Dubrovenski rejon
Dubrovenski rejon Дубровенскі раён | |
---|---|
Država | Belorusija |
Oblast | Vitepska oblast |
Admin. centar | grad Dubrovna |
Površina | 1.249,7 km2 |
Stanovništvo | 2009. |
— broj st. | 16.974 |
— gustina st. | 13,58 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Zvanični veb-sajt |
Dubrovenski rejon (blr. Дубровенскі раён; rus. Дубровенский район) administrativna je jedinica drugog nivoa na krajnjem jugoistoku Vitepske oblasti u Republici Belorusiji.
Administrativni centar rejona je grad Dubrovna.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Dubrovenski rejon obuhvata teritoriju površine 1.249,7 km² i na 19. je mestu je po površini među rejonima Vitepske oblasti.[1] Graniči se sa Oršanskim i Ljoznenskim rejonima (Vitepska oblast) na zapadu i severozapadu, sa Gorkijskim rejonom Mogiljevske oblasti na jugu, dok je na istoku Smolenska oblast Ruske Federacije.
Najveći deo rejona je u reljefnom pogledu zaravnjeno područje, izuzev na krajnjem istoku gde je nešto izdignutije Smolensko pobrđe. Najvažnije reke su Dnjepar i Lučosa (pritoka Zapadne Dvine).
Klima je umerenokontinentalna sa januarskim prosekom temperatura vazduha od -8°C, odnosno julskim od 17,8°C. Godišnja suma padavina je 618 mm.
Pod šumama je oko 20%, dok oko 62% čini obradivo zemljište. Važne su zalihe treseta, posebno na području isušene Osovinske močvare gde se treset eksploatiše još od 1918. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rejon je osnovan 17. jula 1924. kao deo tadašnjeg Oršanskog okruga, u čijim granicama se nalazio do 1930. godine. Delom Vitepske oblasti postaje 15. januara 1938. godine.
Privremeno je rasformiran krajem decembra 1962, a njegovo područje prsajedinjeno Oršanskom rejonu. Ponovo je uspostavljen 6. januara 1965. i to u sadašnjim granicama.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 16.974 stanovnika ili u proseku 13,58 st/km².[2]
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. |
---|---|---|---|---|---|
38.839 | 32.804 | 28.593 | 25.859 | 23.674 | 16.974 |
Osnovu populacije čine Belorusi sa 93,72%, a slede Rusi sa 4,94%. Ostali čine 1,34% populacije.
Administrativno, rejon je podeljen na područje grada Dubrovne koja je ujedno i administrativni centar, te na 9 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 148 naseljenih mesta.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Preko teritorije ovog rejona prolazi važan autoput na relaciji Brest—Moskva, kao i železnička linija u istom pravcu.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
- ^ Результаты переписи 2009 года
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]