Eufrosina Kijevska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eufrosina Kijevska
Geza i Eufrosina Kijevska
Lični podaci
Puno imeEufrosina Mstislavna
Datum rođenjaoko 1130.
Mesto rođenjaKijev, Kijevska Rusija
Datum smrtioko 1193.
Mesto smrtimanastir Svetog Save Osvećenog, Jerusalimska kraljevina
Grobmanastir Svetog Save Osvećenog
Porodica
SupružnikGeza II
PotomstvoStefan III Ugarski, Bela III, Elizabeta Ugarska, Geza, Jelena Ugarska
RoditeljiMstislav I Veliki
Ljubava Dmitrijevna
DinastijaRjurikoviči, Arpadovići
kraljica Ugarske
Period1146—1162.
PrethodnikJelena Vukanović
NaslednikJaroslavna od Galicije

Eufrosina Mstislavna (ukr. Єфросинія Мстиславівна, rus. Ефросинья Мстиславна; oko 1130 — oko 1193) je bila ugarska kraljica, supruga Geze II (1141—1162).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Eufrosina je bila ćerka Mstislava I Kijevskog i njegove druge žene Ljubave. Eufrosina se 1146. godine udala za Gezu II, ugarskog kralja. Geza se oženio po savetu Beloša, ugarskog palatina i sina srpskog župana Uroša[1]. Tokom vladavine svoga muža, Eufrosina se nije isticala u ugarskoj politici, ali je njen uticaj ojačao po muževljevoj smrti (1162) kada je imala veliki uticaj na svoga sina, kralja Stefana III. Stefan se za presto morao boriti sa svojim stričevima, Ladislavom II i Stefanom IV. Eufrosina je aktivno učestvovala u borbama. Uspela je da ubedi češkog kralja Vladislava II da joj pošalje vojnu pomoć zbog napada vizantijskog cara Manojla I Komnina. Eufrosinin omiljeni sin bio je najmlađi sin Geza. Kada je Stefan III umro 1172. godine, ona je planirala da Gezu postavi na presto. Međutim, na vlast je došao Bela III, Manojlov kandidat. Krunisan je 13. januara 1173. godine. Bela je potom utamničio svoga brata što je dovelo do tenzija između kralja i njegove majke Eufrosine. Geza se uspeo osloboditi zarobljeništva, verovatno uz majčinu pomoć, ali je 1177. godine ponovo uhapšen. Eufrosina je 1186. godine ponovo pokušala da oslobodi svog najmlađeg sina, ali nije uspela. Bela je naredio da uhapse Eufrosinu. Držao ju je u tvrđavi u Braničevu. Eufrosina je puštena na slobodu, ali je primorana da napusti Ugarsku i da se skloni u Carigrad. Odatle se preselila u Jerusalim gde je kao monahinja živela najpre u manastiru Hospitalaca, a zatim u manastiru Svetog Save Osvećenog (Sen Sabas). Nije poznata godina njene smrti.

Potomstvo[uredi | uredi izvor]

Eufrosina se 1146. godine udala za ugarskog kralja Gezu sa kojim je imala osmoro dece:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kalić 2006, str. 611.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kristó, Gyula – Makk, Ferenc: Az Árpád-ház uralkodói (IPC Könyvek, 1996)
  • Soltész, István: Árpád-házi királynék (Gabo, 1999)
  • Jirí Louda and Michael MacLagan, Lines of Succession: Heraldry of the Royal Families of Europe, 2nd edition (London, U.K.: Little, Brown and Company, 1999), table 89.
  • Kalić, Jovanka (2006). Evropa i Srbi: Srednji vek. Beograd: Službeni list SRJ. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]