Dušica Lečić Toševski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dušica Lečić-Toševski rođena je 29. februara 1952. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu kao najbolja u svojoj generaciji. Medicinski fakultet završila je u Beogradu sa prosečnom ocenom 9,77. Kao apsolvent pohađala je kurs iz opšte medicine u Univerzitetskoj bolnici u Lundu, Švedska. Specijalista neuropsihijatrije postala je 1986. godine, a doktorsku disertaciju Distimični poremećaj – tipologija i veza sa poremećajima ličnosti odbranila je 1992. godine. Subspecijalista je psihoterapije i rukovodilac subspecijalizacije iz psihoanalitičke psihoterapije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Završila je uvodni kurs iz grupne analize S.E. Foulkes (Institute of Group Analysis, London, Overseas Training).[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bila je asistent Medicinskog fakulteta za predmet fiziologija od 1980-1983. godine. Redovni je profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Radila je u Institutu za psihijatriju Kliničkog centra od 1983. do 1993. godine u kojem  je bila jedan od osnivača Centra za poremećaje ličnosti. Direktor je Instituta za mentalno zdravlje u kojem radi od 1993. godine. Osnovala je Kliniku za stres 1994. godine, koja se bavila lečenjem, istraživanjem i edukacijom posttraumatskog stresa. Direktor je Kolaborativnog centra Svetske zdravstvene organizacije za koji je Institut za mentalno zdravlje nominovan 2009. godine. Bila je gostujući profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu (Danska) i Modeni (Italija).[3]

Projekti[uredi | uredi izvor]

Dr Dušica Lečić-Toševski je istraživač i koordinator mnogih nacionalnih i međunarodnih projekata. Nacionalni je predstavnik za multicentrični međunarodni projekt Genetske osnove autizma i shizofrenije koji podržava Evropska Zajednica (2008—2011). Od 2004-2008. bila je nacionalni koordinator međunarodne multicentrične studije Postraumatski stres u zajednici posle rata i konflikta na Balkanu u koju je bilo uključeno 8 medicinskih fakulteta (London, Drezden, Modena, Beograd, Rijeka, Zagreb, Sarajevo, Skopje), koji je podržavala Evropska Zajednica. Bila je koordinator i druge multicentričke studije koju je, takođe, podržavala Evropska Zajednica - Posttraumatski stres kod izbeglica (2002—2005). Bila je ko-rukovodilac u projektu Ličnost specijalizanata psihijatrije (u saradnji sa Univerzitetom u Atini, 1996-2000), rukovodilac projekta Psihijatrijske posledice torture (u saradnji sa norveškim Komitetom za ljudska prava, 2000-2001), ko-rukovodilac projekta Institucionalni program za Istočnu Evropu i Balkan Svetske psihijatrijske asocijacije (2002—2005).  

Rukovodilac je projekta Ministarstva nauke Srbije Dimenzije ličnosti, kvalitet roditeljstva i zlostavljanje dece – transgeneracijsko prenošenje traume (2006—2010). Koordinator je dva projekta Ministarstva zdravlja - prevencija suicida i nasilja kod dece i mladih (2009—2010). Rukovodila je projektom Ministarstva nauke Psihičke i psihosomatske posledice stresa (1996—2000) i bila istraživač u projektima Afektivni poremećaji – korelacija etiopatogenetskih i kliničkih faktora i psihofarnakoterapije (1996—1997) i Razvoj animalnih modela epilepsije i testiranje konvulzivnih i antikonvulzivnih supstanci (2001—2005).

Predsednik je Nacionalne komisije za mentalno zdravlje i ekspert Agencije za lekove Ministarstva zdravlja. Član je Sudsko-psihijatrijskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dr Dušica Lečić-Toševski bila je delegat Ministarstva zdravlja na Ministarskoj konferenciji o mentalnom zdravlju Svetske zdravstvene organizacije održanoj u Helsinkiju 12-15. januara 2005. i predministarske konferencije u Brislu, novembra 2004 (učestvovala je u pripremi Helsinške deklaracije o mentalnom zdravlju). Bila je savetnik u projektu Unapređenje mentalnog zdravlja, u Ženevi 2004. Ekspert je Svetske zdravstvene organizacije. Kao nacionalni koordinator multicentričkog programa Pakta stabilnosti Evrope i Balkana koji je vezan za reformu zaštite mentalnog zdravlja (Jačanje socijalne kohezije preko osnaživanja službi u zajednici) i predsednik Nacionalne komisije za mentalno zdravlje Ministarstva zdravlja rukovodila je pripremom Nacionalne strategije za mentalno zdravlje koju je usvojila Vlada Republike Srbije i Nacrta zakona o pravima mentalno obolelih osoba.

