Žan Batist Peren

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žan Batist Peren
Žan Batist Peren (1870—1942)
Lični podaci
Datum rođenja(1870-09-30)30. septembar 1870.
Mesto rođenjaLil, Francuska
Datum smrti17. april 1942.(1942-04-17) (71 god.)
Mesto smrtiNjujork, SAD
ObrazovanjeUniverzitet Sorbona, Viša normalna škola, Lycée Janson de Sailly
Naučni rad
Poljefizika
InstitucijaSorbona
UčeniciPjer Viktor Ože
Poznat poAtomska struktura materije
Osnovao Institut de Biologie Physico-Chimique
Nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1926)

Žan Batist Peren (franc. Jean Baptiste Perrin; Lil, 30. septembar 1870Njujork, 17. april 1942) bio je francuski fizikohemičar. Rođen je u Lilu (Francuska), a studirao je u Parizu. Od 1910. do 1940. godine bio je profesor fizičke hemije na Univerzitetu u Parizu. Godine 1895. utvrdio je da su katodni zraci negativno naelektrisane čestice (elektroni). U pokušajima da odredi masu tih čestica pretekao ga je Dž. Dž. Tomson. Oko 1908. počeo je da ispituje Braunovo kretanje. Godine 1926. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku za rad na diskontinualnoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacione ravnoteže.

Opis eksperimenta kojim je Peren utvrdio naelektrisanje elektrona[uredi | uredi izvor]

U ranijim eksperimentima naučnik Stouni je uočio katodne zrake u katodnoj cevi. Zraci bi se javljali kada bi se napon spusti ispod 2 volta. Na većim naponima gas izmeću elektroda bi svetleo blještavo. Ti zraci su išli od anode ka katodi i bili su uočljivi samo ukoliko bi se cev obložila fluorescentnom materijom. Tada bi se uočavali kao fluorescentno svetlucanje.

Peren je katodnu cev stavio u spoljašnje električno polje. Uočio je da katodni zraci (elektroni) skreću ka pozitivnom kraju. To je bio dovoljan dokaz za zaključak da su elektroni negativno naelektrisani. Potvrda zaključka je došla prilikom stavljanja katodne cevi u magnetsko polje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]