Zapeta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Запета (знак))
Glavni interpunkcijski znaci
Znaci interpunkcije
tačka .
upitnik ?
uzvičnik !
zapeta ,
tačka-zarez ;
dvotačka :
crta
crtica
navodnici „ ”
zagrade ( )   [ ]
Ostali pravopisni i pomoćni interpunkcijski znaci
trotačka
polunavodnici ’ ’
apostrof
kosa crta /
zvezdica *
sitna brojka 1
postakcenatska dužina ̄
genitivna dužina ̂
znakovi za naglaske ̏    ̀   ̑    ́
znakovi porekla <   >
jednakost =
plus +
minus
znak množenja ×
znak deljenja ÷
vitičaste zagrade { }
znak ponavljanja
sekcija §
stepen °
Ostali interpunkcijski znaci
dva upitnika
dva uzvičnika
upitnik‐uzvičnik
uzvičnik‐upitnik
obrnuti upitnik ¿
obrnuti uzvičnik ¡
crtica‐minus -
obrnuta kosa crta \
ampersand &
et‐znak @
paragrafski znak
bulet
kareta ^
krstić †   ‡
taraba #
numero
procenat %
promil
bazna tačka
prim ′   ″   ‴
tilda ~
donja crta _
uspravna crta |   ‖   ¦
zaštita autorskog prava ©
zaštita autorskog prava na tonski zapis
Žig — registrovana robna marka ®
Žig — zaštićena servisna marka
Žig — zaštićena robna marka
asterizam
fleuron
indikator
interobeng
dijamant
znak reference
poveznica
razmak  
interpunkt ·
znak valuta ¤

Zapeta, zarez ili koma (grč. κόμμα) ( , ) je interpunkcijski znak.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Zapeta se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Pošto je jedno od osnovnih načela srpskog pravopisa slobodna (logična) interpunkcija, za upotrebu zapete je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tesno povezano, što predstavlja jednu celinu, ne odvaja zapetom, a delovi koji čine celinu za sebe, odvajaju se zapetom od ostalih delova rečenice.[1]

Reči[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju reči i skupovi reči (istovrsni delovi rečenice) u nabrajanju:

  • Miša, Drenko, Nenad i Srđan su otišli na izlet. Poneli su i dobre hrane, bezalkoholnih pića i društvenih igara.;

Nezavisne rečenice[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:

  • Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.;

Paralelni delovi rečenice[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju paralelni delovi rečenice kad su u suprotnosti:

  • Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne Igoru. Nismo letovali na moru, već u planini.

Rečenice u suprotnosti[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju rečenice koje su u suprotnosti:

  • Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vreme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.;

Rečenice u inverziji[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primer:

  • Kad se spremim, pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

Reč ili skupovi reči koji su umetnuti u rečenicu[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju reč ili skup reči koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu:

  • To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.;

Vokativ i apozicija[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju vokativ i apozicija su, takođe, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zapetom, na primer:

  • Vi ćete, deco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, bako, doneti voća. Dela Ive Andrića, jedinog jugoslovenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

Uzvici[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju uzvici isto nisu sastavni delovi rečenice, pa se odvajaju zapetom:

  • Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

Umetnute rečenice[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju umetnute rečenice na primer:

  • U mom selu, koje je jedno od najuspešnijih u voćarstu, gotovo svi gaje maline.;

Mesto i datum[uredi | uredi izvor]

Zapetom se odvajaju između mesta i datuma, na primer:

  • Sombor, 15. avgust 1991. U Novom Sadu, 2. aprila 1957.

Izvori[uredi | uredi izvor]