Ekstenzivan tip poljoprivrede


Ekstezivan tip poljoprivrede prisutan je od početka razvoja agrarne proizvodnje. Odlikuje se pretežno prirodnom proizvodnjom, korišćenjem primitivnih sredstava za rad, malim prinosima po hektaru i grlu stoke i velikom utrošnjom ljudske radne snage.
Ovaj tip proizvodnje trenutno je zastupljen u sledećim delovima Srbije: delovi Kosova i Metohije, planinski krajevi centralne Srbije i pogranično područje prema Bugarskoj.
Sistemi
[uredi | uredi izvor]
Ekstenzivna poljoprivreda najčešće podrazumeva uzgoj ovaca i goveda u oblastima sa niskom poljoprivrednom produktivnošću, ali uključuje uzgoj pšenice, ječma, ulja za jelo i drugih žitarica u oblastima kao što je basen Mari—Darling u Australiji. Ovde, zbog ekstremne starosti i siromaštva zemljišta, prinosi po hektaru su veoma mali, ali ravan teren i veoma velike farme znače da su prinosi po jedinici rada visoki. Nomadsko stočarstvo je ekstreman primer ekstenzivne poljoprivrede, gde stočari sele svoje životinje da bi koristili hranu od povremene sunčeve svetlosti.[1][2]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ekstenzivna poljoprivreda se nalazi u delovima srednje geografske širine većine kontinenata, kao i u pustinjskim regionima gde voda za useve nije dostupna. Priroda ekstenzivne poljoprivrede znači da zahteva manje padavina nego intenzivna poljoprivreda. Farma je obično velika u poređenju sa brojem zaposlenih i novcem koji se na nju troši. Godine 1957, većina delova Zapadne Australije imala je pašnjake tako siromašne da je mogla da se podržava samo jedna ovca na kvadratnu milju.[3]
Kao što je potražnja dovela do osnovne podele ratarskih i stočarskih delatnosti, ove oblasti se takođe mogu podeliti u zavisnosti od padavina u regionu, tipa vegetacije i poljoprivredne aktivnosti unutar područja i mnogih drugih faktora u vezi sa ovim podacima.
Prednosti
[uredi | uredi izvor]Ekstenzivna poljoprivreda ima niz prednosti u odnosu na intenzivnu poljoprivredu:
- Manje rada po jedinici površine je potrebno za obrađivanje velikih površina, posebno zato što su skupe izmene zemljišta (kao što je terasiranje) potpuno odsutne.
- Mehanizacija se može efikasnije koristiti na velikim, ravnim površinama.
- Veća efikasnost rada znači generalno niže cene proizvoda.
- Dobrobit životinja je generalno poboljšana jer se životinje ne drže u zagušljivim uslovima.[4][5]
- Manji zahtevi za unosima kao što su đubriva.
- Ako se životinje napasaju na travnjacima koji su poreklom iz datog lokaliteta, manje je verovatno da će biti problema sa egzotičnim vrstama.
- Lokalna okolina i zemljište nisu oštećeni prekomernom upotrebom hemikalija.
- Korišćenjem mašina i naučnih metoda poljoprivrede ostvaruju se velike količine useva.
- Životinje koje se uzgajaju na većim površinama se efikasnije razvijaju.
Nedostaci
[uredi | uredi izvor]Ekstenzivna poljoprivreda može imati sledeće probleme:[6]
- Kratkoročno gledano, prinosi imaju tendenciju da budu mnogo niži nego kod intenzivne poljoprivrede.[7][8][9]
- Veliki zahtevi za zemljištem ograničavaju stanište divljih vrsta (u nekim slučajevima čak i veoma niske stope zaliha mogu biti opasne), kao što je slučaj sa intenzivnim uzgojem.
Nekada se smatralo da ekstenzivna poljoprivreda proizvodi više metana i azot-oksida po kg mleka nego intenzivna poljoprivreda.[10] Jedna studija je procenila da je ugljenični „otisak“ po milijardu kg (2,2 milijarde lb) mleka proizvedenog 2007. godine bio 37 procenata od ekvivalentne proizvodnje mleka iz 1944. godine.[11] Međutim, jedna novija studija Centra za međunarodnu saradnju u istraživanju poljoprivrede za razvoj[12] utvrdila je da ekstenzivni sistemi stočarstva manje utiče na životnu sredinu od intenzivnih sistema.[13]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Kerven, Carol; Robinson, Sarah; Behnke, Roy (2021). „Pastoralism at Scale on the Kazakh Rangelands: From Clans to Workers to Ranchers”. Frontiers in Sustainable Food Systems. 4. ISSN 2571-581X. doi:10.3389/fsufs.2020.590401
.
- ^ „Foraging: Characteristics of livelihood”. www.coursehero.com. Pristupljeno 2022-11-23.
