Dunajska Streda
Dunajska Streda Dunajská Streda | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Trnavski |
Okrug | Dunajska Streda |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2022 | 22.892[1] |
— gustina | 729,73[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 59′ 29″ S; 17° 37′ 11″ I / 47.991427° S; 17.619629° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 115 m |
Površina | 31,45[3] km2 |
Poštanski broj | 929 01 |
Pozivni broj | +421-31 |
Registarska oznaka | DS |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Dunajska Streda (slč. Dunajská Streda, mađ. Dunaszerdahely, nem. Niedermarkt) grad je u Slovačkoj, koji se nalazi u okviru Trnavskog kraja.
Dunajska Streda je poznata po brojnom mađarskom stanovništvu, koje čini pretežnu većinu u gradu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Dunajska Streda je smeštena u južnom delu države, blizu granice sa Mađarskom. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 50 km severozapadno od grada.
Reljef: Dunajska Streda se razvila u severozapadnom delu Panonske nizije. Grad se nalazi na prostranom i ravničarskom Žitnom ostrvu, najvećoj adi u Evropi, koju tvore Dunav i njegov severni rukavac, Mali Dunav. Nadmorska visina grada je oko 115 m.
Klima: Klima u Dunajskoj Stredi je umereno kontinentalna.
Vode: Dunajska Streda nema izlaz na bilo kakav vodotok, ali se nalazi na Žitnom ostrvu, najvećoj adi u Evropi, koju tvore Dunav i njegov severni rukavac, Mali Dunav.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1341, a okolina je već tada bila naseljena Mađarima. Grad je postao poznato trgovište na kome se trgovalo subotom (poreklo naziva). 1335. g. naselje je dobio gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske kao oblasno trgovište. U 16. i 17. veku Dunajska Streda se našla na granici Ugarske i Osmanskog carstva, koja je bila puna sukoba.
Krajem 1918. g. Dunajska Streda je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vremenu 1938-1944. godine grad je bio vraćen Hortijevoj Mađarskoj, ali je ponovo vraćen Čehoslovačkoj posle rata. Za vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, a došlo je i do obnove grada i privrednog procvata.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Danas Dunajska Streda ima oko 23.000 stanovnika i poslednjih godina broj polako raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 72,9%,
- ateisti - 11,1%%,
- Protestanti - 2,0%,
- ostali.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradska kuća
-
Gradska palata
-
Zgrada u neomađarskom stilu
-
Savremeno zdanje
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08.