Dr Dušica Lečić-Toševski je od početka rata i kriznih godina bila angažovana na prevenciji posledica stresa u izbegličkoj i ratom pogođenoj populaciji. Od 1993. do 2000. godine bila je zamenik direktora i koordinator Programa za zaštitu mentalnog zdravlja izbeglica koji se izvodio u saradnji sa Visokim komesarijatom za izbeglice Ujedinjenih nacija. Bila je koordinator i jedan od osnivača Centra za rehabilitaciju žrtava torture, koji se bavi prevencijom posledica nasilja i rehabilitacijom žrtava, u saradnji sa Evropskom Komisijom. Ovaj Centar i Klinika za stres postali su deo Balkanske i Međunarodne mreže za rehabilitaciju žrtava torture.[4]

Članstvo u organizacijama[uredi | uredi izvor]

Dr Dušica Lečić-Toševski je koordinator psihijatrije za Centralnu Evropu, regionalni koordinator za Evropu i član Borda Svetske psihijatrijske asocijacije od 2005. godine. Od 2006-2008. godine bila je predsednik Radne grupe Svetske psihijatrijske asocijacije za masovno nasilje i mentalno zdravlje. Član je nekoliko sekcija Svetske psihijatrijske asocijacije - za katastrofe, poremećaje ličnosti, ruralnu psihijatriju, psihijatriju i javno zdravlje, psihijatriju u zemljama u razvoju, destigmatizaciju. Bila je predsednik Sekcije za preventivnu psihijatriju Svetske psihijatrijske asocijacije od 1999. do 2005. godine. Pre toga, od 1995. do 1999. godine bila je sekretar te Sekcije, a sada je počasni predsednik. Bila je član Saveta Predsedničkog programa „Psihijatrija orijentisana na osobu“, od 2006. do 2008. godine. Od 2003–2008. godine bila je član Radne grupe za pomoć lekarima sa mentalnim poremećajima i koautor Deklaracije (Consensus statement) za pomoć lekarima u praksi. Predsednik je Psihijatrijskog udruženja Balkana i Jugoistočne Evrope. Pridruženi je član Evropskog odeljka Kraljevskog koledža psihijatara Velike Britanije. Predsednik  je Srpske podružnice Svetske asocijacije za dinamsku psihijatriju. Član je Međunarodnog udruženja za proučavanje poremećaja ličnosti. Kao član Evropskog borda tog udruženja određena je za organizatora Evropskog kongresa o poremećajima ličnosti koji će se održati u Beogradu 2011. godine.

Član je Radne grupe za pripremu kurikuluma za diplomsku i poslediplomsku edukaciju Svetske psihijatrijske asocijacije. Bila je član Međunarodnog komiteta za Online edukaciju zatvorskih lekara od 2001-2003. Od 2000. godine organizuje kurseve kontinuirane edukacije lekara opšte medicine, u saradnji sa Norveškim lekarskim društvom i Svetskom zdravstvenom organizacijom. Organizovala je školu za mlade psihijatre Srbije 2004. godine, i Centralne Evrope 2008. godine, kao i forume i edukativne seminare iz raznih oblasti psihijatrije, sa istaknutim gostima iz inostranstva koji su promovisani za gostujuće profesore Medicinskog fakulteta.

Dr Dušica Lečić-Toševski je član Saveta Udruženja psihijatara Srbije (bila je sekretar Udruženja psihijatara Srbije i Crne Gore od 1998. do 2006) godine).

