Zvezdana noć

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zvezdana noć
La Nuit étoilée
UmetnikVinsent van Gog
Godina1889.
PravacPostimpresionizam
TehnikaUlje na platnu
Dimenzije73 × 93 cm
MestoMuzej moderne umetnosti, Njujork

Zvezdana noć je remek-delo postimpresionističkog slikara Van Goga. Naslikano je 1889. godine, tehnikom ulje na platnu. Slika prikazuje pogled sa istočnog prozora njegove azilantske sobe u Sen Remi de Provansu, neposredno pre izlaska sunca, sa dodatkom zamišljenog sela.[1][2][3] Danas se nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, gde se čuva od 1941. godine, nakon što je privabljena preko Lili P. Bekvest.[4] Nadaleko poznata kao Van Gogov magnum opus, Zvezdana noć je jedna od najprepoznatljivijih slika u zapadnoj umetnosti.[5][6][7]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir Sent-Pol de Muzol

Vinsent van Gog je ovu sliku naslikao tokom boravka u duševnoj bolnici u Sen Remiju. Datirana je sa jun 1889. godine, mesec dana nakon njegovog dolaska na kliniku i 13 meseci pre samoubistva. Umetnik je svom bratu Teu o tom razdoblju napisao:

Nakon sloma 23. decembra 1888. godine koji je rezultirao samopovređivanjem njegovog levog uva,[8][9] Van Gog je na dobrovoljnoj bazi smešten u duševnu bolnicu Sent-Pol de Muzol 8. maja 1889. godine.[10][11] Locirana u bivšem manastiru, sanatorijum Sent-Pol de Muzol je služio bogatima i bio je manje od pola kapaciteta popunjen kada je Van Gog stigao,[12] što mu je omogućilo da zauzme ne samo spavaću sobu na drugom spratu, već i da sobu u prizemlju koristiti kao slikarski atelje.[13]

Tokom godine koju je Van Gog boravio u azilu u Sen Remi de Provansu, nastavila se plodna proizvodnja slika koje je započeo u Arlu.[14] Tokom ovog perioda, proizveo je neka od najpoznatijih dela svoje karijere, uključujući Irise iz maja 1889, koji se sada nalaze u muzeju J. Pol Geti, i plavi autoportret iz septembra 1889, u muzeju Orse. Zvezdana noć je naslikana sredinom juna oko 18. juna, datuma kada je pisao svom bratu Teu da kaže da ima novu studiju zvezdanog neba.[1][15][3][16]

Odlike[uredi | uredi izvor]

Umetnikov kasniji crtež perom i tušem.

Slika prikazuje seoski pejzaž noću, s ravnim brežuljcima u pozadini. To nije tiha, mirna noć, već prizor uznemirenog treperenja elemenata prirode i ljudskog sveta, dok se selo pruža prema nebu uz spiralne i zapletene pokrete.

Jednostavna otvorena kompozicija, u kojoj tamnoplavo nebo zauzima dve trećine slike, usredsređena je na odnos između okomitih linija čempresa i zvonika i snažnih izvijenih poteza kistom (kratki, debeli i naočigled neprekinuti) koji, pojačavajući ritam sleva nadesno i vodeći posmatračevo oko, nanose snažan i dinamičan udarac liniji horizonta. U sredini neba se nalazi kružni vrtlog boje koji svojim položajem i veličinom postaje središnjim motivom kompozicije. Oblik vrtloga podseća na taoistički krug (Yin-Yang) koji je sastavljen od dva suzolika dela, pozitivnog i svetlog Yangа i negativnog i tamnijeg ženskog Yinа, koji utiču na sudbinu. Prava izražajna snaga kompozicije proizilazi iz boje – čiste i snažne, s neočekivanom svetložutom koja naglašava hladnoću plave. Poetski sjaj zvezda, određen svetlijim bojama, razvija se u mahnito i neprekidno pulsiranje (poput treptanja pravih zvezda). Može se reći da je ovo najuspešniji rani pokušaj da se slikarstvu doda još jedna dimenzija – vreme.

