Erupcija vulkana Ejafjadlajekidl 2010.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Erupcija vulkana 18. aprila 2010.

Erupcija vulkana Ejeafjatlajokutl 2010. odnosi se na seriju pojačane vulkanske aktivnosti Ejafjadlajekidla tokom 2010. godine. Bila je to prva erupcija tog vulkana koji se nalazi na jugu Islanda, posle gotovo 200 godina.

Seizmička aktivnost započela je već krajem 2009. godine i kulminirala je u veliku vulkansku erupciju 20. marta 2010.[1] Druga erupcija započela je 14. april 2010. i dovela je do najvećeg poremećaja vazdušnog saobraćaja u istoriji Evrope uzrokovanog prirodnom katastrofom. Milioni putnika ostali su zaglavljeni na aerodromima od 15. aprila.

Erupcija[uredi | uredi izvor]

Islanđani su zabeležili Ejafjadlajekidlove erupcije 920, 1612, 1821. i 1823, kada je zabeležen fenomen da je dolazilo i do erupcija susednog, većeg vulkana, Katla.[2]

Islandska meteorološka služba objavila je 2009. da se povećala seizmička aktivnost područja oko Ejafjadlajekidla od 2006. do 2009, kada je zabeleženo 250 manjih zemljotresa.[3]

Dim iz Fimveruhalsa

Krajem 2009, dogodilo se hiljadu manjih zemljotresa (većinom od magnitude 1-2), oko 7-10 km ispod vulkana.[4] GPS oprema koju je koristio meteorološki institut Islanda kod farme Þorvaldseiri je 26. februara 2010. u području Eijafjola (otprilike 15 km južno od lokacije nedavne erupcije [5]) je pokazala premeštanje lokalne zemljine kore 3 cm prema jugu, od čega se pomak od 1 cm zbio u periodu od četiri dana. To je poslužilo kao dokaz da magma teče ispod kore u komoru sa Ejafjadlajekidla a da je pritisak uzrokovao pomeranje zemljine kore kod farme Þorvaldseiri.[6] Od 3. do 5. marta, oko 3.000 zemljotresa je izmereno na epicentru vulkana, iako je većina bila neprimetne jačine.[7] Smatra se da je erupcija počela 20. marta 2010. godine, između 22:30 i 23:30 po lokalnom vremenu.[8][9]

"Turizam za katastrofe“ munjevitom se brzinom proširio oko vulkana nakon erupcije kada su putničke agencije ponudile putovanje ljudima da gledaju erupciju. Islandska telekominikacijska firma Mila [10] je postavila tri kamere koje emituju snimke erupcija sa Valahnukura, Hvolsvolura i Þorolfsfela.[11]

Evakuacije[uredi | uredi izvor]

Oko 500 farmera i njihovih porodica je evakuisano sa područja Fljotshlið, Eijafjoll i Landeijar tokom noći između 20. na 21. mart, a letovi za Rejkjavik u su otkazani zbog vulkanske prašine. Tokom večeri 21. marta, domaći i međunarodni letovi su ponovo pušteni u opticaj.[12][13][14] Stanovnicima riskantne zone područja Fljotshlið, Eijafjoll i Landeijar je dozvoljen povratak na njihove farme nakon sastanka Odeljenja za zaštitu javnosti 22. marta a plan evakuacije je privremeno obustavljen. Tokom 29. marta policija je ponovo otvorila sve puteve prema vulkanu. Međutim, nakon druge erupcije, put je ponovo zatvoren zbog opasnosti od poplava zbog vulkanske toplote kraj obližnjeg glečera i drugih snežnih rezervoara, ali je put ponovo otvoren 1. aprila.[15][16][17]

Pukotina[uredi | uredi izvor]

Druga pukotina, zapažena na severu, 2. april 2010.