Dr Dušica Lečić-Toševski je od 1998. godine glavni urednik časopisa Psihijatrija danas. Član je uredništva i recenzent sledećih časopisa: The International Journal of Mental Health Promotion, Psychiatriki, SAARC Journal of Psychiatry, European Psychiatry Review, Bulletin of the South-East European Society for Neurology and Psychiatry, Engrami, Biblioteka »Academia« Zadužbine Andrejević, i gost urednik časopisa Dynamic Psychiatry. Recenzent je međunarodnih časopisa: International Journal of Integrated Care, Social Behavior and Personality: An International Journal, Learning and Individual Differences, International Journal of Mental Health Systems, a recenzirala je i međunarodne projekte.

Američko psihijatrijsko udruženje izabralo je Dr Dušicu Lečić Toševski za International Fellow i dodelilo joj 5. maja 2008. godine u Vašingtonu medalju za „pokazanu izuzetnost u struci“. Godine 2002. izabrana je za Fellow Evropskog udruženja psihijatara. Na Drugom kongresu Udruženja psihijatara Istočne Evrope i Balkana održanom u Moskvi od 27-30. oktobra 2009. godine, dobila je Povelju za širenje saradnje u oblasti mentalnog zdravlja. Počasni je član Udruženja dermatologa i Udruženja psihoterapeuta Srbije.

Dr Lečić-Toševski je koautor 8 knjiga (jedna inostrana), urednik udžbenika psihijatrije i praktikuma za studente medicine, autor 14 poglavlja u inostranima knjigama (od kojih jedno poglavlje u dva izdanja svetskog udžbenika psihijatrije – "New Oxford Textbook of Psychiatry" ("Novi Oksfordski udžbenik psihijatrije", 2000, 2008); 37 radova u vodećim međunarodnim časopisima, 10 citiranih u Medline-u, 28 u međunarodnim časopisima, 58 u nacionalnim časopisima, 27 poglavlja u domaćim knjigama, 10 poglavlja u domaćim udžbenicima, itd. Urednik je i prevodilac u 7 stručnih knjiga Svetske zdravstvene organizacije. Pored toga, prevodi literaturu (prevela je 6 knjiga, uključujući Karla Gustava Junga, Migela Serana i Vistana Hjua Odna).

Dr Dušica Lečić-Toševski bila je član naučnih odbora i naučnih saveta mnogih svetskih i međunarodnih kongresa, organizovala je, držala predavanja i predsedavala na 32 međunarodna simpozijuma. Pored toga, održala je 34 predavanja po pozivu u inostranstvu (u Atini, Moskvi, Pragu, Firenci, Solunu, Parizu, Londonu, Madridu, Sankt Peterburgu, Budimpešti, Limi, Modeni, Kopenhagenu, Oslu, Ženevi, Rimu, na Kritu, na Kosu, itd) i mnoga predavanja u našoj zemlji.  Bila je potpredsednik Naučnog odbora Svetskog kongresa o rehabilitaciji koji je održan u Beogradu 1997. godine i predsednik Naučnog odbora kongresa psihijatara „Psihijatrija usmerena na ličnost“ koji je organizovan u Beogradu 2008. godine u saradnji sa Svetskom psihijatrijskom asocijacijom.[5]

Istraživanja[uredi | uredi izvor]

Dr Dušica Lečić-Toševski istražuje poremećaje ličnosti koji predstavljaju jedan od najkontroverznijih psihijatrijskih entiteta. Pokazala je da su poremećaji ličnosti u bliskoj vezi sa afektivitetom, kao i da afektivna dekompenzacija poremećaja ličnosti, odnosno depresija, dovodi do promene nivoa funkcionisanja ličnosti. Takav koncept omogućuje adekvatnu farmakoterapiju i psihoterapiju poremećaja ličnosti. Napisala je poglavlje o toj oblasti za svetski udžbenik psihijatrije, "Oxford Textbook of Psychiatry" i u knjizi «Poremećaji ličnosti» Svetske psihijatrijske asocijacije. Primenjujući multidimenzionalni pristup, ona istraživanjem pokazuje da je ličnost odlučujuća karika u lancu nastajanja psihopatologije, ali i psihičkog imuniteta, pozitivnog ishoda lečenja i kvaliteta života. Dr Dušica Lečić-Toševski u svojim radovima naglašava mogućnost lečenja i prevencije nastajanja poremećaja ličnosti, što može sprečiti psihičke i socijalne poremećaje pojedinca i socijalne zajednice, budući da je prevalenca poremećaja ličnosti velika u opštoj populaciji, i da su oni često praćeni komplikacijama, kao što su bolesti zavisnosti, delinkvencija, agresija i nasilje, koji se i transgeneracijski prenose.

