Eparhija šabačka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eparhija šabačka
Srpska pravoslavna crkva
Osnovni podaci
SedišteŠabac
DržavaSrbija Srbija
Broj namesništava9
Broj manastira14
Zvanični veb-sajt
Arhijerej
ArhijerejJerotej (Petrović)
Čin arhijerejaepiskop
Titula arhijerejaepiskop šabački'

Eparhija šabačka je eparhija Srpske pravoslavne crkve.

Nadležni arhijerej je episkop Jerotej, a sedište eparhije se nalazi u Šapcu gde je i Saborna crkva.

Granice[uredi | uredi izvor]

Sedište Eparhije

Obuhvata oblast u zapadnoj Srbiji oko grada Šapca.

Eparhija šabačka se graniči sa eparhijama Zvorničko-tuzlanskom, Sremskom, Beogradsko-karlovačkom, Šumadijskom, Valjevskom i Žičkom.

Sveti arhijerejski sabor SPC je na prolećnom zasedanju u maju 2006. doneo odluku da se Šabačko-valjevska eparhija podeli na dve eparhije: Šabačku sa centrom u Šapcu i Valjevsku sa sedištem u Valjevu. Dotadašnji episkop šabačko-valjevski gospodin Lavrentije Trifunović postao je šabački episkop.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Manastir Tronoša

Posle sklapanja Beogradskog mira 1739. došlo je do spajanja dve eparhije, jedna od njih je bila u sastavu Austrije i imala sedište u Valjevu (Valjevska eparhija), a druga je bila u sastavu Turske sa sedištem u Užicu (Užička eparhija). Tako je nastala jedna velika Užičko-valjevska eparhija sa sedištem u Valjevu. Ovakvo stanje je potrajalo do 1831. kada je uspostavljena novo ustrojstvo u srpskoj crkvi i pomenuta eparhija podeljena na tri dela. Krajem 18. veka je sedište eparhije izmešteno iz Valjeva u Šabac, pa se prvim šabačkim episkopom smatra Grk Danilo I.

Kada je 1831. srpska crkva dobila pravo da sama postavlja Srbe episkope umesto dotadašnjih Grka, dotadašnja velika Užičko-valjevsko-zvornička eparhija podeljena je na tri eparhije: na Užičku, sa sedištem u Čačku (kasnije nazvanu Žička eparhija), na Valjevsku, koja je prozvana Šabačkom, pošto je sedište episkopa konačno premešteno u Šabac, i na Zvorničku, čija je oblast ostala pod Turcima i dobila posebnog episkopa (današnja Eparhija zvorničko-tuzlanska).

Jedno vreme (1886-1898) eparhija je bila ukinuta i pripojena Beogradskoj mitropoliji. Po ustavu SPC iz 1947. eparhija je nosila naziv Šabačko-valjevska i ima sedište u Šapcu do 2006. godine.

Godine 2006. Šabačko-valjevska eparhija je prestala da postoji i podeljena na dve nove eparhije: Šabačku i Valjevsku. Poslednji eparhijski arhijerej eparhije bio je episkop Lavrentije Trifunović, koji je po njenoj deobi postao episkop šabački.

Eparhija je 2016. godine ustanovila književnu nagradu „Nikolaj Velimirović”. Njen prvi dobitnik je Matija Bećković, a nagrada je uručena u maju 2017. godine.[1]

Episkopi[uredi | uredi izvor]

Episkopi šabački i šabačko-valjevski 1714-1802. Sedište u Valjevu[uredi | uredi izvor]

  • Grigorije Nikolić – iz Užica prešao u Valjevo
  • Dositej Nikolić - (1715-1738)
  • Pajsije Grk - (1715-1753), pećki patrijarh
  • Teodosije Stefanović Popović
  • Mitrofan
  • Evstatije
  • Joakim
  • Danilo I

Episkopi šabački i šabačko-valjevski od 1802-1830[uredi | uredi izvor]

  • Antim Zepovič (1802-1813)
  • Danilo II (1814-1815)
  • Melentije Nikolić (1815-1816)
  • Gerasim Dominin (1816-1830)

Episkopi Šabačke odnosno i Šabačko-valjevske eparhije od 1831-1886 i opet 1898—2006[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vreme službe
episkop Gerasim Đorđević 1831-1839
episkop Maksim Savić 1839-1842
episkop Sava Nikolajević 1844-1847
episkop Meletije Marković 1847-1848
episkop Joanikije Nešković 1849-1854
episkop Mihailo Jovanović 1854-1859
episkop Gavrilo Popović 1860-1866
episkop Mojsej Veresić 1868-1874
episkop Jeronim Jovanović 1877-1884
episkop Samuilo Pantelić 1884-1886
eparhija ukinuta i pripojena
beogradskoj mitropoliji (1886-1898)
Dimitrije Pavlović 1898-1905
Sergije Georgijević 1905-1919
Jefrem Bojović 1920
Mihailo Urošević 1922-1933
dr Simeon Stanković 1933-1960
Jovan Velimirović 1960-1989
episkop Lavrentije Trifunović 1989-2006

Episkop šabački[uredi | uredi izvor]

Episkop Eparhije šabačke posle izdvajanja zasebne Valjevske eparhije od 2006:

Portret Ime i prezime Vreme službe
episkop Lavrentije Trifunović 2006—2022
episkop Fotije Sladojević (administrator) 2022—2022
episkop Jerotej Petrović 2022—

Arhijerejska namesništva[uredi | uredi izvor]

Eparhija je podeljena na arhijerejska namesništva kojim upravlja arhijerejski namesnik. Ima ih 9 i to su:

Manastiri[uredi | uredi izvor]

Manastir Čokešina
Manastir Dobrić
  1. Bjele Vode,
  2. Bogoštica,
  3. Grad,
  4. Dobrić,
  5. Ilinje,
  6. Kaona,
  7. Krivaja,
  8. Petkovica,
  9. Radovašnica,
  10. Rožanj,
  11. Rujevac,
  12. Soko,
  13. Tronoša,
  14. Čitluk,
  15. Čokešina.
  16. Lipnički Šor

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nagrada Eparhije šabačke akademiku Matiji Bećkoviću (SPC, 9. maj 2017)”. Arhivirano iz originala 12. 05. 2017. g. Pristupljeno 11. 05. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]