Edhem Mulabdić
Neutralna tačka gledišta ovog članka je osporena. |
Edhem Mulabdić | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Edhem Mulabdić (Ašik Garib) |
Datum rođenja | 25. decembar 1862. |
Mesto rođenja | Maglaj, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 29. januar 1954.91 god.) ( |
Mesto smrti | Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |
Književni rad | |
Period | 1891—1954 |
Uticao na | Razvoj bošnjačke prosvete, nauke i kulture (prvi savremeni bošnjački roman) |
Najvažnija dela | Zeleno busenje Nova vremena Na obali Bosne |
Edhem Mulabdić (Maglaj, 25. decembar 1862 — Sarajevo, 29. januar 1954)[1] je bošnjački književnik, urednik časopisa, učitelj te autor prvog savremenog bošnjačkog romana.[2]
Zbog kontakata sa vođama NDH bio je izopšten, posle Drugog svetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje penzije. Mulabdić je danas lektirni pisac. Manifestacija „Mulabdićevi dani kulture” u celosti je posvećena imenu ovog književnika.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Edhem Mulabdić je rođen u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju, a nakon toga zaposlio se kao činovnik.[3] Godine 1887, Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom (od 1890 do 1891).[3] Odatle biva premešten u Sarajevo, gde radi kao nastavnik u Dural-mualiminu, muslimanskoj veroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudskoj školi, a potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju (1923)[3] i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, posle čega odlazi u penziju. 1923. godine postaje jedan od osnivača, a od 1929. godine pa sve do smrti predsednik hrvatskog muslimanskoga društva Narodna uzdanica.[2][4] Zauzimao se za približavanje muslimana hrvatskoj nacionalnoj ideji.[2] Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list Behar 1. maja 1900. (urednik lista od 1901. do 1906. godine)[5], a 1903. godine osniva i društvo Gajret. Uređivao je i Gajret (1907).[3]
U svom dugom životu bio je pre svega prosvetitelj, a onda i uspešan književnik. Svoj prosvetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman Zeleno busenje može se smatrati najznačjnijim delom ovog autora, ali i prvim bošnjački romanom.[6] Nova vremena je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dela istorije o kom se u romanu govori. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelista, bitno je pomenuti i zbirku novela Na obali Bosne. Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili imao zasluge u njihovom stvaranju kao saradnik. Za vreme NDH javljao se u mnogim časopisima.[a] Zbog kontakata sa vođama NDH bio je izopšten (ekskomuniciran), posle Drugog svetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu, 29. januara 1954. godine.
Danas je Mulabdić lektirni pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvete. Maglajska manifestacija „Mulabdićevi dani kulture” u celosti je posvećena imenu i delu ovog značajnog književnika.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Romani[uredi | uredi izvor]
- Zeleno busenje (Zagreb, 1898; Zagreb, 1944) — roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine
- Nova vremena (Mostar, 1914) — slika iz novijeg života u Bosni
Pripovetke[uredi | uredi izvor]
- Rukoviet šale (Sarajevo, 1893) — zbirka šaljivih pripovetki
- Na obali Bosne: crtice (Zagreb, 1900) — zbirka pripovetki
- Nesretan unuk
- Đuro Prepelica
- Aga i kmet
- Lov
- Tahiraga
- Novo vrijeme
Crtice[uredi | uredi izvor]
- Šehiti (Behar, br. 1, 1900/1901)
- Kućni rahatluk (Behar, br. 1, 1900/1901)
- Ihtijar Sejfo (Behar, br. 2, 1901/1902)
- Zekonja (Behar, br. 2, 1901/1902)
- Bunbar (Behar, br. 2, 1901/1902)
- Jedna rotacija (Behar, br. 5, 1904/1905)
- Bajram
- Uspomene u narodu
Novele[uredi | uredi izvor]
- Dva trgovca (Behar, br. 1, 1900/1901)
- Kumovi
- Garib
- Nišan
- Tajno pismo
Članci[uredi | uredi izvor]
- Naša djeca prije mekteba
- Učitelj narodu
Ostalo[uredi | uredi izvor]
- Kod starog djeda
- Osmanlija
- Bijela medžidija (Behar, br. 1, 1900/1901)
- Prvi ezan (Behar, br. 4, 1903/1904)
- Na Ilidžu (Behar, br. 5, 1904/1905)
- Crtice (Sarajevo, 1907)
- Svak na posao (Sarajevo, 1934)
- Izabrane pripovijesti (Zagreb, 1944)
- Izabrana djela /2 sv.; knj. 1, Zeleno busenje: roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine; knj. 2, Pripovijetke/ (Sarajevo, 1974)[7][8][9]
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Edhem Mulabdić”. avlija.me/portreti. Pristupljeno 29. 12. 2014.
- ^ a b v „Hrvatska enciklopedija: Mulabdić, Edhem”. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ a b v g Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 529.
- ^ a b Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945. (1997). Minerva. . Zagreb. pp. 285—286. ISBN 978-953-6377-03-9.
- ^ „Životopis Edhema Mulabdića” Архивирано на сајту Wayback Machine (29. decembar 2014). svjetlopis.web44.net/zivotopisi. Pristupljeno 29. 12. 2014.
- ^ „Mulabdić ef. Edhem”. bosnjaci.net. Pristupljeno 29. 1. 2014.
- ^ „Edhem Mulabdić (biografija)”. scribd.com. Pristupljeno 29. 12. 2014.
- ^ „Edhem Mulabdić, vrsni pozavalac ljudi i vremena”. avlija.me. Pristupljeno 29. 12. 2014.
- ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba: Mulabdić, Edhem”. Pristupljeno 29. 12. 2014.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Selmanović, Alija. „Briga Edhema Mulabdića o jeziku”. Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, br. 1. (1955). str. 18—22.
- Nametak, Alija. „Edhem Mulabdić” (1997). Sarajevske uspomene. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 67—85.
- Nametak, Alija (1994). Sarajevski nekrologij. Sarajevo: Globus. COBISS.SR 121028364 COBISS.BH 47073280
- Nametak, Alija (2004). Sarajevski nekrologij. Sarajevo: Civitas, (Ljubljana : Mladinska knjiga). COBISS.SR 13114118 COBISS.RS 214465536 COBISS.BH 13114118