Životna sredina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Životna sredina — DTD Kanal kod Skorenovca

Životna sredina, čovekova okolina ili okruženje predstavlja naseljeni deo Zemljinog prostora na kojim je moguć opstanak živih bića. Ljudi, životinje i biljke nastaju, rastu i razvijaju se u jednom prostoru koji ih okružuje i koji možemo da nazovemo njihovom životnom sredinom.[1][2]

U životnoj sredini sva živa bića žive u grupama jedinica koji spadaju u istu grupu zajedno sa mnogobrojnim jedinicama drugih vrsta. Sem toga, u prostoru na kojem žive živa bića, nalaze se razne forme nežive materije i energije, neophodnih za njihov život.[1]

Odnos između živih bića i sredine koja ih okružuje je uzajaman tako da ta sredina na živa bića deluje fizičkim, biološkim, hemijskim i drugim faktorima značajno utičući na njih.[2]

Životna sredina se može posmatrati kao petokomponentni sistem koji čine: atmosfera, hidrosfera, litosfera, zemljište i organizmi[2]

Prirodna životna sredina[uredi | uredi izvor]

U prostoru u kojem se odvija život, razne vrste živih bića, nežive materije i energije su povezani tako da tvore jedinstvo — ekosistem.[1]

U zavisnosti od osnovnih osobina prostora, postoje dva tipa prirodne životne sredine: vodena životna sredina i kopnena životna sredina[1]

Morska životna sredina

Vodena životna sredina[uredi | uredi izvor]

Karakteristična je po istim ekološkim uslovima svake godine, kao što su temperatura, količina Sunčeve svetlosti, pritisak i gustina.[3]

Barska životna sredina

Voda je u letnjem periodu hladnija od vazduha, a tokom zime toplija, čime održava skoro stalnu temperaturu od 4 °C. Odnos gasova, kiseonika i ugljen-dioskida nije isti u vodi i na kopnu.[3]

Vodena životna sredina obuhvata oblast mora, i oblast kopnenih voda.[4]

Oblast mora[uredi | uredi izvor]

U oblast mora spada obalska zona, zona slobodne vode, kao i morsko dno.

Oblast kopnenih voda[uredi | uredi izvor]

Kopnene vode se dele na tekuće (reke, izvori, ušća, potoci i vodopadi) i stajaće vode (jezera, bare i močvare).[4]

Kopnena životna sredina (šumska)

Kopnena životna sredina[uredi | uredi izvor]

  • vazdušna
  • površinska
  • podzemna

Život na kopnu najviše zavisi od promene godišnjih doba odnosno od promene temperature.[3]

Neke životinje pak zavise od obe životne sredine — i vodene i kopnene. To jesu žabe, krokodili, dabrovi, morževi, kao i mnoge druge životinje.[3]

Životna sredina ljudi[uredi | uredi izvor]

Naselje — Novi Beograd

Životna sredina ljudi je prostor u kom ljudi žive i deluju. Ta oblast je prostorno lokalizovana tako da obuhvata prostor koji odgovara visini čoveka, ali obuhvata i životne uslove na mestima gde čovek obavlja svoje delatnosti (naselja, rudnici, industrijski objekti, itd.).[2]

Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovek menja prirodno okruženje i to često tako što narušava prirodnu okolinu. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sečom šuma, pošumljavanjem, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom gasova, nuklearnim probama i dr. čovek utiče na promenu čitavih područja. Kao rezultat čovekovih aktivnosti dolazi do promena ili narušavanja ekosistema i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Dmitar Lakušić, Slobodan Jovanović (2011). Biologija za 8. razred osnovne škole. Beograd: zavod za udžbenike. str. 33. ISBN 978-86-17-17694-3. 
  2. ^ a b v g d Mihailović, Dragutin (2014). „Modeli prognoze životne sredine u organskoj poljoprivredi” (PDF). Pristupljeno 09. 03. 2020. 
  3. ^ a b v g „Životna sredina”. Shtreber (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-03-05. 
  4. ^ a b The Little Art School "The Blue Bunny" (2015-05-18). „Životna sredina”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]