- ^ Wadham, Sir Samuel; Wilson, R. Kent and Wood, Joyce (1957) Land Utilization in Australia (3rd edition), Melbourne University Press.
- ^ Grandin, Temple (2013). „Animals are not things: A view on animal welfare based on neurological complexity” (PDF). Trans-Scripts 3: An Interdisciplinary Online Journal in Humanities And Social Sciences at UC Irvine. UC Irvine. Arhivirano iz originala (PDF) 19. 8. 2014. g. Pristupljeno 20. 12. 2013.
- ^ Hewson, C.J. (2003). „What is animal welfare? Common definitions and their practical consequences”. The Canadian Veterinary Journal. 44 (6): 496—99. PMC 340178
. PMID 12839246.
- ^ Thomas, Tyrone (2000) My Environmental Exposé, Hill of Content, pp. 42–50; ISBN 0-85572-301-7
- ^ Encyclopædia Britannica, revised and updated by Amy Tikkanen. „'s definition of Intensive Agriculture”. britannica.com.
- ^ Lichtfouse, Eric; Navarrete, Mireille; Debaeke, Philippe; Souchère, Véronique; Alberola, Caroline, ur. (2009). Sustainable Agriculture (PDF). Dordrecht: Springer. str. 5. ISBN 978-90-481-2665-1. doi:10.1007/978-90-481-2666-8.
- ^ „Sustainable Intensification for Smallholders”. Project Drawdown (na jeziku: engleski). 2020-02-06. Pristupljeno 2020-10-16.
- ^ Johnson, K. A.; Johnson, D. E. (1995). „Methane emissions from cattle”. Journal of Animal Science. 73 (8): 2483—92. PMID 8567486. doi:10.2527/1995.7382483x.
- ^ Capper, J. L.; Cady, R. A.; Bauman, D. E. (2009). „The environmental impact of dairy production: 1944 compared with 2007”. Journal of Animal Science. 87 (6): 2160—7. PMID 19286817. doi:10.2527/jas.2009-1781
. Arhivirano iz originala 21. 09. 2017. g. Pristupljeno 27. 12. 2022.
- ^ „CIRAD in a nutshell”. CIRAD. Pristupljeno 30. 1. 2021.
- ^ Vigne, M. (2014). „Efficiency of livestock systems in harsh environment. Perspective - Development strategies”. Centre de coopération internationale en recherche agronomique pour le développement. Pristupljeno 30. 9. 2022.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Fagan, B. (1999). "Drought Follows the Plow", adapted from Floods, Famines and Emperors: Basic Books.
- Fratkin, E. (1997). "„Pastoralism: Governance & Development Issues”. doi:10.1146/annurev.anthro.26.1.235. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. јун 2021)". Annual Review of Anthropology, 26: 235–261.
- Hardin, G. (1968). “The Tragedy of the Commons". Science, 162(3859), 1243–1248.
- Angioni, Giulio (1989). I pascoli erranti. Antropologia del pastore in Sardegna. Napoli, Liguori. ISBN 978-8820718619.
- Hole, F. (1996). "The context of caprine domestication in the Zagros region'". in The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia. D.R. Harris (ed.). London, University College of London: 263–281.
- Lees, S & Bates, D. (1974). "„The Origins of Specialized Nomadic Pastoralism: A Systematic Model”. JSTOR 279581.". American Antiquity, 39, 2.
- Levy, T.E. (1983). "Emergence of specialized pastoralism in the Levant". World Archaeology 15(1): 15–37.
- Moran, E. (2006). People and Nature: An Introduction to Human Ecological Relations. UK: Blackwell Publishing.
- Pyne, Stephen J. (1997). Vestal Fire: An Environmental History, Told through Fire, of Europe and Europe's Encounter with the World. Seattle and London: University of Washington Press. ISBN 0-295-97596-2.
- Townsend, P. (2009). Environmental Anthropology: From Pigs to Policies. United States of America: Waveland Press.
- Wilson, K.B. (1992). "„Re-Thinking the Pastoral Ecological Impact in East Africa”. JSTOR 2997644.". Global Ecology and Biogeography Letters, 2(4): 143–144.
- Toutain B., Marty A., Bourgeot A. Ickowicz A. & Lhoste P. (2012). Pastoralism in dryland areas. A case study in sub-Saharan Africa Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. april 2021). Les dossiers thématiques du CSFD. N°9. January 2013. CSFD/Agropolis International, Montpellier, France. 60 p.
- Huntingford, FA; Adams, C; Braithwaite, VA; Kadri, S; Pottinger, TG; Sandøe, P; Turnbull, JF (2006). „Review paper: Current issues in fish welfare” (PDF). Journal of Fish Biology. 68 (2): 332—72. doi:10.1111/j.0022-1112.2006.001046.x.
