Žoao I od Portugalije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žoao I
Žoao I od Portugalije
Lični podaci
Datum rođenja(1357-04-11)11. april 1357.
Mesto rođenjaLisabon,
Datum smrti14. avgust 1433.(1433-08-14) (76 god.)
Mesto smrtiLisabon,
GrobDominikanski manastir u Batalhi
Porodica
SupružnikFilipa od Lankastera
PotomstvoDuarte I, Pedro, vojvoda od Koimbre, Henrik Moreplovac, Izabela od Portugalije, vojvotkinja Burgundije, Žoao, konstabl Portugalije, Fernando,„Sveti princ”, Afonso I, vojvoda od Braganse, Beatris, grofica od Arandela.
RoditeljiPedro I
Tereza Lourenco
DinastijaAviz
Kralj Portugalije
Period1385-1433
PrethodnikFernando I
NaslednikDuarte I od Portugalije

Žoao I (port. João I de Portugal; Lisabon, 11. april 1357Lisabon 14. avgust 1433) je bio deseti kralj Portugalije i osnivač dinastije Aviz. Rođen je kao vanbračni sin kralja Pedra I i galisijske plemkinje Tereze Lourenco.

Od 1368. godine nosio je titulu Velikog majstora viteškog reda Aviz.

U periodu krize 1383—1385, kada je Portugalija umalo izgubila nezavisnost, Žoao je vladao kao regent kraljevine.

Portugalijska kriza (1383—1385)[uredi | uredi izvor]

Nako smrti kralja Fernanda I portugalski presto je ostao upražnjen, kralj nije imao muških potomaka tako da su se u borbu za presto našla tri takmaca. Žena pokojnog kralja, kraljica Leonora Taleš de Menezeš, preuzela je regentstvo nad kraljevinom.[1] Ubrzo je izgubila podršku plemstva zbog ljubavne afere na dvoru i loše vladavine sa svojim ljubavnikom.

Pravo na presto polagala je i kraljica Beatriz, ćerka pokojnog kralja, koja je bila udata za kastiljanskog kralja Huana od Kastilje[2]. Pojedini krugovi plemstva nisu hteli da priznaju njeno pravo na presto iz straha da bi time Portugalija postala provincija Kastilje a jedini istinski kralj bi bio kralj Huan. Iz ovih razloga veći deo plemstva se okreće ka polubratu pokojnog kralja, princu Žoau, velikom majstoru reda Aviz.

U periodu krize vladala je anarhija plemstva, plemići su prema svom ubeđenju sami za sebe proglašavali vladare. Kraljevina je počela da slabi i svakim danom je postajala laka meta nadmoćnijoj kraljevini Kastilji.

Dana 6. aprila 1385. godine, portugalski Kortes se sastao u Koimbri i proglasio princa Žoaoa I za legitimnog kralja Portugalije.

Ovim je dvogodišnja kriza okončana, ometeno je polaganje prava Kastilje na portugalski presto i očuvan je integritet od Portugalije kraljevine.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Ubrzo nakon proglašenja novog kralja od strane Kortesa u Koimbri, u junu 1385, Huan od Kastilje, napada Portugaliju sa ciljem da zauzme Lisabon i ukloni sa prestola kralja Žoaoa I , koga su u Kastilji nazivali kopiletom. Na stranu Kastilje je stala moćna francuska konjica, dokle je sa druge strane engleska vojska prišla u pomoć Portugaliji.

Dana 14. avgusta 1385 došlo je do bitke kod Alžubarote u kojoj je 4 puta moćnija kastiljanska i francuska vojska potučena. U ovoj bici se, svojim vojnim veštinama, istakao mladi general Nuno Alvares Pereira, budući zaštitnik portugalijske kraljevine.

Nakon ove bitke kralj Žoao I je obezbedio mirnu vladavinu Portugalijom.

Godine 1387. sklopljen je brak između kralja i engleske plemkinje Filipe Lankaster, ćerke Džona Genta. Ovim brakom je učvršćeno savezništvo između Engleske i Portugalije.

Kralj Žoao I je svojom mirnodopskom politikom obezbedio mir i društveno-ekonomski prosperitet kraljevine.

Okrilje neagresivne politike napušta tek 1415. godine, kada 14. avgusta zauzima Seutu. Seuta je u tom periodu bila važni pomorski centar i često je bila nazivana kao Ključ Mediterana. Ovim osvajanjem započela je kolonijalna ekspanzija Portugalije.

U periodu njegove vladavine otkrivena su ostrva Porto Santo (1418), Madeira (1419) i Azorska ostrva (1427) i započeta je njihova kolonizacija.

Kralj Žoao I je umro 14. avgusta. 1433. godine u Lisabonu. Sahranjen je u dominikanskom manastiru u Batalhi.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Afonso III od Portugalije
 
 
 
 
 
 
 
8. Dinis od Portugalije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Beatris od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
4. Afonso IV od Portugalije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Pere III od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
9. Elizabeta od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Konstanca od Sicilije
 
 
 
 
 
 
 
2. Pedro I od Portugalije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Alfonso X od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
10. Sančo IV od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Jolanda od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
5. Beatris od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Alfonso od Moline
 
 
 
 
 
 
 
11. Marija de Molina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Mayor Alonso de Meneses
 
 
 
 
 
 
 
1. Žoao I od Portugalije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
12. Martim Lourenço
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Lourenço Martins
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Tereza Lourenco
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Sancha Martins
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Brak i potomstvo[uredi | uredi izvor]

U braku sa Filipom Lankaster kralj je imao devetoro dece:

  • Blanka (1388—1389)
  • Afonso (1390—1400)
  • Duarte I (1391—1438) kralj Portugalije u periodu od 1433 do 1438
  • Pedro(1392—1449)Vojvoda od Koimbre (1415−1449), regent Portugalije (1439−1449).
  • Enrike(1394- 1460)
  • Izabela (1397—1471)
  • Branka (1398—1398)
  • Žoao (1400—1442)
  • Fernando (1402—1437)

Kralj Žoao je imao i vanbračne dece sa dugogodišnjom ljubavnicom Inez Perez Estevez.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Morse 1891.
  2. ^ Fernao Lopes, Chronique du roi Ferdinand, chapitre CLVIII

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Morse, Stephens H. (1891). Portugal a History. 
  • Williamson D. 1988. "Debrett's Kings and Queens of Europe"
  • Fernao Lopes, Chronique du roi Ferdinand, chapitre CLVIII
  • Joaquim Ferreira. Historia de Portugal
  • John I Enciclopedia Britannica

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]



Kraljevi Portugalije
13851433.