Dušan Hristović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dušan Hristović
Lični podaci
Datum rođenja(1929-12-09)9. decembar 1929.
Mesto rođenjaLipolist, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti21. januar 2023.(2023-01-21) (93 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Naučni rad
InstitucijaInstitut Mihajlo Pupin
Poznat poCER-10, CER-22, HRS-100
Nagradepočasni član ETRANa od 2006.

Dušan Hristović (Lipolist, 9. decembar 1929Beograd, 21. januar 2023[1]) bio je srpski inženjer i naučnik iz oblasti računarstva i informatike.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dušan Hristović je rođen u Lipolistu (opština Šabac) 9. decembra 1929. godine u učiteljskoj porodici. Osnovnu školu je završio u Lipolistu od 1937-1941, a Gimnaziju u Šapcu od 1941-1949, sa odličnim uspehom. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, odsek telekomunikacije, među prvim studentima iz svoje generacije, 10. januara 1956. godine. Specijalizovao je Logičko projektovanje digitalnih računara u Londonu u firmi ICL (International Computers Limited), u trajanju od jedne godine, 1964-1965. god.

Radovi i projekti[uredi | uredi izvor]

Radio je kao elektroinženjer, istraživač i projektant računara u sledećim institutima:

  1. Vojnotehnički institut VTI, 1956/1957,
  2. Institut za nuklearne nauke "Vinča”, 1957/1963,
  3. Institut Mihajlo Pupin, Beograd, 1963/1994.

Radio je na razvoju i izradi značajnih prvih srpskih računara CER-10 u Vinči 1960. godine i CER-22 u Institutu Mihajlo Pupin - Beograd 1968. godine, kao i na razvoju hibridnog računarskog sistema HRS-100 za Sovjetsku akademiju nauka u Moskvi 1971. godine. Takođe je učestvovao u razvoju TIM mikroračunara i PC-mreža u Institutu Mihajlo Pupin 1983-1990. godine.

Publikacije[uredi | uredi izvor]

Publikovao je preko 50 članaka u stručnim časopisima i na konferencijama u zemlji i inostranstvu.

Objavio je kao autor/koautor sedam knjiga:

  1. Elektronski digitalni automati, izdavač Rad, Beograd 1963;
  2. Impulsna elektronika, izdavač Tehnička knjiga, Beograd 1964;
  3. Hibridni Sistem HRS-100, izdavač IPU, Moskva 1974 (na ruskom jeziku);
  4. ETAN aktivnosti 1953/83, izdavač JS-Etan, Beograd 1984:
  5. Kako rade računari, Priručnik i CD, izdavač VFC Zastava, Beograd 1987;
  6. Računari TIM, izdavač Naučna knjiga, Beograd 1990;
  7. Hronika digitalnih decenija (50 god. Računarstva u Srbiji), izdavači DIS, IMP i PC-press, Beograd 2011.

Članstva i funkcije[uredi | uredi izvor]

Bio je član Udruženja inženjera elektrotehnike Srbije UDIES, Društva za informatiku Srbije DIS od osnivanja 1973 godine. Bio je generalni sekretar J.S. za ETAN osam godina, a predsednik J.S. za ETAN 1991-1993. godine. Izabran je za počasnog člana Društva za ETRAN 2006. godine. Bio je član Redakcije časopisa Elektrotehnika 1981-1992. godine; Član Predsedništva SMEITJ 1984-1988; Član MIPRO-Rijeka 1982-1990; Član Naučnog odbora Konferencije ETRAN 1987-1997; Član IFIP TK-10 u Ženevi 1980-1990.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Dobitnik je više nagrada, povelja i diploma, kao npr. Nagrade za najbolji članak na Konferenciji ETAN 1976, Opatija; Diplome časopisa TEHNIKA Beograd 1982; Povelje zaslužnog člana SMEITJ od 1988. godine; Zahvalnice DIS - 2008 i DIS - 2013 za izuzetne zasluge za razvoj informatike u Srbiji; Diplome ETRAN - 2006, itd.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Jugoslavija je bila među svetskom elitom u oblasti digitalizacije”. Politika. 13. 2. 2023. Pristupljeno 15. 2. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hronika digitalnih decenija, urednici knjige: D. B. Vujaklija i Nikola Marković, pp. 11–46, izd. DIS, IMP i PC-press Beograd 2011.
  • Dusan Hristovic (2009). „Computer History CER-10”. IT Star Newsletter. 7 (1): 6—7. 
  • Protic, Jelica; Ristanovic, Dejan (jun 2011). „Building computers in Serbia: The first half of the digital century”. ComSIS. 8 (3): 549—571. doi:10.2298/CSIS110505021P. 
  • Peti elektronski u Evropi (Istorija srpskog računarstva), novinar Stanko Stojiljković, list Politika (novine), pp. 18, rubrika Digitalni svet, Beograd, 30. april/2. maj 2006.
  • Razvoj računarstva u Srbiji, Dušan Hristović, časopis FLOGISTON, br.18/19, str,89-105, Izd. Muzej MNT-SANU, Beograd 2010/2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]