Dr Dušica Lečić-Toševski bavi se i istraživanjem posledica postraumatskog stresa, a rezultate istraživanja objavila je u radovima i knjigama i saopštila ih na velikom broju svetskih simpozijuma i predavanja po pozivu. Prevencija mentalnih poremećaja i unapređenje mentalnog zdravlja su, takođe, oblasti psihijatrije kojima je posvećena. Objavila je radove iz te oblasti (uključujući i međunarodnu knjigu o prevenciji - Issues in Psychiatric Prevention, koju je izdao Karger iz Bazela). Pripremila je i Deklaraciju o prevenciji (Consensus Statement on Preventive Psychiatry) koja predstavlja zvanični dokument Svetske psihijatrijske asocijacije, usvojen na Generalnoj skupštini Svetske psihijatrijske asocijacije u Jokohami 2002. godine.[6]

Član je dva odbora SANU - za biologiju humane reprodukcije i somnologiju.[1]

Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 5. novembra 2009. godine.

Izabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Semrau M, Burns A, Djukic-Dejanovic S, Eraslan D, Han C, Lecic-Tosevski D, Lobo A, Mihai A,Morris J, Palumbo C, Robert P, Stiens G, Stoppe G, Volpe U, Rikkert MO, Sartorius N. (2015).Development of and international schedule for the assessment and staging of care for dementia. JAlzheimer's Dis 44, 139-151. DOI 10.3233/IAD-141599/ISSN 1387-2877/IF 4.045/SCI
  • Lloyd C, Cimino L, Alvarez A... Lecic-Tosevski D, Lalic N...et al. (2015). The INTERPRET-DDstudy of diabetes and depression: a protocol. Diab Med 2015 Feb 7. DOI 10.1111/dme.12719. [Epub ahead of print] / ISSN 0742-3071 / IF 3.064 / SCI
  • Fountoulakis KN, Kawohl K, Theodorkis PN, Kerkhof JFM, Navickas A, Hoscglc C. Lecic-Tosevski D et al. (2014). Relationship of suicide rates with economic variables in Europe: 2000-2011. Br .1 Psychiatry 205, 6, 486-495. DOI 10.1192/bjp.bp.114.147454 / ISSN 0007-1250 / IF 7.815 / M21 / SCI
  • Lecic-Tosevski D, Pejuskovic B, Miladinovic T, Toskovic 0, Priebe S. (2013). PTSD in Serbian community - seven years after trauma exposure. J Nery Ment Dis 201, 12, 1040-1044 DOI10.1097/NMD. 0000000000000051 / ISSN 0022-3018 / IF 1.81 / SCI
  • Priebe S, Jankovic Gavrilovic J, Bremner S, Ajdukovic D, Franciskovic T, Neri G, Kucukalic A,Lecic-Tosevski D, Morina N, Popovski M, Schiitzwohl M, Bogic M, Matanov A. (2013). Courseof posttraumatic stress disorder following war in the Balkans: A one-year follow-up study.Psychol Med 2013, Sep; 43(9):1837-47. DOI 10.1017/SO033291712002681 / ISSN 0033-2917 / IF 6.491 / SCI
  • Morina N, Ajdukovic D, Bogic M, Fransickovic T, Kucukalic A, Lecic-Tosevski D, Morina L,Popovski M, Priebe S. (2013). Co-occurrence of Major Depression Episode and Post-TraumaticStress Disorder among survivors of war. How is it different from either condition alone? .1 ClinPsychiatry, Mar, 74(3):e212-8, e212-e218.DOI 10.4088/JCP.12m07844 / ISSN 0160-6689 / IF 5.847 / SCI
  • Lecic-Tosevski D, Draganic Gajic S, Pejovic Milovancevic M (2012). State of psychiatry in Serbia - problems, advances and perspectives. International Review of Psychiatry 24(4): 341-346.DOI 10.3109/09540261.2012.699450/ISSN 0954-0261/IF 2.423/SSCI
  • Bogic M, Ajdukovic D, Franciskovic T, Galeazi G, Kucukalic A, Lecic-Tosevski D, Priebe S. (2012). Factors associated with mental disorders in long-settled war refugees: a study in refugeesfrom Ex-Yugoslavia in Germany, Italy, and the United Kingdom. Br J Psychiatry 200, 3, 216-223.DOI 10.1 192/bjp.bp.1 10.084764 / ISSN 0007-1250 / IF 7.112 / SCI
  • Tyrer P, Crawford M, Mulder R, Blashfield R, Farnam A, Fossati A, Kim YR, Koldobsky N, Lecic-Tosevski D, Ndetei D, Swales M, Clark AL, Reed GM. (2011). The rationale for the reclassification of personality disorders in the 1 1 th revision of the International Classification ofDiseases (ICD-11). Personality and Mental Health 5 (4):246-259. DOI 10.1002/pmh.190/ISSN1932-8621/IF 0.810/SSCI
  • Lecic-Tosevski D, Divac Jovanovic M, Svrakic D. (2010). Difficult treatment of difficult patient.Personality and Mental Health 4 (3):233-236. DO1 10.1002/pmh.134 / ISSN 1932-8621 / IF 1.193 / SSCI
  • Priebe S, Bogie M, Ajdukovic D, Franciskovic T, Galeazzi GM, Kucukalic A, Lecic Tosevski D, Morina N, Popovski M, Wang D. (2010). Mental disorders following war in the Balkans - A study in five countries. Arch Gen Psychiatry 67, 5, 518-528. DOI 10.1001/archgenpsychiatry.2010.37 / ISSN 0003-990X / IF 15.618/ SCI
  • Lecic Tosevski D Draganic Gajic S, Pejovic Milovancevic M (2010). Personality and psychopathology of university students. Curr Opin in Psychiatry 23:48-52. DOI 10.1097/YC0.0b013e328333d625 / ISSN 0951-7367 / IF 3.378 / SCI SSCI
  • Lecic Tosevski D, Pejovic Milovancevic M, Popovic Deusic S. (2007). Reform of mental healthcare in Serbia: Ten steps plus one. World Psychiatry 6, 51-55. ISSN 1723-8617/IF 3.896/SCI14. Lecic Tosevski D, Pejovic Milovancevic M. (2006). Stress and physical hea Psychiatry 19, 2, 184-190. ISSN 0951-7367/IF 1.081/SCI
  • Mezzich J, Christodoulou, Lecic-Tosevski D, Christodoulou GN (eds). (201 Disasters: Psychosocial Consequences. Cambridge Scholars Publishing (in press). 16. Christodoulou GN, Lecic-Tosevski D, Kontaxakis V. (eds). Issues Prevention. Bibliotheca Psychiatrica, Karger, Bazel. 1999. ISBN 978-3-8055-6912-5. 1th. Curr Opin

