Zahej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilustracija priče o Zaheju na drvetu.

Zahej (heb. Zakhej znači „čist“[1]) je bio hrišćanski apostol, pomenut u Jevanđelju po Luki (19. glava). Zahej je bio šef službenika koji su radili za Rim, publikana (poznati kao carinici), i stoga omražen od sopstvenog naroda.

Žitije[uredi | uredi izvor]

Zahej je bio carinik i pošto je ubirao porez od Jevreja, a za potrebe Rimskog carstva, smatran je grešnikom i nije bio omiljen. Ipak, želeo je da vidi Isusa kada je ovaj pristigao u Jerihon, ali pošto je bio malog rasta nije mogao da ga vidi kroz svetinu. Zato se dosetio da se popne na drvo egipatske smokve, ali mu je Hristos prišao i zamolio ga da siđe, jer je nameravao da poseti njegov dom. Ovo je navuklo još veću mržnju prema Zaheju, ali i prema Hristu.[2] Prema predanju, Isus je posetio Zehejev dom i doneo mu spasenje, a Zahej se pokajao. Zbog toga je postao sledbenik apostola Petra, koji ga je postavio za episkopa u palestinskoj Kesariji, gde je verno služio Jevanđelju i mirno skončao.[3]

Tumačenje[uredi | uredi izvor]

Prema sajtu srpske pravoslavne crkve, sam čin penjanja na drvo govori mnogo o Zaheju. Naime, činovnik na visokom položaju nije prezao od toga da bude ponižen i izloži se ruglu okoline. To se tumači kao iskrena želja da vidi učitelja vere i kao bogobojažljivost. Zbog toga ga je Isus i nagradio posetom njegovoj kući, zbog čega je okupljeni narod protestovao. Međutim, Zahej se iskreno pokajao o čemu svedoči i ponuda Hristu da polovinu svog imanja pokloni siromašnima. Zato ga je Isus nazvao sinom Avramovim. Prema tumačenju, pouka ove priče je da je Zaheja spasilo pokajanje, kao i ispovest i promena života, koji je sada bio posvećen veri.[1]

Praznik[uredi | uredi izvor]

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru. Pred početak uskršnjeg posta postoje i četiri pripremne sedmice. Prva od njih je Zahejeva.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]