Zakon stalnih odnosa masa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zakon stalnih odnosa masa (Prustov zakon) je jedan od osnovnih hemijskih zakona. Po njemu se elementi međusobno jedine u tačno određenim i stalnim masenim odnosima kada daju isto jedinjenje.

Zakon je 1794. dao francuski hemičar Žosef Prust.

Iz ovog zakona jasno proizilazi da je sastav hemijskih jedinjenja stalan bez obzira na način njihovog dobijanja. Tako će na primer voda u sebi uvek sadržati 8 masa kiseonika na svaku masu vodonika. (Ar(H)=1 g/mol, Ar(O)=16g/mol))

Iako ovaj zakon važi za ogromnu većinu jedinjenja (zajedno se nazivaju daltonoidi) postoji određen broj izuzetaka. Tako npr. neka jedinjenja pojedinih metala i kiseonika u zavisnosti od uslova pod kojim nastaju imaju varijabilan sastav. U tom slučaju se radi o bertoloidima. Međutim, broj ovih jedinjenja je zanemarljiv.

Vidi još: Zakon umnoženih masenih odnosa