Emil Borel
Emil Borel | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 7. januar 1871. |
Mesto rođenja | Sent Afrik, Francuska |
Datum smrti | 3. februar 1956.85 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Obrazovanje | Viša normalna škola, Licej Luj Veliki |
Univerzitet | Viša normalna škola, Licej Luj Veliki |
Politička karijera | |
Politička stranka | Republican, Radical and Radical-Socialist Party |
Feliks Eduar Žisten Emil Borel (franc. Félix Édouard Justin Émile Borel; Sent Afrik, 7. januar 1871 — Pariz, 3. februar 1956) bio je francuski matematičar i političar.
Zajedno sa Rene-Lujem Berom i Anrijem Lebegom, bio je jedan od pionira teorije mera i njene primene u teoriji verovatnoće.[1] Koncept Borelovog skupa nazvan je u njegovu čast. Jedna od njegovih knjiga o verovatnoći je uvela zanimljiv misaoni eksperiment koji je ušao u popularnu kulturu pod imenom teorija beskonačno majmuna. Takođe je objavio nekoliko istraživačkih radova o teoriji igara.
Godina 1913. i 1914, Borel je spojio hiperboličku geometriju i specijalnu relativnost, što je i objasnio u jednom svom radu.
Tokom 1920—ih, 1930—ih i 1940—ih godina, bio je aktivan u politici. Od 1924. do 1936. godine, bio je član Francuske narodne skupštine.[1] Godine 1925, postao je ministar mornarice. Tokom Drugog svetskog rata, bio je član francuskog pokreta otpora.
Pored kratera na Mesecu, sledeći pojmovi su nazvani po njemu:
- Borelova algebra,
- Borelova lema,
- Borelova mera,
- Borelov paradoks,
- Borelov prostor,
- Borel-Kantelijeva lema,
- Boler-Karateodorijeva teorema,
- Hajne-Borelova teorema,
- Borelova suma.
- Centar Emil Borel na Institutu Anri Poenkare u Parizu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Émile Borel”. Britannica. Pristupljeno 25. 1. 2020.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Emil Borel”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.
- Emil Borel na sajtu MGP (jezik: engleski)