Edmund Ganter

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Edmund Ganter
Datum rođenja(1581-00-00)1581.
Mesto rođenjaHartfordšir
Datum smrti10. decembar 1626.(1626-12-10) (44/45 god.)
Mesto smrtiLondon
Tabela trigonometrija, sa 1728 Enciklopedije, Tom 2 sa Gantera podaci

Edmund Ganter (1581—10. decembar 1626) bio je engleski sveštenik, matematičar, geometar i astronom velškog porekla. On je zapamćen po svom matematičkom doprinosu koji uključuje Ganterove lance, Ganterov kvadrant i Ganterovu razmeru. Godine 1620, izmislio je prvi uspešan analogni uređaj koji je razvijen za izračunavanje logaritamskih tangenti. Matematiku je učio od sveštenika Henrija Brigsa i kasnije je postao profesor astronomije na fakultetu Grešam (od 1619. pa do svoje smrti). 

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ganter je rođen u Hertfordširu 1581. godine. On je stekao obrazovanje u Vestministerskoj školi i 1599. godine upisao Hristovu Crkvu, Oksford. Godine 1614. postao je propovednik, a 1615. diplomirao teologiju. On je postao glavni paroh crkve Svetog Đorđa u Sautvorku.

Matematika, posebno odnos između matematike i realnog sveta, bilo je ono što ga je okupiralo tokom života. Godine 1619, ser Henri Sevil uložio je novac u fond univerziteta u Oksfordu za prva dva naučna fakulteta: astronomiju i geometriju. Ganter je želeo da postane profesor geometrije, ali Sevil nije imao poverenja u njega i Ganterovo ponašanje ga je nerviralo. Ganter je objašnjavao kako sa svojom razmerom i kvandrantom mogu da se izračunaju položaji zvezda ili udaljenost od crkve, sve dok Sevil nije posustao. Savil ga je izvređao i sve njegove teorije odbacio sa prezirom.

Ubrzo nakon toga, Ganter je podržan od strane bogatijeg grofa od Bridžvotera, zahvaljujući kome je 6. marta 1619. godine Ganter imenovan za profesora astronomije na fakultetu Grešam u Londonu, što je i bio sve do svoje smrti.

Sa Ganterovim imenom je povezano nekoliko korisnih pronalazaka za koje je dao opise u svojoj raspravi. On je majstorski izveo svoj sektor o 1606. godini i napisao opis o tome na latinskom, ali prošlo je više od šesnaest godina pre nego što je dozvolio da knjiga bude objavljena na engleskom. Godine 1620. objavio je svoj Canon triangulorum, dok je četiri godine kasnije, 1624. objavio kolekciju svojih matematičkih radova. Bila je naslovljena The description and use of sector, the cross-staffe, and other instruments for such as are studious of mathematical practise . Jedna od zapaženijih stvari je to što je knjiga napisana i objavljena na engleskom, a ne na latinskom. „Ja sam poslednji želeo da knjiga izađe na engleskom“, napisao je on. „Ovo nije ono što mislim da je vredno mog rada i javnog prikazivanja, a da zadovolji nametljivost onih koji ne znaju latinski.“ To nije bio priručnik za fakultet, već za mornare i geometre širom sveta.

Postoji razlog da se veruje da je Ganter bio prvi koji je otkrio da magnetna igla odstupa od geografskog podnevka (ili meridijana) nekog mesta. Po želji Džejmsa I 1624. godine objavio je delo „Opis i upotreba cifarnika Njegovog Visočanstva u Vajthal Bašti“ — jedini njegov rad koji nije bio preštampavan. On je skovao termine „kosinus“ i „kotangens“ i predlagao Henriju Brigsu, svom prijatelju i kolegi, da koristi aritmetičke dodatke. Njegovi praktični pronalasci su ukratko prepričani u nastavku.  

Ganterov lanac[uredi | uredi izvor]

Ganterovo interesovanje za geometriju dovelo ga je do razvoja metode snimanja mora uz pomoć triangulacije. Linearne mere mogu biti preduzete između topografskih karakteristika kao što su uglovi polja, i koristeći triangulaciju polja ili druge površine mogle su da budu prikazane na ravni, a njihova površina proračunata. Lanac dugačak 20 metara, sa posrednim mernim navođenjem, koji je izabran sa razlogom, nazvan je „Ganterov lanac“. Izabrana dužina lanca od 20 metara, daje jedinicu koja se lako pretvara u površinu. Zbog toga deo od 10 sa puta 10 lanaca daje 10 ara. Površina bilo kog dela merenog u lancima se vrlo lako može izračunati.

Ganterov kvadrant[uredi | uredi izvor]

Ganterov kvadrant je instrument napravljen od drveta, mesinga ili drugih materijala koji sadrži neku vrstu stereografske projekcije sfere na ravan ravnodnevice, s tim da oko treba da se postavi na jednom od polova, tako da povratnik, ekliptika, horizont formiraju kružne lukove satni krugovi i druge krive, nacrtane uz pomoć nekoliko visina sunca na određenoj geografskoj širini svake godine. Ovaj alat se koristio da bi se odredilo doba dana, azimut sunca i drugi opšti problemi sfere ili zemljine kugle, kao i da bi se izrazila visina objekta u stepenima.

Retki Ganterov kvandrant, koji je napravio Henri Saton 1657. godine, može se opisati na sledeći način: instrument uobičajene veličine, visokih preformansi koji ima dva vizira i visak ubačen u teme. Prednja strana je dizajnirana kao Ganterov kvadrant, dok je zadnja strana napravljena kao trigonometrijski kvadrant. Strana sa astrolabom ima satne linije, kalendar, horoskopske znake, pozicije zvezda, astralne projekcije i vertikalnu skalu. Strana sa geometrijskim kvadrantima sadrži nekoliko trigonometrijskih funkcija i pravila.[1]

Ganterova skala[uredi | uredi izvor]

Ganterova skala ili Ganterovo pravilo, obično nazivana "Ganter" od strane mornara, velika je ravna skala, po pravilu 0,61 metara duga i oko 1½ inča široka (600 mm h 40 mm), sa označenim različitim podeocima ili linijama. Na jednoj strani su prirodne jedinice, a na drugoj odgovarajuće veštačke ili logaritamske jedinice. Uz pomoć ovog alata problemi u navigaciji, trigonometriji i sličnim naukama rešavaju se uz pomoć para kompasa. To je prethodnik klizećeg lenjira, pomoćno sredstvo za računanje korišćeno od 17. veka pa sve do 1970-ih.

Ganterova oprema[uredi | uredi izvor]

Morska oprema, slična ribarskoj kuki, naziva se Ganterova oprema ili još "klizeći Ganter", zbog svoje sličnosti sa "Ganterovim pravilom".

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ralf Kern: Wissenschaftliche Instrumente in ihrer Zeit.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]