Zlatko Zahović
Zlatko Zahović | |||
---|---|---|---|
Lični podaci | |||
Puno ime | Zlatko Zahović | ||
Datum rođenja | 1. februar 1971. | ||
Mesto rođenja | Maribor, SR Slovenija, SFRJ | ||
Visina | 1.80 m[1] | ||
Pozicija | ofanzivni vezni | ||
Juniorska karijera | |||
1981—1989 | Kovinar Maribor | ||
Seniorska karijera* | |||
Godine | Klub | Nast. | (Gol) |
1989—1993 1989—1990 1990—1991 1993—1996 1996—1999 1999—2000 2000—2001 2001—2005 |
Partizan → Mladost Petrinja → Proleter Vitorija Gimarais Porto Olimpijakos Valensija Benfika Ukupno |
37 - 25 79 84 14 20 80 339 |
(6) (-) (0) (13) (27) (7) (3) (14) (70) |
Reprezentativna karijera | |||
1992—2004 2003 |
Slovenija Slovenija B |
80 2 |
(35) (1) |
* Datum aktuelizovanja: 20. avgust 2020. |
Zlatko Zahović (1. februar 1971. Maribor, SR Slovenija, SFR Jugoslavija) bivši je slovenački fudbaler.
Karijera[uredi | uredi izvor]
Zahović je fudbalsku karijeru započeo u mariborskom Kovinaru. Njegov talenat je uočio Milko Đurovski, tadašnji igrač beogradskog Partizana, koji je u Mariboru služio vojni rok. Na preporuku Đurovskog Zahović 1989. prelazi u Partizan i postaje profesionalni fudbaler. Kao član beogradskih crno-belih bio je na pozajmicama u Mladosti iz Petrinje i Proleteru iz Zrenjanina.
U periodu kada je igrao za Valensiju (2001), ekipa je stigla do finala Lige šampiona gde je na penale izgubila od Bajerna iz Minhena. Na toj je utakmici Bajernov golman Oliver Kan odbranio penal koji je izveo Zahović.
Reprezentacija[uredi | uredi izvor]
Za reprezentaciju Slovenije Zahović je debitovao 7. novembra 1992. na prijateljskoj utakmici sa Kiprom. Slovenačka reprezentacija se sa Zahovićem kvalifikovala za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000. u Belgiji i Holandiji. Zahović je na ovom prvenstvi postigao tri od četiri gola koja je postigla reprezentacija Slovenije. Kratko vreme posle prvenstva, Zahović je odbio ponudu engleskog Fulama od 18.000.000 funti.
Slovenija se kvalifikovala i za svetsko prvenstvo 2002. u Južnoj Koreji i Japanu. Zahović se na ovom prvenstvu sukobio sa trenerom slovenačke reprezentacije Srečkom Katanecom, pa je poslat kući odmah posle prve odigrane utakmice (protiv Španije). Posle tog prvenstva Katanec je podneo ostavku i Zahović je bio vraćen u reprezentaciju.
Zadnju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 28. aprila 2004. protiv Švajcarske. Za reprezentaciju Slovenije ukupno je odigrao 80 utakmica i postigao 35 golova.
U proleće 2007. nakon završetka igračke karijere, postao je menadžer NK Maribor.
Najveći uspesi[uredi | uredi izvor]
Partizan[uredi | uredi izvor]
- Prvenstvo SR Jugoslavije (1) : 1992/93.
- Kup Jugoslavije (1) : 1991/92.
Porto[uredi | uredi izvor]
- Prvenstvo Portugala (3) : 1996/97, 1997/98, 1998/99.
- Kup Portugala (1) : 1997/98.
- Superkup Portugala (3) : 1996, 1998, 1999.
Olimpijakos[uredi | uredi izvor]
- Prvenstvo Grčke (1) : 1999/00.
Valensija[uredi | uredi izvor]
- Liga šampiona : finalista 2000/01.
Benfika[uredi | uredi izvor]
- Prvenstvo Portugala (1) : 2004/05.
- Kup Portugala (1) : 2003/04.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zlatko Zahovic”. Eurosport. Pristupljeno 12. 4. 2020.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zlatko Zahović Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. maj 2009)
- Razgovor sa Zlatkom Zahovičem, serijal (Ne)uspjeh prvaka s Mariom Stanićem, 27. 11. 2023. (Jutjub)
- Rođeni 1971.
- Mariborčani
- Slovenački fudbaleri
- Slovenački fudbalski reprezentativci
- Vezni igrači u fudbalu
- Fudbaleri Partizana
- Fudbaleri Porta
- Fudbaleri Olimpijakosa
- Fudbaleri Valensije
- Fudbaleri Benfike
- Fudbaleri Vitorije (Gimarais)
- Fudbaleri Proletera Zrenjanin
- Fudbaleri na Evropskom prvenstvu 2000.
- Fudbaleri na Svetskom prvenstvu 2002.
- Fudbaleri Prve lige Portugalije
- Fudbaleri Superlige Grčke
- Fudbaleri La lige
- Srbi u Sloveniji