Pukotina je dugačka 500 metara i ima 10-12 eruptirajućih kratera lave čija temperatura iznosi oko 1.000°C.[traži se izvor] Erupcija je okarakterisana kao relativno opasna, sa tipičnom karakteristikom proticanja lave iz vulkana.[18] Lava je tekla više od 4.000 metara, severo istočno od pukotine u kanjon Hrunagil.[19][20][21] Prema naznakama, do sredine aprila 2010. je primećeno da se seizmička aktivnost oko vulkana smanjuje te da je počeo proces ravnoteže.[22] 31. mart otvorila se nova pukotina, oko 200 metara severu-zapadno od prvobitne.[23]

Geofizičar Magnus Tumi Einarson je održao novinarsku konferenciju 21. marta i objavio da je erupcija mala u poređenju sa erupcijom vulkana Hekla 2000. No pošto pukotina nije u blizini glečera, opasnost od većih poplava je minimalna.[24] 22. marta uočen je vulkanski pepeo kraj područja Fljotshlið (20-25 km severoistočno od lokacije erupcije)[5] i grada Hvolsvollur (40 km severu-zapadno od lokacije erupcije).[5] 22. marta eksplozija je izbacila dim vulkana 4 km u visinu,[25] a sledeći dan još jedna eksplozija je izbacila dim do visine od 7 km.[26]

Naučnici su 22. mart zabeležili iznenadan porast temperature reke Kros (koja crpi izvor sa glečera Ejeafjatlajokutla i Mыrdalsjokull) u području Þorsmork, pošto se temperatura vode povećala za 6°C u razmaku od samo dva sata, što nikada pre nije bilo zabeleženo u istoriji te reke.[27]

Farmeri u blizini vulkana su upozoreni da njihova stoka možda pije otrovane izvore vode pune Flourid.[28][29]

Druga erupcija[uredi | uredi izvor]

Satelitski snimak vulkana - NASA

Posle kratkog smirivanja, 14. aprila 2010, Ejeafjatlajokutla je ponovo nastavio sa erupcijom, ovog puta u centru glečera, prouzrokovao topljenje leda i poplave, zbog čega je 800 ljudi evakuisano. Put kraj reke Markarfljot je na nekim mestima poplavljen.[traži se izvor]

Nastao je redak fenomen: tzv. „Prljava oluja“ od vulkanskog oblaka koja proizvodi i grmljavinu.[30][31] Prema procenama, vulkan je izbacio oko 104 miligrama fluorida po kilogramu pepela.

Veoma brzo islandski vulkan postao je evropski problem - i to razmerama kakve se ne pamte. Temperatura vulkana je na tone prašine digla visoko u atmosferu i tamo su vazdušne struje brzinom i do 200 km na sat počele razvlačiti prašinu prema kontinentu, Evropi.[32]

Prekid vazdušnog saobraćaja[uredi | uredi izvor]

Prema nekim procenama, hladna voda od otopljenog leda ohladila je delove lave te ih fragmentirala u silicijum. Manje čestice su izbačene u atmosferu prilikom erupcije, što je opasno za avione u letu.[33]

Vulkanski pepeo i oblak prašine proširio se prvo po severnoj, a kasnije i po srednjoj Evropi, zbog čega su mnogi aerodrumi zatvorene na tom području.[34]

Vulkanski oblak pepela proširio se Evropom i uzrokovao prekid vazdušnog saobraćaja, 17-04-2010
Vulkanski oblak pepela proširio se Evropom i uzrokovao prekid vazdušnog saobraćaja, 19-04-2010

Naime, oblak od pepela smanjuje vidljivost a malene čestice prašine se teoretski mogu otopiti zbog vručine motora, turbine i kasnije stvrdnuti i uzrokovati gašenje motora.[33] To je bio najveći prekid vazdušnog saobraćaja u Evropi od Drugog svetskog rata.[35] Takođe, mnogi putnici koji širom sveta putuju u Evropu suočeni su sa otkazanim letovima.

Međunarodna asocijacija za vazdušni prevoz je procenila da aerodrom industrija širom sveta gubi 148 miliona € (200 miliona $) dnevno zbog prekida letova.[36]

Države koje su zatvorile sve ili deo aerodroma su: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Irska, Letonija, Luksemburg, Mađarska, Holandija, Nemačka, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Srpski republički hidrometeorolški zavod (RHMZ) potvrdio je da se oblak prašine proširio se tokom noći 20. april na celu teritoriju Srbije.[37]

Helsinki: zatvoren aerodrom zbog vulkanske prašine

Simulacije su pokazale da će retki deo oblaka, koji se sastoji od raspršenih i na oko nevidljivih čestica vulkanske prašine, nekoliko dana biti iznad većeg dela Srbije saopštili su iz RHMZ.