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Lecic Tosevski Dusica”. www.sanu.ac.rs. Pristupljeno 8. 03. 2019. 
  2. ^ „PROF. DR DUŠICA LEČIĆ TOŠEVSKI – NACIONALNI EKSPERT ZA OBLAST MENTALNOG ZDRAVLjA - Institut za mentalno zdravlje”. imh.org.rs. Arhivirano iz originala 27. 03. 2019. g. Pristupljeno 8. 03. 2019. 
  3. ^ „PROF.DR DUŠICA LEČIĆ TOŠEVSKI – NACIONALNI EKSPERT ZA OBLAST MENTALNOG ZDRAVLJA - Institut za mentalno zdravlje”. imh.org.rs. Arhivirano iz originala 27. 03. 2019. g. Pristupljeno 8. 03. 2019. 
  4. ^ Karanović, Zorica. „Srpkinja u vrhu svetske medicine”. Politika Online. Pristupljeno 8. 03. 2019. 
  5. ^ srbija.gov.rs. „Direktor Instituta za mentalno zdravlje na Samitu lidera u Londonu”. www.srbija.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 8. 03. 2019. 
  6. ^ „Dusica Lecic Tosevski's research works | Institute of Mental Health, Belgrade and other places”. ResearchGate (na jeziku: engleski). Pristupljeno 8. 03. 2019.