Zimske olimpijske igre 1994.
XVII Zimske olimpijske igre su održane 1994. godine u Lilehameru, u Norveškoj. Ostali gradovi kandidati su bili Enkoridž, Esterzund/Or i Sofija.
Grad domaćin | Lilehamer, Norveška | ||
---|---|---|---|
Broj država | 67 | ||
Broj sportista | 1.737 | ||
Broj sportova | 6 | ||
Broj takmičenja | 31 | ||
Otvaranje igara | 12. februar 1994. | ||
Zatvaranje igara | 27. februar 1994. | ||
S obzirom na savršenu organizaciju, neobičnu susretljivost domaćina, sjajnu atmosferu na borilištima i uvek pune tribine za gledaoce koji su bez razlike bodrili sve takmičare, ove Igre su po opštoj oceni proglašene najboljim Zimskim olimpijskim igrama do tada, i jednim od najboljih sportskih događaja uopšte u istoriji modernog sporta.[1]
Igre su bile održane samo dve godine nakon prethodnih Zimskih olimpijskih igara u Albervilu. Od tada su se sve Zimske olimpijske igre održavaju svake parne neprestupne godine dok se Letnje olimpijske igre i dalje održavaju u prestupnim godinama.[2]
U takmičarskom programu su se istakli sledeći pojedinci i ekipe:
- Zvezda domaćina je bio Johan Olav Kos koji je osvojio tri zlata u brzom klizanju oborivši pri tome i tri svetska rekorda.
- Freni Šnajder je osvojila komplet medalja (zlato, srebro, bronza) u alpskom skijanju. Manuela Di Čenta je osvojila po jednu medalju u svih pet disciplina skijaškog trčanja, dok je Mirjam Bedar osvojila obe pojedinačne biatlonske trke.
- Gustav Veder i Donat Aklin postali su prvi koji su odbranili naslov olimpijskog prvaka u bobu dvosedu. Klizači Jekaterina Gordejeva i Sergej Grinkov su ponovili zlato osvojeno 6 godina ranije, na Igrama u Kalgariju.
- Brojna domaća publika očekivala je pobedu favorita Norvežana u muškoj štafetnoj trci skijaškog trčanja, ali su svedočili napetom finišu u kojem su za koji centimetar bili brži Italijani. U publici je nastao muk, ali par trenutaka kasnije odjeknuo je gromki aplauz i ovacije za nove olimpijske pobednike.
- Džejn Torvil i Kristofer Din, klizački par koji je u istoriji ušao veličanstvenim nastupom i pobedom na Igrama u Sarajevu ovde se ponovno takmičio nakon 10 godina pauze, nakon što je omogućen nastup profesionalcima. Ovaj put su osvojili bronzu.
Sportovi[uredi | uredi izvor]
Bilans medalja[uredi | uredi izvor]
(Medalje domaćina posebno istaknute)
Zimske olimpijske igre 1994. | |||||
---|---|---|---|---|---|
Plasman | Država | Ukupno | |||
1 | Rusija | 11 | 8 | 4 | 23 |
2 | Norveška | 10 | 11 | 5 | 26 |
3 | Nemačka | 9 | 7 | 8 | 24 |
4 | Italija | 7 | 5 | 8 | 20 |
5 | Sjedinjene Američke Države | 6 | 5 | 2 | 13 |
6 | Južna Koreja | 4 | 1 | 1 | 6 |
7 | Kanada | 3 | 6 | 4 | 13 |
8 | Švajcarska | 3 | 4 | 2 | 9 |
9 | Austrija | 2 | 3 | 4 | 9 |
10 | Švedska | 2 | 1 | 0 | 3 |
11 | Japan | 1 | 2 | 2 | 5 |
12 | Kazahstan | 1 | 2 | 0 | 3 |
13 | Ukrajina | 1 | 0 | 1 | 2 |
14 | Uzbekistan | 1 | 0 | 0 | 1 |
15 | Belorusija | 0 | 2 | 0 | 2 |
16 | Finska | 0 | 1 | 5 | 6 |
17 | Francuska | 0 | 1 | 4 | 5 |
18 | Holandija | 0 | 1 | 3 | 4 |
19 | Kina | 0 | 1 | 2 | 3 |
20 | Slovenija | 0 | 0 | 3 | 3 |
21 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 0 | 0 | 2 | 2 |
22 | Australija | 0 | 0 | 1 | 1 |
Ukupno | 61 | 61 | 61 | 183 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zimske olimpijske igre 1994. u Lillehammeru”. olympicsworlds.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 18. 1. 2022.[mrtva veza]
- ^ Universalis, Encyclopædia. „1994 - 17es Jeux Olympiques d'hiver”. Encyclopædia Universalis (na jeziku: francuski). Pristupljeno 18. 1. 2022.