Šesnaestog aprila 2010, u Evropi je otkazano oko 16.000 od ukupno 28.000 dnevnih putničkih letova, a 17. aprila 16.000 od 22.000 letova je otkazano zbog straha za bezbednost putnika.[38] Nacionalni centar za vazdušni saobraćaj izvestio je da je to prvi put u istoriji da je prirodna nepogoda prizemljila avione u Velikoj Britaniji. Vazdušni prostor bio je otvoren čak i posle napada 11. septembra 2001. u SAD.[39]

Profesor Bil MakGvajer je procenio da bi najpoznatija islandska vulkanska erupcija, ona od Lakija koja se dogodila 1783. godine,[40]prekinula vazdušni saobraćaj širom severa Evrope na šest meseci da se dogodila danas.[41]

Tokom tog perioda, nekoliko britanskih vazdušnih linija su na sopstvenu odgovornost poletjeli sa vazdušne piste, ali bez putnika, kako bi utvrdili može li avion leti po manjim oblacima vukanske prašine. Letovi su protekli bez problema.[42] 18. aprila Nemačka je delimično ponovo otvorila svoj vazdušni prostor na tri sata kako bi putnici koji su ostali u Portugalu mogli sleteti u Hanover. Nije bilo nikakvih zabeleženih problema.[43]

