Zid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jednostavan zid od kamena

Zid je čvrsta konstrukcija, koja ograničava, a ponekad i brani deo prostora.[1] Najčešće zid ograničava zgradu ili drugi objekat deli na prostorije, te brani ili deli slobodna prostranstva. Gradnja zida služi za dva cilja: podupiranje plafona i krovova i deljenje prostora radi odbrane od prodora u njega ili od vremenskih uslova. Tanki zidovi se nazivaju pregradnim i oni nisu noseći, već su nošeni u konstrukciji objekata.

Za gradnju zidova se upotrebljavaju različiti materijali. U prošlosti je najčešće upotrebljavan kamen, drvo ili opeka, a u savremenom dobu je kamen najčešće zamenjen betonom ili panelnim prefabrikatima.

Izgradnja zida[uredi | uredi izvor]

Namena zidova u zgradama je podrška krovovima, podovima i plafonima; ograđivanje prostora kao dela omotača zgrade zajedno sa krovom kako bi zgrada dobila formu; i da se obezbedi zaklon i sigurnost. Pored toga, zid može da sadrži različite vrste komunalnih vodova kao što su električne instalacije ili vodovod. Zidne konstrukcije spadaju u dve osnovne kategorije: uramljeni zidovi ili masivni zidovi. U uokvirenim zidovima opterećenje se prenosi na temelj preko stubova ili klinova. Uokvireni zidovi najčešće imaju tri ili više odvojenih komponenti: strukturne elemente (kao što su 2×4 stubovi u zidu kuće), izolaciju i završne elemente ili površine (kao što su gipsani zidovi ili paneli). Masivni zidovi su od čvrstog materijala uključujući ciglu, beton što obuhvata klesarsku konstrukciju, građevinu od trupaca, konstrukciju od vrpci, ćerpić, nabijenu zemlju, klip, konstrukciju od zemljanih vreća, flaše, limenke, konstrukciju od bala slame i leda. Zidovi mogu, ali i ne moraju biti olovni. Zidovi moraju biti u skladu sa lokalnim građevinskim i/ili požarnim propisima.

Postoje tri osnovne metode kojima zidovi kontrolišu prodor vode: skladištenje vlage, drenažna obloga ili obloga sa zaptivenim licem.[2] Skladištenje vlage je tipično za zgrade od kamena i cigle u kojima se vlaga apsorbuje i oslobađa od zidova same konstrukcije. Drenirana obloga poznata i kao zaštićeni zidovi[3] uzima u obzir da će vlaga prodreti u oblogu, tako da barijera za vlagu kao što je kućni omotač ili filc papir unutar obloge pruža drugu liniju odbrane, a ponekad drenažna ravnina ili vazdušni otvor omogućavaju put vlazi da se spusti i izađite iz zida. Ponekad je ventilacija obezbeđena kao dodatak ravni drenaže, kao što je konstrukcija za zaštitu od kiše. Zaptivno lice koja se takođe naziva pregradni zid ili savršena barijera[3] ima oblogu koja se oslanja na održavanje površine obloge bez curenja. Primeri zaptivne obloge su rani sistemi za završnu obradu spoljašnje izolacije, strukturalno zastakljivanje, ploče obložene metalom i valoviti metal.

Zidna zavesa[uredi | uredi izvor]

Zidna umetnost na trgu Sela Kalmana u Budimpešti.[4]
Staklene zidne zavese na savremenom nemačkom neboderu

U arhitekturi i građevinarstvu, zidne zavese se odnose na fasadu zgrade koja nije nosiva, već pruža dekoraciju, završnu obradu, front, lice ili istorijsko očuvanje.

Pregradni zid[uredi | uredi izvor]

Paralelni stakleni pregradni zid

Pregradni zid je obično tanak zid koji se koristi za odvajanje ili podelu prostorije, prvenstveno već postojeće. Pregradni zidovi obično nisu nosivi i mogu se napraviti od mnogih materijala, uključujući čelične ploče, cigle, tkaninu, plastiku, gipsane ploče, drvo, blokove od gline, terakotu, beton i staklo.

Neki pregradni zidovi su od staklenih ploča. Stakleni pregradni zidovi su serija pojedinačnih ploča od kaljenog stakla montiranih u drvenom ili metalnom okviru. Mogu se okačiti ili kliziti duž robusne aluminijumske plafonske šine.[5] Sistem ne zahteva upotrebu podnog vodiča, što omogućava lak rad i neprekidan prag.

