Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvo Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani održano je u Beču 1970. godine. Evropski komitet IAAF od 1966. do 1969. organizovao je 4 evropska takmičenja u atletici pod nazivom Evropske igre u dvorani. Ta takmičenja preteča su Evropskih prvenstava u dvorani. Na svim Evropskim prvenstvima istovremeno se održavaju takmičenja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Takmičenje se do 1990. godine održavalo svake godine, kada se prešlo na dvogodišnju organizaciju. U sledećim tabelama dat je pregled održavanja Evropskih igara u dvorani i Evropskih prvenstava u atletici.

Pregled Evropskih igara u dvorani[uredi | uredi izvor]

Evropske igre u dvorani
Igre Godina Domaćin Zemlja Dvorana
1. 1966 Dortmund  Zapadna Nemačka
2. 1967 Prag  Čehoslovačka
3. 1968. Madrid  Španija
4. 1969 Beograd  SFR Jugoslavija Hala 1 Beogradskog sajma

Pregled Evropskih prvenstava u dvorani[uredi | uredi izvor]

Evropsko prvenstvo u dvorani
Br. EP Datum Staza m Domaćin Zemlja Dvorana br. dis. br. učes. br. zemalja
1. 1970 14—15. mart 200 Beč (1)  Austrija (1) Bečka gradska dvorana 22 279 22
2. 1971 13—14. mart 200 Sofija (1)  Bugarska (1) 22 323 23
3. 1972 11—12. mart 180 Grenobl (1)  Francuska (1) 23 263 23
4. 1973 10—11. mart 170 Roterdam (1)  Holandija (1) 23 307 24
5. 1974 9—10. mart 196 Geteborg (1)  Švedska (1) Skandinavijum 21 263 25
6. 1975 8—9. mart 160 Katovice (1)  Poljska (1) Spodek 21 269 24
7. 1976 21—22. februar 179 Minhen (1) Nemačka Zapadna Nemačka (1) Atletski deo olimpijske hale u Minhenu 19 229 25
8. 1977 12—13. mart 200 San Sebastijan (1)  Španija (1) 17 241 24
9. 1978 11—13. mart 200 Milano (1)  Italija (1) 19 251 25
10. 1979 24—25. februar 200 Beč (2)  Austrija (2) 19 209 24
11. 1980 1—2. mart 200 Zindelfingen (1) Nemačka Zapadna Nemačka (2) 19 236 25
12. 1981. 21—22. februar 180 Grenobl (2)  Francuska (2) 19 259 23
13. 1882 6—7. mart 200 Milano (2)  Italija (2) 23 286 23
14. 1983 5—6. mart 200 Budimpešta (1)  Mađarska (1) 22 260 24
15. 1984. 3—4. mart 196 Geteborg (2)  Švedska (2) Skandinavijum 22 245 26
16. 1985 2—3. mart 200 Pirej (1)  Grčka (1) 22 315 26
17. 1986. 22—23. februar 164 Madrid (1)  Španija (2) 22 310 27
18. 1987. 21—22. februar 200 Lijeven (1)  Francuska (3) 24 343 25
19. 1988. 5—6.03. 200 Budimpešta (2)  Mađarska (2) 24 364 27
20. 1989. 18—19. februar 200 Hag (1)  Holandija (2) 24 333 27
21. 1990. 3—4. mart 200 Glazgov (1)  Velika Britanija (1) 25 380 28
22. 1992. 29.02—1. mart 200 Đenova (1)  Italija (3) 27 440 35
23. 1994 11—13. mart 200 Pariz (1)  Francuska (4) 27 500 40
24. 1996 8—10. mart 200 Stokholm (1)  Švedska (3) Globen arena 26 466 44
25. 1998 27.02—1. mart 200 Valensija (1)  Španija (3) 26 486 0
26. 2000 25—27. februar 200 Gent (1)  Belgija (1) 28 549 44
27. 2002 1—3. mart 200 Beč (3)  Austrija (3) Bečka gradska dvorana 28 565 45
28. 2005. 4—6. mart 200 Madrid (2)  Španija (4) Palata sportova Pokrajine Madrid 28 560 42
29. 2007. 2—4. mart 200 Birmingem (1)  Velika Britanija (2) Nacionalna arena 26 587 45
30. 2009 6—8. mart 200 Torino (1)  Italija (4) Oval Lingoto 26 530 45
31. 2011 4—6. mart 200 Pariz (2)  Francuska (5) Dvorana Ominija sport u Pariz-Bersiju 26 630 45
32. 2013 1—3. mart 200 Geteborg (3)  Švedska (4) Skandinavijum 26 578 47
33. 2015 5—8. mart 200 Prag (1)  Češka (1) O2 Arena 26 643 49
34. 2017 3—5. mart 200 Beograd (1)  Srbija (1) Beogradska arena 26 545 48
35. 2019 1—3. mart Glazgov (2)  Velika Britanija (3) 26 637 49
36. 2021 Torunj (1)  Poljska (2) 709