Van Gogov originalni način slikanja ogleda se u slikarskom jeziku, u odvažnosti nanošenja boje, prožimanju površine pokretom i stvaranju kompozicije s dinamičnim kontrastima. Tako su na slici tamnozeleni čempresi naslikani širokim potezima prošarani posvetljeni odsjajima crvenih i žutih linija, a svetlo nebo je određeno tamnim obrisom brda.[17]

Slika[uredi | uredi izvor]

Van Gogova spavaća soba u azilu

Iako je Zvezdana noć naslikana tokom dana u Van Gogovom prizemnom ateljeu, bilo bi netačno reći da je slika naslikana po sećanju. Pogled je identifikovan kao pogled sa prozora njegove spavaće sobe, okrenut prema istoku,[1][2][18][19] pogled na koji je Van Gog slikao varijacije ne manje od dvadeset jedan put, uključujući Zvezdanu noć. „Kroz prozor sa gvozdenom rešetkom“, pisao je svom bratu Teu, oko 23. maja 1889, „mogu da vidim ograđeni kvadrat pšenice... iznad kojeg, ujutru, gledam kako sunce izlazi u svoj svojoj slavi."[2][20]

Van Gog je prikazao pogled u različito doba dana i pod različitim vremenskim uslovima, kao što su izlazak sunca, izlazak meseca, dani ispunjeni suncem, oblačni dani, vetroviti dani i jedan dan sa kišom. Dok bolničko osoblje nije dozvoljavalo Van Gogu da slika u svojoj spavaćoj sobi, on je tamo mogao da pravi skice mastilom ili ugljem na papiru; na kraju, on bi bazirao novije varijacije na prethodnim verzijama. Slikovni element koji objedinjuje sve ove slike je dijagonalna linija koja dolazi sa desne strane i prikazuje niska valovita brda planina Alpili. U petnaest od dvadeset i jedne verzije, čempresi su vidljivi iza krajnjeg zida koji okružuje žitno polje. Van Gog je teleskopirao pogled na šest od ovih slika, posebno na F717 Pšenično polje sa čempresima i Zvezdana noć, približavajući drveće ravni slike.

Jedna od prvih slika ovog vidika bila je F611 Planinski pejzaž iza Sen Remija, sada u Kopenhagenu. Van Gog je napravio niz skica za sliku, od kojih je tipično F1547 Zatvoreno žitno polje posle oluje. Nejasno je da li je slika nastala u njegovom ateljeu ili van njega. U svom pismu od 9. juna u kojem to opisuje, on pominje da je radio napolju nekoliko dana.[21][22][23][15] Van Gog je opisao drugi od dva pejzaža na kojima je pominje da je radio, u pismu svojoj sestri Vil 16. juna 1889. godine.[21][24] Ovo je F719 Zeleno žitno polje sa čempresom, sada u Pragu, i prva slika u azilu koju je definitivno naslikao na otvorenom.[21] F1548 Wheatfield, Saint-Rémy de Provence, sada u Njujorku, je studija za to. Dva dana kasnije, Vincent je pisao Teu navodeći da je naslikao „zvezdano nebo“.[25][16]

