Etjen Kabe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Etjen Kabe
Etjen Kabe
Lični podaci
Datum rođenja(1788-01-01)1. januar 1788.
Mesto rođenjaDižon, Francuska
Datum smrti9. novembar 1856.(1856-11-09) (68 god.)
Mesto smrtiSent Luis, SAD

Etjen Kabe (franc. Étienne Cabet; Dižon, 1. januar 1788Sent Luis, 9. novembar 1856) je bio francuski filozof, socijalista utopista.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Etjen Kabe je rođen u Dižonu, u Francuskoj, u jednoj zanatlijskoj porodici. Bio je državni službenik i postigao je dobru karijeru. Kasnije je, međutim, napustio službu i odao se novinarstvu, advokaturi i politici. U početku je bio liberalni republikanac i, iako progonjen od strane vlade Luja Filipa, izabran je za poslanika. Ipak, osuđen je na robiju i zato je prebegao u Englesku.

U Londonu je pod uticajem „Utopije“ i ovenističkog pokreta postao komunista. Po mnogo čemu je bio sličan Ovenu. Kao i on, svoje ideje je izložio u pisanim delima i, sa druge strane, nastojao da ih realizuje u praksi. Njegovo najvažnije delo je „Put u Ikariju“.

Ikarija[uredi | uredi izvor]

Ikarija je izmišljeno ostrvo, nazvano po Ikaru, prvom čoveku koji je pokušao da leti. Čovek je po prirodi predodređen da bude srećan, a sreću do sada nije ostvario zbog grešaka i neznanja o organizaciji društvenog poretka. Osnovno zlo je društvena nejednakost, i takođe, privatna svojina. Čitavo područje Ikarije će biti u zajedničkoj svojini. Poljoprivredna proizvodnja je organizovana u okviru komuna koje sačinjavaju po nekoliko sela, a za čitavu zemlju postoji jedinstveni plan proizvodnje. Ipak, privrednu osnovu čini industrija. Nema razlike između umnog i fizičkog rada. Radni dan leti traje sedam sati, a zimi šest sati. Dečji rad ne postoji. Raspodela je zasnovana na jednakom snabdevanju svih članova Ikarije u hrani, odeći i ostalim elementarnim sredstvima. Zemlja se deli na provincije, a one na po deset komuna. Narod vrši vlast preko Narodne skupštine. Izbori su svake godine, a glasačko pravo imaju samo muškarci. Ukratko, Kabeov ideal je kolektivistička i centralistička privreda do koje se dolazi putem mirnog razvitka, evolucije.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]