Zemljotres u Banjaluci 1969.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zemljotres u Banjaluci 1969.
Zemljotres u Banjaluci 1969. na karti Bosne i Hercegovine
Zemljotres u Banjaluci 1969.
Datum27. oktobar 1969.
Magnituda6.4 (ML)
Dubina20 km
Epicentar44° 46′ 00″ S; 17° 11′ 00″ I / 44.766667° S; 17.183333° I / 44.766667; 17.183333
Pogođena područja Jugoslavija
Maks. intenzitetVIII Merkalija
Žrtve15 poginulih, 1.117 povređenih

Zemljotres u Banjaluci 1969. je bio potres magnitude (ML) 6.4 po Rihterovoj skali i intenziteta u epicentralnom području od 8 stepeni po Merkalijevoj skali, koji se desio 27. oktobra 1969. godine. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 02.55 časova; podrhtavanje tla se nastavilo do 08.53. Zemljotres se zbio u 16.35. Hipocentar je bio 20 kilometara ispod grada.

Zemljotres je 1969. devastirao grad. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi su bili teže i lakše povređeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova ili 3,7 x 106 m² stambene površine. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave administracije (152). Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva preduzeća su naredni period radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala sa proizvodnjom. Autobusi su iz Banje Luke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima bivše Jugoslavije. Ubrzo je počela rekonstrukcija i sanacija devastiranih objekata, obnovljena je gradska infrastruktura i počela brza urbanizacija.

Najjači zemljotres ikada zabilježen u Republici Srpskoj i BiH[uredi | uredi izvor]

U posljednjih 104 godine na teritoriji koja danas obuhvata Bosnu i Hercegovinu zabilježeno je prema nekim procjenama više od 1.000 zemljotresa jačih od tri stepena Rihterove skale. Najjači zemljotresi do sada u regiji Jugoistočne Evrope zabilježeni su u Skoplju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911), u Šumadiji (1927), Valandovu (1931), Hercegovini (1924), Debru (1967) i Crnogorskom primorju (1979). [1]

Prvi zabilježeni veći zemljotres je pogodio Banju Luku 1888., a njegova snaga je iznosila 5,5 stepeni Rihterove skale.[traži se izvor] Godine 1935. potres je bio jačine 5,5 Rihtera, zatim 1969. snage 6,3 Rihtera, a 1981. oko 5,4 Rihtera.[traži se izvor] Godine 2009. u Banjoj Luci je održana Međunarodna konferencija o zemljotresnom inženjerstvu.

„Krivi sat“ na Trgu Krajine[uredi | uredi izvor]

Na banjalučkom Trgu Krajine postavljen je „krivi sat“ na kojem kazaljke vječno stoje postavljene na 9 sati i 11 minuta kao sjećanje na 27. oktobar 1969. kada je Banjaluku pogodio najsnažniji zemljotres u njenoj istoriji. [2] Ovom velikom potresu je prethodio jedan manji potres 26. okotobra iste godine, a odlukom tadašnjeg rukovodstva Skupštine opštine Banjaluka, da djeca ne idu u školu i radnici na posao, spašen je veliki broj ljudskih života, jer je sutradan Grad pogodio mnogo jači i razorniji zemljotres. Nakon zemljotresa doneseni su stroži propisi u vezi sa gradnjom objekata u Banjoj Luci.

Posljedice zemljotresa[uredi | uredi izvor]

Šteta nastala u zemljotresu u Banjaluci, bila je ogromna, ne samo materijalna, nego i kulturna. Staro jezgro grada na Vrbasu, kakvo je bilo prije zemljotresa, polako se među stanovništvom zaboravlja. Od starog jezgra grada, koje se protezalo od današnjeg Narodnog pozorišta, pa sve do Mosta Patre (Gradski most), sa mnogobrojnim objektima, izgrađenim u stilu istoricizma i neoklasicizma, ostala je u cjelosti ili sa manjim popravkama samo Gospodska ulica. Neki od najznačajnijih objekata centra Banjaluke (Hotel Bosna, Realna gimnazija i drugi), koji su takođe predstavljali neke od gradskih znamenitosti, zauvijek su zbrisane sa karte grada, ili postoje u svojem savremenijem izgledu.

Izgled grada se nakon zemljotresa drastično promijenio, te se sa izgradnjom novih gradskih naselja počelo neposredno poslije zemljotresa, a Banjaluka tada poprima izgled grada, kakav je danas.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zemljotres u Banjoj Luci”. Arhivirano iz originala 21. 02. 2014. g. Pristupljeno 10. 02. 2014. 
  2. ^ www.slobodnaevropa.org