koji podrazumeva da svi pojedinci imaju isti status u društvu. U najmanju ruku, društvena jednakost se odnosi na jednaka prava koja su zakonom zagarantovana, kao što su bezbednost, pravo glasa, sloboda govora i okupljanja i izvestan stepen imovinskih prava. Međutim, ona takođe obuhvata i ekonomsku jednakost, a naročito jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

Društvena jednakost podrazumeva da pravna regulativa ne pravi razliku između pripadnika raznih društvenih grupa, odnosno da nema diskriminacije motivisane onim svojstvom koje predstavlja neotuđivi deo identiteta neke osobe. Na primer, pol, starost, seksualna orijentacija, poreklo, kasta ili klasa, visina prihoda ili imovina, jezik, veroispovest, ubeđenja, stavovi, zdravlje ili invaliditet ne smeju dovesti do nejednakog tretmana pred zakonom i ne bi trebalo da neopravdano umanjuju mogućnosti pojedinca.

Savršena društvena jednakost je idealna situacija koja, iz raznih razloga, danas ne postoji ni u jednom društvu u svetu.

Jednakost ishoda[uredi | uredi izvor]

Jednakost ishoda je cilj pojedinih političkih ideologija koje teže smanjenju ili eliminisanju slučajnih nejednakosti po pitanju materijalnog stanja pojedinaca ili domaćinstava u nekom društvu. To obično podrazumeva izjednačavanje prihoda i/ili ukupnog bogatstva do izvesnog nivoa, na primer, tako što se viši prihodi i/ili veće ukupno bogatstvo dodeljuju siromašnijim pojedincima i domaćinstvima na račun bogatijih pojedinaca i domaćinstava.

Jednakost šansi[uredi | uredi izvor]

Jednakost šansi je pojam koji je blisko povezan sa konceptom jednakosti pred zakonom i idejom meritokratije.[1] Jedna od definicija ističe da je za jednakost šansi neophodno da različite pozicije u društvu budu otvorene i jednako pristupačne svim kandidatima. Da bi to bilo moguće, potrebno je obezbediti odgovarajuće društveno okruženje u kojem ljudi neće biti isključeni iz značajnih društvenih aktivnosti, kao što je obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i sl.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Young 1963, str. 129.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]