Žak Vaše

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žak Vaše
Žak Vaše u britanskoj armiji
Datum rođenja(1895-09-07)7. septembar 1895.
Mesto rođenjaLorijenFrancuska
Datum smrti6. januar 1919.(1919-01-06) (23 god.)
Mesto smrtiNantFrancuska

Žak Vaše (franc. Jacques Vaché; Lorijen, 7. septembar 1895Nant, 6. januar 1919) je bio francuski dendi, dadaista, uživalac opijuma, preteča nadrealizma i veliki prijatelj Andrea Bretona.

Glavni izvor informacija o Žaku Vašeu je Andre Breton. Oni su se upoznali u Nantu početkom 1916. godine, u Neurološkom centru, gde je Breton bio bolničar, a Vaše je lečio povredu na listu. „Veoma elegantan, crvenokosi mladić“ momentalno je probudio Bretonovo interesovanje, i oni su ostali bliski prijatelji sve do Vašeove smrti. Posredstvom Bretona ("Najviše dugujem Žaku Vašeu") i njegovih saradnika u časopisu "Litterature", legendarni Vaše je izvršio ogroman uticaj na pariski dadaizam i kasnije na nadrealizam.

Dendizam[uredi | uredi izvor]

Vaše je menjao kostime kao glumac, maskirajući se u engleskog džentlmena koji je nosio monokl (on je često potpisivao pisma sa „Hari Džejms"), poručnika konjice, pilota i doktora, između mnogih drugih. U jednom pismu piše da se priključio engleskoj vojsci kao tumač, ali koju je granu službe on zaista službovao nikad nije bilo jasno. „Jedna od njegovih uniformi", prema Bretonu, „bila je najukusnije skrojena i, zbog toga, isečena na dva dela - sintetička uniforma koja je sa jedne strane bila saveznička, a sa druge neprijateljska“.

Bila je poznata njegova opsednutost muškom modom. Ovaj „poslednji bljesak herojstva u eri dekadencije“ kasnije je nazvan dendizmom. Nevoljan da prihvati vrednosti društva u kome živi, dendi kreira svoj lični svet i bira svoj moral, kao odeću, da bi doterao svoj stil. Dendizam je bio široko rasprostranjena pojava u dadaizmu.

(H)umor[uredi | uredi izvor]

Vašeov najodlučniji doprinos formiranju dadaističkog mentaliteta bio je propagiranje jedne vrste ironičnog, paradoksalnog i ponekad nasilnog "crnog humora", koga je on nazvao umour (izostavljeno „h“ daje nagoveštaj burleske). Ta vrsta preterane i hiperbolične duhovitosti, koju on predstavlja, je stara tradicija u francuskoj književnosti, a u modernu književnost ju je uveo dramski pisac i novelista Alfred Žari, čija dela su imala veliki uticaj i na dadaizam i na nadrealizam. Vaše je voleo Žarija i tvrdio je da postoji velika doza sveprisutnosti u njegovom umour-u. Vaše je katapultirao Žarijevu vrstu humora u formu proto-dadaizma, čineći ga principom delovanja. „Umour“, pisao je on Bretonu, namerava da drži svet „u zapanjenom polu-neznanju“ sve dok traje varničenje nekih „skandaloznih manifestacija“.

Pucanje u masu[uredi | uredi izvor]

Jedna takva manifestacija održana je 1917. na premijeri Apolinerove “Les Mamelles de Tiresnas”, koja je nosila podnaslov „nadrealistička drama“. Breton je i sam bio tamo: „Prvi čin se upravo završio. Jedan engleski oficir je pravio ogromnu buku u orkestri; to nije mogao biti niko drugi do on (Vaše). Skandal predstave ga je strašno uzrujao. Ušao je u dvoranu sa revolverom u ruci, i pričao je pucajući u svetinu“.

Ovaj primer (koji podseća na nasumično pucanje koje je pratilo Kravanovu manifestaciju iz 1914) je Breton iskoristio u Drugom nadrealističkom manifestu (1929): „Najjednostavnije delovanje nadrealiste sastoji se od izlazka na ulicu, sa revolverom u ruci, i nasumičnog pucanja u gomilu, onoliko koliko je čovek u stanju“.

Vašeova pretnja nasumičnom paljbom bila je „kritična provokacija“ posebno kada je implicitno sumnjala u glavnu avanturu u kojoj se svet tada angažovao - ako je "realizam" bio da se ljudi ubijaju zato što nose nemačke uniforme, „nadrealizam“ je trebalo da potraži malo jasnije principe.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Glavno delo Vašeovog života je bilo njegovo napuštanje istog. Njegovo samoubistvo, 1919. godine, prevelikom dozom opijuma (on je bio iskusan zavisnik), odmah je ispunilo nihilističke implikacije njegovog duševnog stanja i osiguralo njegovu legendu. Sa njim je umro još jedan mladić, a treći sa te zabave je preživeo svoju preveliku dozu. Veoma je moguće, kako primećuje Breton, da su Vašeovi nesrećni drugovi bili neiskusni sa drogama i da je „Vaše, nestajući, želeo da napravi poslednju praktičnu šalu na njihov račun“.

"Otkad je sve što posmatramo lažno, posledica događaja nije važnija od izbora između kolača i trešanja posle večere", govorio je Vaše.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]