Žabalj (slatinsko stanište)
Žabalj — slatinsko stanište | |
---|---|
Lokacija | 29 km od Novog Sada |
Država | Srbija |
Koordinate | 45° 22′ 12″ N 20° 03′ 30″ E / 45.37000° S; 20.05833° I |
Slatine u okolini sela Žabalj predstavljaju slatinska staništa, prirodno bogatstvo velike vrednosti. Ova staništa se nalaze na Direktivi o staništima Evropske unije kao staništa koja zahtevaju neodloživu i prioritetnu zaštitu zbog velike ugroženosti i ogromnih botaničkih vrednosti.
Slatine[uredi | uredi izvor]
Slatine ili slana zemljišta su zemljišta koja se nalaze pod uticajem alkalnih soli i u kojima je natrijum odlučujući faktor. Slatine su hidro-halogene tvorevine, i u njihovom stvaranju prva uloga pripada vodi i solima. Slatine su zemljišta koja su usled procesa zasoljavanja i alkalizacije, odnosno rasoljavanja i dealkalizacije, izmenila više ili manje svoje prvobitne osobine.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Slatinska staništa se nalaze u okolini sela Žabalj. Žabalj je naselje u Srbiji u opštini Žabalj u Južnobačkom okrugu.
Biljni svet[uredi | uredi izvor]
Od biljnog sveta zastupljene su stepske i slatinske vrste biljaka. Pod slatinskim biljkama podrazumevaju se halofitne vrste biljaka koje mogu da tolerišu uslove visoke koncentracije soli. To su zaštićene i strogo zaštićene vrste biljaka, kao što je Limonium gmelinii (slatinski cvet), Camphorosma annua (kamforika), Adonis vernalis (gorocvet)
Faktori ugrožavanja[uredi | uredi izvor]
Faktori koji mogu da ugroze ovo stanište su fragmentacija, marginalni uticaji, antropogeni uticaji i degradacija.
Što se tiče antropogenog uticaja, danas su na ovom prirodnom dobru sve raznovrsnije delatnosti koje direktno ili indirektno ugrožavaju opstanak prirodnih retkosti i ukupne prirodne vrednosti područja. Dobar deo prirodnih ekosistema čovek je do danas, postupno uništavao u cilju dobijanja poljoprivrednih površina. Predeo je narušen prvenstveno zbog pretvaranja slatinskih staništa u njive.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Kamilica
-
Slatinski cvet
-
Gorocvet
-
Polje gorocveta
-
Stepsko-slatinsko stanište
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nadaždin, Bojana. Fauna stenica (Heteroptera, Insecta) stepskih i slatinskih staništa SRP „Selevenjske pustare” (master rad).