Predsednik nemačke vazdušne kompanije Er Berlin je 17. aprila 2010, u intervjuu za časopis Bild am Sontag izjavio da nema opasnosti od leta i da je „pretnja vulkasnke prašine nepostojeća“ jer se zasniva samo na računarskoj simulaciji.[44] Portparol za avio-kompaniju Lufthansa je takođe potvrdio da su njihovi probni letovi protekli bez problema.[45]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Institute of Earth Sciences. „"Eruption in Eyjafjallajökull"”. University of Iceland. Arhivirano iz originala 9. 8. 2010. g. Pristupljeno 17. 4. 2010. 
  2. ^ Boyes, Roger. „"Iceland prepares for second, more devastating volcanic eruption"”. TimesOnline. Pristupljeno 17. 4. 2010. 
  3. ^ „Microsoft Word - 013_eyjafjallajok_sg2.docx” (PDF). Pristupljeno 19. 4. 2010. 
  4. ^ Veðurstofa Íslands (5 March 2010) „Jarðskjálftahrina undir Eyjafjallajökli”. Veðurstofa Ísland (The Meteorological Institute of Iceland). 
  5. ^ a b v Measurements made by using maps and measurement tools from Fasteignaskrá Íslandskort „Fasteignaskrá measurement tools”. Arhivirano iz originala 26. 5. 2010. g. Pristupljeno 21. 4. 2010. 
  6. ^ Morgublaðið (26.02.2010) „Innskot undir Eyjafjallajökli”. Morgunblaðið. 
  7. ^ „Fyrsta háskastigi lýst yfir”. Morgunblaðið. 
  8. ^ „Eldgosið á Fimmvörðuhálsi”. 
  9. ^ Volcano Erupts Under Eyjafjallajökull Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. januar 2014) Reykjavík Grapevine, March 21, 2010
  10. ^ „Forsíða”. Mila.is. Pristupljeno 18. 4. 2010. 
  11. ^ „Vefmyndavélar”. Eldgos.mila.is. Arhivirano iz originala 21. 04. 2010. g. Pristupljeno 18. 4. 2010. 
  12. ^ Gos hafið í Eyjafjallajökli, Visir, March 21, 2010
  13. ^ Volcanic eruption in Eyjafjallaglacier – flights to Iceland are on hold. Icelandair, Pristupljeno 21. 3. 2010.
  14. ^ „Fyrsta vél frá Boston í loftið klukkan hálf fimm”. Vísir. 
  15. ^ Morgunblaðið 1. Apríl „Gosslóðirnar opnaðar aftur”. Morgunblaðið. 
  16. ^ Eyjan 1. Apríl „Litlar líkur taldar á öðru gosi við Eyjafjallajökul”. Eyjan. Arhivirano iz originala 31. 03. 2010. g. Pristupljeno 21. 04. 2010. 
  17. ^ Morgunblaðið 22. Mars 2010 „Rýmingu aflétt”. Morgunblaðið. 
  18. ^ „Gossprungan um 1 km að lengd”. Morgunblaðið. 
  19. ^ „Gosið enn í gangi – Farið að bera á öskufalli”. Vísir fréttvefur. 
  20. ^ Morgunblaðið 22. 03 2010 (13:11 GMT) „Hraunflæði niður í Hrunagil”. Morgunblaðið. 
  21. ^ Ríkisútvarpið fréttavefur „Eldgosið í jafnvægi”. Rúv. Arhivirano iz originala 24. 3. 2010. g. 
  22. ^ Veðurstofa Íslands (24 March 2010) „GPS mælingar”. Veðurstofa Íslands. 
  23. ^ Robbins, Tom. „Iceland's erupting volcano | Travel”. The Guardian. Pristupljeno 15. 4. 2010. 
  24. ^ „Eldgosið er lítið”. Morgunblaðið. 
  25. ^ „Tímabundinn kraftur í gosinu”. Morgunblaðið. 
  26. ^ Ríkisútvarpið fréttavefur „Krafturinn ekki aukist”. RÚV. Arhivirano iz originala 24. 3. 2010. g. 
  27. ^ Meteorological Institute of Iceland: Eruption in Fimmvörðuháls mountain pass „Elsdgosið í Fimmvörðuhálsi”. Veðurstofa Ísland. 
  28. ^ Morgunblaðið 23. Mars 2010 „Ekki mikið af flúor í öskunni”. Morgunblaðið. 
  29. ^ „Experimental Acute Sodium Fluoride Poisoning in Sheep: Renal, Hepatic, and Metabolic Effects”. M. KESSABI, A. HAMLIRI, J. P. BRAUN and A. G. RICO: Département de Toxicologie, Pharmacie et Biochimie, Institut Agronomique et Vétérinaire Hassan II B.P. 6202, Rabat-Agdal, Maroc {dagger}Département de Biochimie et Biophysique, École Nationale Vétérinaire 23, chemin des Capelles, 31076 Toulouse, France. 1985. 
  30. ^ ‘Dirty thunderstorm’: Lightning in a volcano - Slideshows and Picture Stories - NBCNews.com, Pristupljeno 5. 4. 2013.
  31. ^ Simons, Paul (8. 5. 2008). „Dirty thunderstorm shoots lightning from volcano”. London: Times Online. Pristupljeno 19. 4. 2010. 
  32. ^ Vulkan zaustavio avione nad Europom; Deutsche Welle, 16-04-2010.
  33. ^ a b „Iceland's volcanic ash halts flights across Europe | World news | guardian.co.uk”. Guardian. 23. 1. 2008. Pristupljeno 18. 4. 2010. 
  34. ^ Robert Booth, Dan Milmo, et. al. "Volcanic ash keeps flights across Europe grounded", The Guardian, 16 April 2010
  35. ^ „Qantas cancels flights for a third day”. The Sydney Morning Herald. 18. 4. 2010. Arhivirano iz originala 05. 06. 2011. g. Pristupljeno 18. 4. 2010. 
  36. ^ Wearden, Graeme (16. 4. 2010). „Ash cloud costing airlines £130m a day”. The Guardian. Приступљено 17. 4. 2010. 
  37. ^ Периферија облака вулканског пепела и у Србији, Приступљено 14. 4. 2013.
  38. ^ Hennessy, Selah (17. 4. 2010). „Disrupted Air Travel in Northern Europe for Third Full Day”. Voice of America. Архивирано из оригинала 20. 04. 2010. г. Приступљено 17. 4. 2010. 
  39. ^ Aleksandra Vladić; KARTA KAOSA: Zbog vulkanskog pepela sjeverna Europa bez ijednog leta Архивирано на сајту Wayback Machine (18. april 2010); Jutarnji list, 15-04-2010.
  40. ^ "Icelandic Volcano Caused Historic Famine In Egypt, Study Shows" ScienceDaily 22 November 2006
  41. ^ "Volcano could mean cooling, acid rain" MSNBC, 15 April 2010
  42. ^ Scots keep world flying in fallout from volcano Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. april 2010) The Scotsman
  43. ^ Wirrwarr um Flughafen-Schließungen, Spiegel Online, 18 April 2010
  44. ^ „Ist das Flugverbot berechtigt oder ein Skandal?” (na jeziku: German). Bild am Sonntag. 17. 4. 2010. Arhivirano iz originala 20. 04. 2010. g. Pristupljeno 18. 4. 2010. 
  45. ^ „Islanda: Presidente Airberlin, Rischio voli è bufala dei computer” (na jeziku: Italian). AGI. 18. 4. 2010. Arhivirano iz originala 21. 4. 2010. g. Pristupljeno 18. 4. 2010. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ерупција_вулкана_Ејафјадлајекидл_2010.&oldid=27374071”