- „Worse things happen at sea: the welfare of wild-caught fish” (PDF). Alison Mood. fishcount.org.uk. 2010.
- Stevens, Christine (septembar 1985). „Battles of the Animal Welfare Institute”. Alternatives to Laboratory Animals. 13 (1): 48—52. doi:10.1177/026119298501300106.
- Appleby, M. C.; Mench, J. A.; Olsson, I. A. S.; Hughes, B. O. (2011). Linda J. Keeling, Jeff Rushen and Ian Duncan. Understanding animal welfare. Animal Welfare. 2011 p. 13. edited by Michael C. Appleby, Barry O. Hughes, Joy A. Mench. ISBN 9781780640808. Pristupljeno 3. 1. 2014.
- Bekoff, Marc (24. 9. 2009). „Animal Emotions, Animal Sentience, Animal Welfare, and Animal Rights. Marc Bekoff”. Psychologytoday.com. Pristupljeno 3. 1. 2014.
- Undersander, Dan; Albert, Beth; Cosgrove, Dennis; Johnson, Dennis; Peterson, Paul (2002). Pastures for profit: A guide to rotational grazing (PDF) (Izveštaj). Cooperative Extension Publishing, University of Wisconsin. str. 4. A3529. Arhivirano iz originala (PDF) 31. 08. 2019. g. Pristupljeno 21. 9. 2019. „rotational grazing involves a higher level of management with greater paddock numbers, shorter grazing periods, and longer rest periods.”
- „Getting Started with Intensive Grazing”. Manitoba Agriculture. Manitoba Government. Arhivirano iz originala 21. 09. 2019. g. Pristupljeno 21. 9. 2019. „There are many reasons why producers move to intensive grazing systems. These include...”
- Stinner, D.H (2007). „The Science of Organic Farming”. Ur.: William Lockeretz. Organic Farming: An International History. Oxfordshire, UK & Cambridge, Massachusetts: CAB International (CABI). ISBN 978-0-85199-833-6. Pristupljeno 30. 4. 2013. (ebook ISBN 978-1-84593-289-3}
- US EPA, OCSPP (2015-09-28). „Integrated Pest Management (IPM) Principles”. US EPA (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-22.
- Fagan, B. (1999). "Drought Follows the Plow", adapted from Floods, Famines and Emperors: Basic Books.
- Fratkin, E. (1997). "„Pastoralism: Governance & Development Issues”. doi:10.1146/annurev.anthro.26.1.235.". Annual Review of Anthropology, 26: 235–261.
- Hardin, G. (1968). “„The Tragedy of the Commons”. doi:10.1126/science.162.3859.1243.". Science, 162(3859), 1243–1248.
- Angioni, Giulio (1989). I pascoli erranti. Antropologia del pastore in Sardegna. Napoli, Liguori. ISBN 978-8820718619.
- Hole, F. (1996). "The context of caprine domestication in the Zagros region'". in The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia. D.R. Harris (ed.). London, University College of London: 263–281.
- Lees, S & Bates, D. (1974). "„The Origins of Specialized Nomadic Pastoralism: A Systematic Model”. JSTOR 279581.". American Antiquity, 39, 2.
- Levy, T.E. (1983). "Emergence of specialized pastoralism in the Levant". World Archaeology 15(1): 15–37.
- Moran, E. (2006). People and Nature: An Introduction to Human Ecological Relations. UK: Blackwell Publishing.
- Pyne, Stephen J. (1997). Vestal Fire: An Environmental History, Told through Fire, of Europe and Europe's Encounter with the World. Seattle and London: University of Washington Press. ISBN 0-295-97596-2.
- Townsend, P. (2009). Environmental Anthropology: From Pigs to Policies. United States of America: Waveland Press.
- Wilson, K.B. (1992). "„Re-Thinking the Pastoral Ecological Impact in East Africa”. JSTOR 2997644.". Global Ecology and Biogeography Letters, 2(4): 143–144.
- Toutain B., Marty A., Bourgeot A. Ickowicz A. & Lhoste P. (2012). Pastoralism in dryland areas. A case study in sub-Saharan Africa Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. april 2021). Les dossiers thématiques du CSFD. N°9. January 2013. CSFD/Agropolis International, Montpellier, France. 60 p.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Animal Welfare Science Centre in Australia
- Department for the Environment, Food and Rural Affairs page on animal welfare legislation
- Farm Animal Welfare: Philosophical Aspects from the Encyclopedia of Animal Science
- Welfare for All. Adam Fisher for Jacobin. 7 October 2015.
- Revolution On The Animal Farm. The Huffington Post. 23 September 2016.
- Animal Welfare Information Center, USDA National Agricultural Library