Zidne pregrade se mogu napraviti pomoću perli i trake koja se ili kači sa plafona ili fiksira u zemlju.[6] Paneli se ubacuju u trag i fiksiraju. Neke varijacije zidnih pregrada određuju njihovu otpornost na vatru i akustične performanse.

Protivpožarni zid[uredi | uredi izvor]

Protivpožarni zidovi su otporni na širenje vatre unutar ili ponekad između struktura kako bi se obezbedila pasivna zaštita od požara. Zadržavanje u širenju vatre daje stanarima više vremena da pobegnu, a vatrogascima više vremena da ugase vatru. Neki protivpožarni zidovi dozvoljavaju sklopove prozora otpornih na vatru,[7] i napravljeni su od nezapaljivog materijala kao što su beton, cementni blok, cigla ili vatrootporni suvi zid. Vrata na protivpožarnim zidovima moraju da budu od materijala otpornih na vatru. Protivpožarni zidovi pružaju različitu otpornost na širenje vatre (npr. jedan, dva, tri ili četiri sata). Protivpožarni zidovi takođe mogu da deluju kao barijere protiv dima kada se grade vertikalno od ploče do krovne palube i horizontalno od spoljašnjeg zida do spoljašnjeg zida dele zgradu na delove.

Zidovi u popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

U seriji Pesma leda i vatre Džordža R. R. Martina i njenoj televizijskoj adaptaciji Igra prestola, zid igra više važnih uloga: kao kolosalno utvrđenje, napravljeno od leda i utvrđeno magičnim čarolijama; kao kulturna barijera; a kao kodifikacija pretpostavki. Probijanje zida, kome je dozvoljeno da ga pređe, a kome ne, i njegovo rušenje imaju važne simboličke, logističke i društveno-političke implikacije u priči. Navodno visok preko 700 stopa i širok 100 liga (300 milja) deli severnu granicu carstva Sedam kraljevstava od domena divljih životinja i nekoliko kategorija nemrtvih koji žive izvan nje.[8][9][10]

Istorijski zidovi

U primeru iz stvarnog života, Berlinski zid, koji je izgradio Sovjetski Savez da podeli Berlin na zone okupacije NATO-a i Varšavskog pakta, postao je svetski simbol ugnjetavanja i izolacije.[11]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Purton, Peter (2009), A History of the Early Medieval Siege c. 450–1200, The Boydell Press 
  2. ^ Committee on Damp Indoor Spaces and Health, Board on Health Promotion and Disease Prevention. Damp indoor spaces and health. Institute of Medicine, (U. S.). National Academies Press. Washington, D. C.. 2004. 34-35. Print.
  3. ^ a b Straube, J. F.and Burnett, E. F. P., "Driving Rain and Masonry Veneer". Water Leakage through Building Facades, ASTM STP 1314. R. J. Kudder and J. L. Erdly, Eds. American Society for Testing and Materials (ASTM), 1998. 75. Print.
  4. ^ (artist) Baróthy, Anna (2016). „Széll Kálmán square, Budapest, Hungary « Landscape Architecture Works | Landezine”. www.landezine.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2018-02-07. g. Pristupljeno 2018-02-07. 
  5. ^ „PARTITION WALL”. Principles of Design. Arhivirano iz originala 24. 09. 2018. g. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  6. ^ „Partition Walls”. Excellence in craftsmanship. Pristupljeno 17. 7. 2013. [mrtva veza]
  7. ^ NFPA 221 Standard for high Challenge Fire Walls, Fire Walls, and Fire Barrier Walls (2021 izd.). Table 4.9.2. 
  8. ^ „Game of Thrones: Everything to Know About the Wall”. Vulture. 27. 8. 2017. 
  9. ^ „Game of Thrones Wall: How the Wall was built, and what its destruction means”Neophodna novčana pretplata. Telegraph. 15. 4. 2019. Arhivirano iz originala 2022-01-12. g. 
  10. ^ „'Game of Thrones' Season 8: How Was The Wall Built?”. Newsweek. 7. 4. 2019. 
  11. ^ „The Wall You Will Never Know”. Perspecta 036: The Yale Architectural Journal. Cambridge, MA: MIT Press. 2005. str. 19—31. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]