Zletovsko-strumička eparhija
Zletovsko-strumička eparhija Srpska pravoslavna crkva | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Sjedište | Štip |
Država | Kraljevina SHS |
Osnovana | 1920. (zahvaćena raskolom od 1967) |
Ukinuta | preuređena 2002–2005. |
Arhijerej | |
Čin arhijereja | episkop |
Titula arhijereja | episkop zletovsko-strumički |
Zletovsko-strumička eparhija je nekadašnja eparhija Srpske pravoslavne crkve koja je osnovana 1920. godine. Počevši od 1967. godine bila je zahvaćena raskolom. U sklopu sprovođenja Niškog sporazuma od 2002. do 2005. godine, njeno područje je uključeno u sastav Pravoslavne ohridske arhiepiskopije.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nakon ukidanja Ohridske arhipeiskopije (1767) tadašnja Strumička eparhija je priključena Carigradskoj patrijaršiji. Nakon Prvog svetskog rata i sklapanja mirovnih sporazuma (1919), Strumica je priključena Kraljevini SHS. Nakon pregovora koji su zaključeni tokom 1920. godine, Carigradska patrijaršija prenela nadležnost nad Strumičkom eparhijom na upravo ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu. Srpska crkva je odmah donela odluku da područje Strumičke eparhije objedini sa područjem stare srpske Zletovske eparhije, čime je stvorena Zletovsko-strumička eparhija sa središtem u Štipu. Za prvog zletovsko-strumičkog episkopa izabran je Serafim Jovanović (1920).
Prema arondaciji eparhija sprovedenoj 1931. godine, Zletovsko-strumička eparhija je obuhvatala sljedeće srezove: Štipski, Ovčepoljski, Kratovski, Carevoselski, Maleški (Berovski), Radoviški, Strumički, Valandovski, Đevđelijski, Negotin-vardarski, Kavadarski i Kočanski.[1]
Nakon Drugog svetskog rata, Komunistička partija Jugoslavije nije dozvolika zletovsko-strumičkom episkopu Vikentiju da se vrati u svoju eparhiju. Kanonski poredak na području ove eparhije bio je često narušavan usled zahteva dela vernika za stvaranjem samostalne crkvene uprave što je 1967. godine dovelo do raskola.
Pošto je tada došlo do potpunog raskola, Srpska pravoslavna crkva nije priznavala razne promene koje je u eparhijskom ustrojstvu nakon 1967. godine često vršila "Makedonska pravoslavna crkva". Nakon proglašenja državne samostalnosti Severne Makedonije u proleće 1992. godine, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve je doneo odluku da se zbog izmenjenih okolnosti za sve eparhije u Severnoj Makedoniji postavi administrator. Na zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u proleće 1993. godine za administratora je izabran Jovan Mladenović, novoizabrani vikarni episkop tetovski. Iako je vladika Jovan kao administrator pokušao da poseti eparhije u Severnoj Makedoniji, rad na tom području mu je bio onemogućen. Stoga je privremeno boravio u manastiru Prohor Pčinjski i odatle je obavljao administratorske dužnosti. Nakon njegovog izbora za episkopa zapadnoameričkog (1994), dužnost administratora je poverena vranjskom episkopu Pahomiju Gačiću koji je takođe nailazio na velike poteškoće u radu na organizaciji pravilnog crkvenog života u Severnoj Makedoniji. Svi ovi napori Srpske pravoslavne crkve bili su usmereni ka otklanjanju crkvenog raskola i pronalaženju rešenja za uspostavljanje kanonskog poretka u Severnoj Makedoniji.[2]
Takvo stanje je trajalo sve do sklapanja Niškog sporazuma i njegovog sprovođenja u život (2002—2005) putem stvaranja kanonskih eparhija: Episkopije bregalničke i Episkopije strumičke u okviru Pravoslavne ohridske arhiepiskopije.
Episkopi[uredi | uredi izvor]
Portret | Ime i prezime | Vreme službe | Napomene |
---|---|---|---|
Serafim Jovanović | 1920—1928. | ||
Venijamin Taušanović | 1929—1934. | ||
Simeon Popović | 1934-1939 | ||
Vikentije Prodanov | 1939—1950. | Po izbijanju Drugog svetskog rata 1941. proteran iz Štipa. Posle Drugog svetskog rata nije mogao da se vrati na svoju eparhiju zbog komunističke vlasti. 1950. postao Patrijarh srpski | |
Naum Dimovski | 1959—1967. | Od 1967. u raskolu | |
Jovan Mladenović | 1993—1994. | Administrator | |
Pahomije Gačić | 1995—2002. | Administrator |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Sprovedbena naredba Svetog arhijerejskog sinoda za Ustav Srpske pravoslavne crkve (Sin. broj 4507, Beograd, 29/16. decembra 1931) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. septembar 2015), Pristupljeno 6. 9. 2014.
- ^ Puzović 1999, str. 171.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Radoslav Grujić, Zletovsko-strumička eparhija, u: Narodna enciklopedija, knj. 1, pp. 821.
- Slijepčević, Đoko M. (1958). The Macedonian Question: The Struggle for Southern Serbia. Chicago: The American Institute for Balkan Affairs.
- Slijepčević, Đoko M. (1969). Makedonsko crkveno pitanje. Minhen: Iskra.
- Slijepčević, Đoko M. (1986). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 3. Keln: Iskra.
- Puzović, Predrag (1999). „Raskol u Srpskoj pravoslavnoj crkvi — makedonsko crkveno pitanje (The Rift in the Serbian Orthodox Church — The Macedonian Church Issue)”. Vardarski zbornik (1): 155—173.