Žutogrli miš

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Žutogrli miš
Apodemus.flavicollis.jpg
Apodemus flavicollis
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
A. flavicollis
Binomijalno ime
Apodemus flavicollis
(Melchior, 1834)
Mapa Apodemus flavicollis.png
Areal rasprostranjenja žutogrlog miša
Sinonimi

Apodemus arianus

Žutogrli miš[2] (lat. Apodemus flavicollis) je vrsta sitnog sisara iz porodice miševa (lat. Muridae). Naziv duguje žuto obojenom krznu sa donje strane vrata (ogrlici), koje je više ili manje izraženo. Rasprostranjen je u većem delu Evrope i jugozapadnim i zapadnim delovima Azije. Azijski žutogrli miševi se ponekad izdvajaju u zasebnu vrstu, Apodemus arianus. Jedna podvrsta žutoglog miša opisana je sa teritorije Srbije – šumadijski žutogrli miš (Apodemus flavicollis brauneri). 1988. godine u selu Dobrava, Slovenija, u njegovim plućima je izolovan Dobrava-Beograd virus, izazivač mišje groznice.

Ugroženost[uredi]

Žutogrli miš je u pogledu ugroženosti naveden kao poslednja briga, jer ima široko rasprostranjenje i česta je vrsta.[1] Tipična staništa žutogrlog miša su šume i žbunasta vegetacija.

Rasprostranjenje[uredi]

Areal žutogrlog miša obuhvata veći broj država. Vrsta je prisutna u Rusiji, Turskoj, Austriji, Gruziji, Iranu, Irskoj, Francuskoj, Jermeniji, Libanu, Siriji, Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj, Nemačkoj, Španiji, Italiji, Srbiji, Grčkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Belorusiji, Finskoj, Danskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Albaniji, Holandiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Luksemburgu, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Moldaviji, i Jordanu. Prisustvo u Iraku je nepotvrđeno.[1]

Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Apodemus flavicollis Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
  2. ^ Mirić Đ. 1969. Predlog srpskohrvatske nomenklature jugoslovenskih sisara (Mammalia). Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu B-24: 161—173.

Spoljašnje veze[uredi]