Zvezdana noć je jedina nokturna u nizu pogleda sa prozora njegove spavaće sobe. Početkom juna, Vinsent je napisao Teu: „Jutros sam sa svog prozora video krajolik mnogo pre izlaska sunca sa ničim osim jutarnje zvezde, koja je izgledala veoma velika“.[26] Istraživači su utvrdili da je Venera (koja se ponekad naziva i „jutarnja zvezda“) zaista bila vidljiva u zoru u Provansi u proleće 1889. i da je u to vreme bila skoro svetla koliko god je to moguće. Dakle, najsjajnija „zvezda” na slici, desno od stabla čempresa od posmatrača, zapravo je Venera.[15][18]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Pickvance 1986, str. 103
  2. ^ a b v Naifeh & Smith 2011, str. 747
  3. ^ a b Naifeh & Smith 2011, str. 759–61
  4. ^ [1] Pristupljeno 6. septembra 2014.
  5. ^ „Vincent van Gogh Biography, Art, and Analysis of Works”. The Art Story. Pristupljeno 12. 6. 2015. „Starry Night is often considered to be Van Gogh's pinnacle achievement. 
  6. ^ Moyer, Edward (14. 2. 2012). „Interactive canvas lets viewers stir Van Gogh's 'Starry Night'. CNET News. Pristupljeno 12. 6. 2015. „"...one of the West's most iconic paintings: Vincent van Gogh's 'The Starry Night.'" 
  7. ^ Kim, Hannah (27. 5. 2010). „Vincent van Gogh's The Starry Night, now pocket-sized!”. MoMA. Pristupljeno 12. 6. 2015. „"Instantly recognizable and an iconic image in our culture, Vincent van Gogh’s The Starry Night is a touchstone of modern art and one of the most beloved works..." 
  8. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 701–7
  9. ^ Pickvance 1984, str. 159
  10. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 741–3
  11. ^ Pickvance 1986, str. 25–6
  12. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 746
  13. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 754
  14. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 592, 778
  15. ^ a b v Whitney 1986, str. 356
  16. ^ a b „Letter 782:To Theo van Gogh. Saint-Rémy-de-Provence, on or about Tuesday, 18 June 1889”. Vincent van Gogh: The Letters. Van Gogh Museum. 1v:2. „At last I have a landscape with olive trees, and also a new study of a starry sky. 
  17. ^ Vinsent van Gog: Zvezdana noć Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jul 2012). Pristupljeno 6. septembra 2014.
  18. ^ a b Boime 1984, str. 88
  19. ^ Whitney 1986, str. 358
  20. ^ „Letter 776: To Theo van Gogh. Saint-Rémy-de-Provence, on or about Thursday, 23 May 1889”. Vincent van Gogh: The Letters. Van Gogh Museum. 1v:2. „Through the iron-barred window I can make out a square of wheat in an enclosure, a perspective in the manner of Van Goyen, above which in the morning I see the sun rise in its glory. 
  21. ^ a b v Hulsker 1986, str. 394
  22. ^ Pickvance 1986, str. 93
  23. ^ „Letter 779: To Theo van Gogh. Saint-Rémy-de-Provence, Sunday, 9 June 1889”. Vincent van Gogh: The Letters. Van Gogh Museum. 1v:2. „... for a few days now I’ve been going outside to work in the neighbourhood... One is the countryside that I glimpse from the window of my bedroom. In the foreground, a field of wheat, ravaged and knocked to the ground after a storm. A boundary wall and beyond, grey foliage of a few olive trees, huts and hills. Finally, at the top of the painting, a large white and grey cloud swamped by the azure. It’s a landscape of extreme simplicity – in terms of colouration as well. 
  24. ^ „Letter 780: To Willemien van Gogh. Saint-Rémy-de-Provence, Sunday, 16 June 1889”. Vincent van Gogh: The Letters. Van Gogh Museum. 1r:1. „Then yet another that depicts a field of yellowing wheat surrounded by brambles and green bushes. At the end of the field a little pink house with a tall and dark cypress tree that stands out against the distant purplish and bluish hills, and against a forget-me-not blue sky streaked with pink whose pure tones contrast with the already heavy, scorched ears, whose tones are as warm as the crust of a loaf of bread. 
  25. ^ Naifeh & Smith 2011, str. 759
  26. ^ „Letter 777: To Theo van Gogh. Saint-Rémy-de-Provence, between about Friday, 31 May and about Thursday, 6 June 1889”. Vincent van Gogh: The Letters. Van Gogh Museum. 1v:2. „This morning I saw the countryside from my window a long time before sunrise with nothing but the morning star, which looked very big. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]