Zigfrid Kaše

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zigfrid Kaše
Datum rođenja(1903-06-18)18. jun 1903.
Mesto rođenjaŠtrausberg
Datum smrti7. jun 1947.(1947-06-07) (43 god.)
Mesto smrtiZagreb

Zigfrid Kaše (njem. Siegfried Kasche; Štrausberg, 18. jun 1903. — Zagreb, 7. jun 1947) bio je ambasador Trećeg rajha u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i obergrupenfirer Šturmabtajlunga (SA), paravojnog krila Nacističke partije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost[uredi | uredi izvor]

Zigfrid Kaše je rođen 18. juna 1903. godine u Štrausbergu. Nakon pohađanja kadetske škole u Potsdamu i vojne akademije u Lihterfeldu, od 1919. do 1920. godine bio je u frajkorima u Berlinu i baltičkim zemljama. Pridružio se Šturmantajlungu 1925. godine i Nacističkoj partiji 1926. godine.[1] Bio je vođa SA u Pomeraniji. Od 1928. do 1931. godine, Kaše je bio zamjenik gaulajtera u Ostmarku, a u septembru 1930. izabran je u Rajhstag. Godine 1934, Kaše je unaprijeđen u obergrupenfirera SA, čin jedan general-potpukovniku u Vermahtu. Kaše je bio jedan od nekoliko oficira SA koji su preživjeli Noć dugih noževa.[2] Kaše je preživio tako što je svoj slučaj izrekao Geringu, sve dok on nije sredio da Kaše ostane nepovrijeđen.[3]

Ambasador u NDH[uredi | uredi izvor]

U aprilu 1941. godine, Kaše je dodijeljen ministarstvu spoljnih poslova za diplomatsku službu. Dana 15. aprila 1941. godine, kada je Njemačka priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku, Kaše je imenovan za ambasadora. U Zagreb je stigao 20. aprila. U NDH, Kaše se zalagao za zajedničke napore sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana. Pošto je bio veoma odan Paveliću i „ustaškoj revoluciji”, uz to je opravdavao politiku i postupke ustaša, Hitler ga je nazvao „većim Hrvatom od Pavelića”.[2]

Kaše je bio u stalnom sukobu sa Horstenauom, opunomoćenim generalom u NDH.[2] Nakon neuspješne zavjere Lorković—Vokić, pokušaja da se NDH pridruži Saveznicima, Kaše je konačno pronašao priliku da omalovaži Horstenauma i natjera ga da se povuče iz NDH, zbog njegovog učešća u zavjeri.[4] Na sastanku nacističkog rukovodstva 16. jula proglašen je budućim rajhskomesarom planirane nacističke kolonije Moskovije, koja je trebalo da obuhvati glavni dio teritorije srednje i sjeverne Rusije do Urala.[5]

Ratni zločini[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svjetskog rata, mnoštvo Srba je deportovano iz NDH — neki u Srbiji a neki u Njemačku. Naredba o deportaciji Srba nije potekla od vođa NDH, koji su preferirali nasilno pokatoličavanje, ubijanje ili zadržavanje kao robovske radne snage onih Srba koji živjeli u NDH. Prema Nirnberškom suđenju, konferencija je održana u njemačkom poslanstvu i njoj je predsjedavao Kaše, „kada je odlučena nasilna evakuacija Slovenaca u Hrvatsku i Srbiju i Srba iz Hrvatske u Srbiju. Ova odluka proizilazi iz telegrama ministarstva spoljnih poslova, broj 389, datum 31. maj 1941. godine”.[6] Kaše je 18. aprila 1944. godine izvjestio Berlin da je „Hrvatska jedna od zemalja u kojima je jevrejski problem riješen”.[7]

Suđenje[uredi | uredi izvor]

Nakon što je rat u Evropi završen, Saveznici su Kašea predali jugoslovenskim vlastima. U maju 1947. godine osuđen je na smrtnu kaznu vješanjem, a kazna je izvršena 7. juna 1947. godine.[8]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jacobsen 1961, str. 4.
  2. ^ a b v Dizdar et al. 1997, str. 183.
  3. ^ Höhne, Heinz (25. 6. 1984). „Mordsache Röhm”. Der Spiegel (na jeziku: nemački). Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  4. ^ Brissaud et al. 1977, str. 334.
  5. ^ Kay 2006, str. 182.
  6. ^ Secretariat of the Tribunal (1947). Trial of the Major War Criminals, Vol. I (PDF). Nuremberg: International Military Tribunal. str. 433]. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  7. ^ „Jewish History of Yugoslavia”. www.porges.net (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  8. ^ „Collaborators Trial (May-June 1947)”. www.jewishvirtuallibrary.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 1. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Secretariat of the Tribunal (1947). Trial of the Major War Criminals, Vol. I (PDF). Nuremberg: International Military Tribunal. str. 433]. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  • Dizdar, Zdravko; Grčić, Marko; Ravlić, Slaven; Stuparić, Darko (1997). Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.-1945 (na jeziku: hrvatski). Minerva. ISBN 9789536377039. Pristupljeno 21. 1. 2019. 
  • Brissaud, André; Mabire, Jean; Odić, Slavko F.; Komarica, Slavko (1977). Noć i magla: Gestapo u Jugoslaviji (na jeziku: hrvatski). Centar za informacije i publicitet. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  • Jacobsen, Hans Adolf (1961). Ausgewählte Dokumente zur Geschichte des Nationalsozialismus, 1933-1945 (na jeziku: nemački). Verlag Neue Gesellschaft. 
  • Kay, Alex J. (2006). Exploitation, Resettlement, Mass Murder: Political and Economic Planning for German Occupation Policy in the Soviet Union, 1940-1941. Berghahn Books. 
Zigfrid Kaše na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Зигфрид_Каше&oldid=27561717”