D (ćiriličko)
Ćiriličko slovo Д | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Brojevna vrednost: 4 | |||||||
Pozicija u Unikodu | |||||||
Veliko: U+0414 | |||||||
Malo: U+0434 | |||||||
Slova slovenskih jezika | |||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
Ь | Э | Ю | Я | ||||
Slova neslovenskih jezika | |||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
Ӏ | |||||||
Istorijska slova | |||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | |||||||
Sva slova ćirilice |
Д д (Д д; iskošeno: Д д ili ) je ćiriličko slovo,[1] ekvivalent latiničnom slovu D i grčkom slovu delta (Δ δ).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ćiriličko slovo Д je nastalo od grčkog slova Delte (Δ δ).
U staroslovenskoj azbuci ime slova je bilo dobro, što je značilo »dobro«.
U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo Д je imalo vrednost broja 4.
Oblik[uredi | uredi izvor]
Najveća razlika imeđu Д i moderne Delte (Δ) je u tome što slovo Д ima »nožice« ispod osnove slova. »Nožice« su pozajmljene iz vizantinskog uncijalnog oblika velikog Delta.
Д, kao i Л, ima dva tipografička oblika: stariji oblik u kojoj je vrh u obliku špica (kao Delta), i noviji oblik u kojoj je vrh ravan. Novija varijanta se prvi put pojavila u sredini ⅩⅨ stoleća. Danas, velika većina fontova koristi noviji oblik, dok se stariji smatra više stilskim i zbog toga ga veoma malo fontova koristi (najpoznatiji je font »Baltika«, dizajniran 1951‒52).
U ruskom pisanom obliku, oblik malog slova je sličan latiničkom slovu ⟨d⟩: ⟨д⟩. Južnoslovenska tipografija preferira oblik koji je nalik na malo latiničko ⟨g⟩. Oblik koji je sličan latiničkom ⟨g⟩ se koristi u ruskim školama.
Ruski, ukrajinski, beloruski i bugarski oblik velikog pisanog slova Д je identičan latiničkom pisanom D jer štampani oblik nije dovoljno lak za pisanje. Srpski i makedonski koriste drugačiji oblik koji liči na broj 2, koji je nepoznanica u Rusiji.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Najčešće predstavlja zvučni zubni ploziv, /d/, sem kada se u ruskom jeziku nađe na kraju reči i pred bezvučnim suglasnikom, gde prelazi u (/t/) i kada stoji ispred palatalizirajućeg samoglasnika, gde prelazi u /dʲ/.
Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]
- Δ δ: grčko slovo Delta
- D d: slovo latinice
- Л л: slovo ćirilice
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.