Pređi na sadržaj

Dugodlaki škotski ovčar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dugodlaki škotski ovčar
Klasifikacija / standardi
FCI standard
AKC standard
ANKC [ standard]
Domaći pas (Canis lupus familiaris)

Dugodlaki škotski ovčar ili Dugodlaki koli je rasa pastirskih pasa koja se uzgaja u Velikoj Britaniji. Bliski je rođak kratkodlakog škotskog ovčara[1].

Istorija rase

[uredi | uredi izvor]

Postoji mnogo kontroverzi o tome odakle dolazi naziv „škotski ovčar“. Naziv "škotski ovčar" je imala različite pravopise u različitim vremenskim periodima, od kojih mnogi dovode do različitih tumačenja porekla reči. Jedan od njih kaže da potiče od engleskog „coali“, što znači „crni ugalj“. Druga je da je reč prvobitno korišćena da se odnosi na rasu crnih ovaca, Coleis, a zatim se proširila na pse koji su čuvali ove ovce. Na ovaj ili onaj način, do kraja 17. veka ime ove rase je već postalo poznato kao koli. U istom pravopisu se prvi put pominje škotski ovčar u naučnoj literaturi, u prirodnim naučnim radovima Tomasa Vervika 1790. godine.

Izgled

[uredi | uredi izvor]

Oči su ukošene i bademaste. Uši su male i nisu previše blizu jedna drugoj. Kada je pas miran, uši su obično položene unazad, ali kada je pas budan, uši su podignute napred do poluuspravljenog položaja. Približno 2/3 uha treba da bude podignuto, sa gornjom trećinom slobodno nagnutom napred do položaja ispod horizontale. Uši škotskog ovčara su veoma osetljive i gube svoju ispravnu poziciju ako se pas stalno mazi po njima - škotski ovčar „okači“ uši.

Rep je dugačak: koštana osnova repa najmanje dopire do skočnog zgloba, vrh je blago zakrivljen nagore. Kada je pas uzbuđen, rep može biti podignut, ali nikada iznad linije leđa.

Sve boje moraju imati tipične bele oznake kolija, izražene u većoj ili manjoj meri. Poželjne su sledeće bele oznake: kragna, puna ili delimična, noge i šape, beli kraj repa. Može biti bela oznaka na njušci i/ili lobanji[2].

Škotski psi su uzgajani za pastirske usluge, pomažući pastiru u prikupljanju zalutalih ovaca i traženju izgubljenih ovaca. Struktura čeljusti je takva da koli ne ujede ovcu, već je „hvata“, pomažući da se izvuče iz rupa i jarka. Miroljubiv je prema ljudima, poslušan na opštem kursu obuke, a može da obavlja poslove čuvara ili čuvara prilikom završetka kursa zaštitno-čuvarske službe (PSS). Pas nije za zatvorene prostore, potreban mu je prostor za fizičku aktivnost (za održavanje zdravlja, šetnju ili trčanje do 5-6 km dnevno). Poslušan je (u ranom detinjstvu bira gospodara i bespogovorno mu se pokorava), ponosan, veoma „lajav“ (daje mnogo zvukova) i mentalno stabilan. Dobro se slaže sa decom. „Specijalnosti“: pastir, obezbeđenje, čuvar, otkrivanje mina, sabotaža, „pas dadilja“.

Održavanje i nega

[uredi | uredi izvor]

Škotski ovčari dobro podnose loše vreme i mraz, naravno, pod uslovom da imaju suvu, toplu, bez propuha i proporcionalno veliku kabinu. Da bi se pas oslobodio prašine i prljavštine, škotski ovčar se četka četkom o krzno. Najbolje je koristiti tvrdu silikonsku četku sa dlakama (ne sa šiljcima). Metalni češalj se koristi za skidanje mrtvog krzna.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Collie Dog Breed Information”. American Kennel Club (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-12-30. 
  2. ^ „ŠKOTSKI OVČAR - DUGODLAKI - Kinološki savez Republike Srbije”. Kinološki savez Republike Srbije (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-12-30.