Zaovinsko jezero

Koordinate: 43° 52′ 33″ S; 19° 24′ 05″ I / 43.87579° S; 19.40133° I / 43.87579; 19.40133
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaovinsko jezero
Jezero Zaovine pogled sa brane
Koordinate43° 52′ 33″ S; 19° 24′ 05″ I / 43.87579° S; 19.40133° I / 43.87579; 19.40133
TipVeštačko jezero
PritokeKonjska reka, Beli Rzav
OtokeBeli Rzav
Zemlje basena Srbija
Maks. dužina4.1 km
Površina4.30 km2
Maks. dubina110 m
Nad. visina881.5 m
Zaovinsko jezero na karti Srbije
Zaovinsko jezero
Zaovinsko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Zaovinsko jezero se nalazi na planini Tari kod mesta Zaovine i po svom nastanku je veštačko. Nastalo je u periodu od 1975. do 1983. godine, kada je tok Belog Rzava pregrađen branama kod vrha Kik (958 m nmv). Pri najvišem vodostaju, površina jezera se nalazi na nadmorskoj visini od 881,5 m. Najveća dubina je oko 110 m.

Jezero dopunjavaju dva potoka Konjska reka i Beli Rzav.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezero je akumulacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta u Perućcu sa kojom je povezano vertikalnim cevovodom. U slučaju niskog vodostaja reke Drine jezero se prazni i pokreće turbine hidroelektrane dok u slučaju viška vode i poplavnih talasa voda se pumpa vertikalno u Zaovinsko jezero. Zbog toga nivo jezera dosta osciluje. Postoje i četiri manja jezera iz kojih se voda sistemom spojenih sudova može pretakati u veliko jezero. Jedno od tih jezera je i jezero Spajić koje se nalazi sa druge strane brane.[1]

Voda je veoma čista te uz malu preradu u postrojenjima za preradu vode koristi se za piće.

Jezero se koristi i za uzgoj pastrmki.

Leti ima kupača na neuređenim plažama.

U blizini nasute brane je i mesto gde je Josif Pančić otkrio Pančićevu omoriku, kao i srednjovekovno utvrđenje Grad.

Flora Zaovina[uredi | uredi izvor]

Na Zaovinama je zabeleženo oko 50% flore cele planine Tare, odnosno oko 15% flore Srbije. Na ovom području do sada je utvrđeno prisustvo oko 600 biljnih vrsta.

  • od ukupnog broja zabeleženih vrsta, 55 biljnih vrsta se nalazi na preliminarnoj Crvenoj listi flore Srbije.
  • među 330 međunarodno značajnih biljaka koje žive u Srbiji, 25 vrsta se mogu naći na području Zaovina;
  • na prostoru Zaovina nalazi se 15 biljnih vrsta koje su zaštićene kao prirodne retkosti kao npr. runolist, a tu se nalaze i subendemiti Nikolićeva kandilka, Pančićeva poljska mlečika, i predstavnici familije Orchidaceae koji su predloženi da budu uvršteni na listu Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti;

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]