Željezara Zenica

Željezara Zenica je smatrana najvećim preduzećem u SR BiH i trećim u SFR Jugoslaviji.

Austrougarska je 1882. podigla malu željezaru u bližoj okolini Zenice, a to su bili samo temelji na kojima će se poslije Drugog svjetskog rata razviti centar crne metalurgije u Jugoslaviji i jugoistočnoj Evropi. Poslijeratnu željezaru je gradila omladina na radnim akcijama od 1948. do 1953. godine. Preduzeće je prije rata u Bosni i Hercegovini zapošljavalo oko 22 000 ljudi, što je činilo 45% zaposlenih u Zenici, a danas ima oko 5 000 zaposlenih. U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici između ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja.

Nastanak

Crna metalurgija ima u Bosni i Hercegovini dugu tradiciju. Bosna je bogata osnovnim sirovinama, energetskim potencijalima i radnim resursima koji su uslovili pojavu i razvoj crne metalurgije na njenom tlu gotovo svim epohama ljudske istorije. U oblast Vareša, Fojnice i u oblasti Sane u Bosanskoj Krajini još za vrijeme Turaka postojali su majdani i postrojenja gdje se topilo gvožđe i proizvodio čelik. Već tada se proizvodila određena količina čelika, pa se računa da je u momentu okupacije ukupna proizvodnja čelika iznosila oko 5 000 tona godišnje. Već 1891. podiže se visoke peći u Varešu, a iduće godine čeličana i valjaonica u Zenici. Tek poslije Drugog svjetskog rata naglo se u Bosni i Hercegovini razvija crna metalurgija. Glavni centar crne metalurgije postaje Zenica, u čijoj blizini se nalaze rudnici gvožđa, drugih pomoćnih sirovina, voda i energija, a i središnji položaj u tadašnjoj državi je uslovljavalo da se baš u Zenici stvori centar crne metalurgije. Isto tako je locirana i izgrađena željezara u Ilijašu namijenjena proizvodnji sirovog gvožđa za livnice. Geološke rezerve u rejonima Vareša, Ljubije, planine Radovan i Jablanice iznose oko 700 miliona tona gvozdene rude iz koje se može izvaditi 300 miliona tona gvožđa, a to može predstavljati osnovu za proizvodnju 400 miliona tona čelika. Rudnici gvozdene rude Vareš, Ljubija, Radovan i Tovarnica, zatim rudnik krečnjaka Doboj, željezara Zenica, Ilijaš i Vareš objedinjeni su u jedinstven proizvodni kompleks koji se zove rudarsko-metalurški kombinat Zenica.