Ženski polni organi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ženski polni organi
Polni organi žene
Identifikatori
MeSHD005836
TAA09.1.00.001
FMA45663
Anatomska terminologija

Ženski polni organi su anatomske strukture žene, namenjene održanju i produženju vrste. Po svojoj građi i funkciji oni su mnogo složeniji od muških, jer nisu namenjeni samo za stvaranje jajne ćelije, već i čuvanje oplođenog jajašca, njegov razvoj i rađanje novog organizma. U funkcionalnom smislu kao i muški polni organi, sastoje se od germinativnog i endokrinog dela, a u anatomskom od spoljašnjih i unutrašnjih organa.

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Anatomski gledano ženski polni organi se dele na unutrašnje i spoljašnje.

Unutrašnji ženski polni organi[uredi | uredi izvor]

U unutrašnje ženske polne organe spadaju: vagina, materica, jajnici i jajovodi

Jajnici[uredi | uredi izvor]

Jajnici (Ovarium) su parni reproduktivni organi žene. Jajnici stvaraju i oslobađaju jajne ćelije.

Jajovodi[uredi | uredi izvor]

Jajovodi (tubae uterinae) su parni mišićno-sluzokožni organi, dužine od 14 do 16 cm.

Osnovna funkcija jajovoda je da sprovede jajnu ćeliju od jajnika do materice, ali on sprovodi i spermatozoide prema naviše.

U jajovodima se obavlja oplodnja jajne ćelije.

Materica[uredi | uredi izvor]

Materica (Uterus) je neparni mišićno-sluzokožni organ kruškastog oblika, umetnut između jajovoda i vagine. Materica je smeštena u karličnoj duplji iza i iznad mokraćne bešike i ispred rektuma.

Uloga materice je da prihvati oplođenu jajnu ćeliju i njeno usađivanje u materičnoj sluzokoži.

Materica je presudni organ za normalan razvoj ploda.

Vagina[uredi | uredi izvor]

Vagina je mišićno-sluzokožni organ, dužine od 10 do 12 cm. Vagina se pruža od materice kroz međicu i završava se otvorom malih usana.

Spoljašnji ženski polni organi[uredi | uredi izvor]

U spoljašnje: klitoris, velike usne (labia majora) i male usne (labia minora), trem vagine (vestibulum vaginae), tremna glavica (bulbus vestibuli), Bartolinijeve žlezde (glandulae vestibulares majores-Bartholini) i male tremne žlezde (glandulae vestibulares minores), a jednim imenom se nazivaju vulva.

Oboljenja ženskih polnih organa[uredi | uredi izvor]

U najčešća oboljenja ženskih polnih organa spadaju:

  • Kongenitalne anomalije
  • Zapaljenja
  • Ciste
  • Tumori

Polno prenosive infekcije ženskih polnih organa[uredi | uredi izvor]

U najčešće seksualno prenosive infekcije ženskih polnih organa spadaju:

  1. gljivične infekcije
  2. herpes
  3. trihomonijaza
  4. gonoreja
  5. sifilis
  6. kondilomi
  7. stidna vašljivost
  8. infekcije izazvane hlamidijom
  9. vaginoza
  10. vulvovaginitis

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šljivić B. Sistematska i topografska anatomija,Abdomen i karlica;Naučna knjiga, Beograd,1976.
  • Kurman Rj. Blaustein's Pathology of the Female Genital Tract. 1994 Springer-Verlag,Berlin.
  • Janjić M. Patologija ženskog genitalnog sistema. Beograd, 1994.