Edhem Mulabdić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Edhem Mulabdić
Edhem Mulabdić
Lični podaci
Puno imeEdhem Mulabdić (Ašik Garib)
Datum rođenja(1862-12-25)25. decembar 1862.
Mesto rođenjaMaglaj,  Osmansko carstvo
Datum smrti29. januar 1954.(1954-01-29) (91 god.)
Mesto smrtiSarajevo,  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Književni rad
Period1891—1954
Uticao naRazvoj bošnjačke prosvete, nauke i kulture (prvi savremeni bošnjački roman)
Najvažnija delaZeleno busenje
Nova vremena
Na obali Bosne

Edhem Mulabdić (Maglaj, 25. decembar 1862Sarajevo, 29. januar 1954)[1] je bošnjački književnik, urednik časopisa, učitelj te autor prvog savremenog bošnjačkog romana.[2]

Zbog kontakata sa vođama NDH bio je izopšten, posle Drugog svetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje penzije. Mulabdić je danas lektirni pisac. Manifestacija „Mulabdićevi dani kulture” u celosti je posvećena imenu ovog književnika.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Naslovna strana lista Behar

Edhem Mulabdić je rođen u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju, a nakon toga zaposlio se kao činovnik.[3] Godine 1887, Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom (od 1890 do 1891).[3] Odatle biva premešten u Sarajevo, gde radi kao nastavnik u Dural-mualiminu, muslimanskoj veroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudskoj školi, a potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju (1923)[3] i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, posle čega odlazi u penziju. 1923. godine postaje jedan od osnivača, a od 1929. godine pa sve do smrti predsednik hrvatskog muslimanskoga društva Narodna uzdanica.[2][4] Zauzimao se za približavanje muslimana hrvatskoj nacionalnoj ideji.[2] Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list Behar 1. maja 1900. (urednik lista od 1901. do 1906. godine)[5], a 1903. godine osniva i društvo Gajret. Uređivao je i Gajret (1907).[3]

U svom dugom životu bio je pre svega prosvetitelj, a onda i uspešan književnik. Svoj prosvetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman Zeleno busenje može se smatrati najznačjnijim delom ovog autora, ali i prvim bošnjački romanom.[6] Nova vremena je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dela istorije o kom se u romanu govori. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelista, bitno je pomenuti i zbirku novela Na obali Bosne. Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili imao zasluge u njihovom stvaranju kao saradnik. Za vreme NDH javljao se u mnogim časopisima.[a] Zbog kontakata sa vođama NDH bio je izopšten (ekskomuniciran), posle Drugog svetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu, 29. januara 1954. godine.

Danas je Mulabdić lektirni pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvete. Maglajska manifestacija „Mulabdićevi dani kulture” u celosti je posvećena imenu i delu ovog značajnog književnika.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Romani[uredi | uredi izvor]

  • Zeleno busenje (Zagreb, 1898; Zagreb, 1944) — roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine
  • Nova vremena (Mostar, 1914) — slika iz novijeg života u Bosni

Pripovetke[uredi | uredi izvor]

  • Rukoviet šale (Sarajevo, 1893) — zbirka šaljivih pripovetki
  • Na obali Bosne: crtice (Zagreb, 1900) — zbirka pripovetki
  • Nesretan unuk
  • Đuro Prepelica
  • Aga i kmet
  • Lov
  • Tahiraga
  • Novo vrijeme

Crtice[uredi | uredi izvor]

  • Šehiti (Behar, br. 1, 1900/1901)
  • Kućni rahatluk (Behar, br. 1, 1900/1901)
  • Ihtijar Sejfo (Behar, br. 2, 1901/1902)
  • Zekonja (Behar, br. 2, 1901/1902)
  • Bunbar (Behar, br. 2, 1901/1902)
  • Jedna rotacija (Behar, br. 5, 1904/1905)
  • Bajram
  • Uspomene u narodu

Novele[uredi | uredi izvor]

  • Dva trgovca (Behar, br. 1, 1900/1901)
  • Kumovi
  • Garib
  • Nišan
  • Tajno pismo

Članci[uredi | uredi izvor]

  • Naša djeca prije mekteba
  • Učitelj narodu

Ostalo[uredi | uredi izvor]

  • Kod starog djeda
  • Osmanlija
  • Bijela medžidija (Behar, br. 1, 1900/1901)
  • Prvi ezan (Behar, br. 4, 1903/1904)
  • Na Ilidžu (Behar, br. 5, 1904/1905)
  • Crtice (Sarajevo, 1907)
  • Svak na posao (Sarajevo, 1934)
  • Izabrane pripovijesti (Zagreb, 1944)
  • Izabrana djela /2 sv.; knj. 1, Zeleno busenje: roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine; knj. 2, Pripovijetke/ (Sarajevo, 1974)[7][8][9]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Za NDH kao musliman (koji se ističe „vlastitim živim osećajem hrvatske pripadnosti” i koji je među prvima pokrenuo „svesno i otvoreno usmeren hrvatski pokret među muslimanima”, kako je sam pisao) svojim je napisima zauzimao značajno mesto.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Edhem Mulabdić”. avlija.me/portreti. Pristupljeno 29. 12. 2014.
  2. ^ a b v „Hrvatska enciklopedija: Mulabdić, Edhem”. Pristupljeno 1. 1. 2015.
  3. ^ a b v g Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 529. 
  4. ^ a b Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945. (1997). Minerva. . Zagreb. pp. 285—286. ISBN 978-953-6377-03-9. 
  5. ^ „Životopis Edhema Mulabdića” Архивирано на сајту Wayback Machine (29. decembar 2014). svjetlopis.web44.net/zivotopisi. Pristupljeno 29. 12. 2014.
  6. ^ „Mulabdić ef. Edhem”. bosnjaci.net. Pristupljeno 29. 1. 2014.
  7. ^ „Edhem Mulabdić (biografija)”. scribd.com. Pristupljeno 29. 12. 2014.
  8. ^ „Edhem Mulabdić, vrsni pozavalac ljudi i vremena”. avlija.me. Pristupljeno 29. 12. 2014.
  9. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba: Mulabdić, Edhem”. Pristupljeno 29. 12. 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]