Bilans medalja[uredi | uredi izvor]

1966—1969[uredi | uredi izvor]

Zemlja
Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno
1.  SSSR 25 20 21 66
2.  Zapadna Nemačka 15 12 13 40
3.  Istočna Nemačka 14 10 8 32
4.  Poljska 8 6 3 17
5.  Ujedinjeno Kraljevstvo 6 6 6 18
6.  Mađarska 4 3 2 9
7.  Italija 4 1 0 5
8.  Francuska 3 4 0 7
9.  Irska 3 0 2 5
10.  Rumunija 2 1 5 8
11.  Norveška 2 1 0 3
12.  Čehoslovačka 1 11 12 24
13.  Švedska 1 1 3 5
14.  Belgija 1 0 1 2
15.  Španija 0 4 3 7
16.  Jugoslavija 0 3 4 7
17.  Bugarska 0 3 1 4
18.   Švajcarska 0 1 1 2
19.  Holandija 0 1 0 1

1970—2019[uredi | uredi izvor]

Stanje posle EP 2019. [1][2]

Zemlja
Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno
1.  SSSR 91 86 85 262
2.  Istočna Nemačka 71 75 48 194
3.  Ujedinjeno Kraljevstvo 70 61 46 177
4.  Rusija 61 48 44 153
5.  Zapadna Nemačka 60 61 47 168
6.  Poljska 60 49 73 182
7.  Francuska 46 48 65 159
8.  Španija 33 46 36 115
9.  Nemačka 29 38 40 107
10.  Italija 29 35 31 95
11.  Čehoslovačka 29 23 23 75
12.  Bugarska 28 30 34 92
13.  Rumunija 23 34 35 92
14.  Švedska 21 23 21 65
15.  Holandija 19 15 22 56
16.  Belgija 16 15 7 38
17.  Češka 13 13 20 46
18.  Mađarska 12 20 17 49
19.  Portugalija 12 9 3 24
20.  Ujedinjeni tim 12 8 7 27
21.  Ukrajina 11 12 17 40
22.   Švajcarska 11 9 11 31
23.  Finska 10 8 12 30
24.  Belorusija 8 9 9 26
25.  Austrija 7 9 13 29
26.  Grčka 6 15 12 33
27.  Jugoslavija 6 3 9 18
28.  Irska 5 5 10 20
29.  Letonija 5 1 0 6
30.  Srbija 4 1 2 7
31.  Estonija 3 0 2 5
32.  Turska 2 5 1 8
33.  Norveška 2 4 8 14
34.  Danska 2 2 2 6
35.  SR Jugoslavija 2 1 2 5
36.  Slovačka 2 1 2 5
37.  Azerbejdžan 2 1 1 4
38.  Island 2 0 4 6
39.  Slovenija 1 4 2 7
40.  Kipar 1 2 0 3
41.  Litvanija 1 1 1 3
42.  Izrael 1 0 1 2
43.  Albanija 1 0 0 1
44.  Hrvatska 0 1 1 2
45.  Bosna i Hercegovina 0 1 0 1
46.  Jermenija 0 0 1 1
46.  Moldavija 0 0 1 1
Ukupno 830 832 828 2.490

Zemlje koje nisu osvajale medalje[uredi | uredi izvor]

Jedanaest zemalja nisu nikad osvojile neku medalju na evropski prvenstvima u dvorani.

Rekordi evropskih prvenstava u atletici u dvorani[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Osvojene medalje do 2019. Pribavljeno 27.3.2019.
  2. ^ Bilans medalja EP 2019. Pribavljeno 27.3.2019.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]