Zločin u Bosanskom Brodu 1992.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zločin u Bosanskom Brodu 1992. označava ubistva srpskih civila od marta do oktobra 1992. godine u Bosanskom Brodu koje su počinile hrvatske oružane snage u sadejstvu sa pripadnicima muslimanskih paravojnih jedinica, a kasnije i Armije Republike Bosne i Hercegovine.[1]

Po svojoj monstruoznosti, ovaj zločin nad srpskim civilima predstavlja jedan od najužasnijih prizora viđen na prostorima ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine 1990-ih.[2]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Tadašnja opština Bosanski Brod je imala 34.138 stanovnika od čega 13.993 (40,98%) Hrvata, 11.389 (33,36%) Srba, 4.088 (11,97%) muslimana, 3.664 (10,73%) Jugoslovena i 1.004 (2,94%) ostalih. Dok je sam grad imao 14.045 stanovnika od čega 4.409 Srba (31,4%), Hrvata 4.097 (29,2%), muslimana 2.284 (16,3%), Jugoslovena 2.711 (19,3%), ostalih 544 (3,8%).[traži se izvor]

Srbi su početkom 1992. godine bili u strahu da im se ne ponovi genocid iz NDH. Bili su stalno provocirani i vređani od svojih komšija muslimana i Hrvata. Na poslu su dobijali otkaze. Bilo im je ograničeno kretanje. Preko telefona su dobijali pretnje i ucene. Hrvatsko-muslimanske vojne snage, zajedno sa 108. brigadom ZNG, 3. marta 1992. su zauzele grad Bosanski Brod, koji je praktično bio okupiran, a lokalno srpsko stanovništvo zastrašivano, fizički maltretirano i sistematski pljačkano u svojim privatnim kućama. Na desetine Srba iz opštine Bosanski Brod je odvođeno u logore u Hrvatsku, a i sam grad Bosanski Brod je pretvoren u logor. To je bio prvi put da Hrvatska vrši otvorenu agresiju prema BiH i SFRJ.

Na mostu, koji je spajao Bosanski Brod i Slavonski Brod, početkom marta 1992. stavljen je tekst da je Srbima i psima zabranjen prelaz.

Čak i pravoslavne crkve su se našle na udaru hrvatsko-muslimanskih snaga. Srušeno je pravoslavno groblje, a totalno je uništena crkva Presvete Bogorodice (podignuta 1890), pravoslavna crkva Ognjene Marije, pljačkano je sve što se može opljačkati od crkvene imovine. Srušen je i spomenik žrtvama fašizma iz Drugog svetskog rata, kao i heroju NOR: Dragi Vidoševiću. Isto je prošao i spomenik Frica Pavlika. Srušen je i Jevrejski spomenik u brodskom naselju Tulek.[traži se izvor]

Nalogodavci[uredi | uredi izvor]

  1. Ante Prkačin (rođen 14. 11. 1953. u Slavonskom Brodu), general HVO, i načelnik Generalštaba HOS.
  2. Dobrosav Paraga (rođen 9. 12. 1960. u Zagrebu), osnivač i komandant HOS i osnivač Hrvatske stranke prava.

Izvršioci zločina[uredi | uredi izvor]

  1. Nijaz Čaušević, zvani Medo, komandant Interventnog voda HVO.
  2. Marko Miloš, rođen 1951.
  3. Miroslav Kopljar, rođen 1969.[traži se izvor]

Zločin[uredi | uredi izvor]

Zločin u Sijekovcu[uredi | uredi izvor]

Hrvatske oružane jedinice su 25. marta 1992. godine prešle preko rijeke Save i sa tamošnjim muslimansko-hrvatskim snagama počinile zločin nad srpskim civilima u Sijekovcu kod Broda. U samom selu Sijekovac, za samo jedan sat, ubijeno je 9 odraslih i dece iz srpskih porodica Zečević, Radanović, Milošević i Trivić.[3][4][5][6][7] [8][9][10]

Deo leševa hladnjačom je odvezen i bačen u Savu, a zapaljeno je ili uništeno oko petnaest kuća. Sledećih dana hrvatske i muslimanske oružane snage su u Sijekovcu ubile još 51 Srbina, a ukupno je ubijeno više od 70 Srba, dok se 9 i danas vode kao nestali.[11]

Hrvatske oružane jedinice su prvo upale u kuću porodice Zečević. Na licu mesta su ubile Jovana Zečevića (72) i njegove sinove Milana, Vasu i Petra. Ubili su Luku Miloševića i njegove sinove Željka i Dragana (17), zatim Vida Radanovića. Ubili su takođe i nepokretnog starca Sretu Trivića.[12]

Simo Tuševnjak, šef tima Republike Srpske za dokumentovanje ratnog zločina, izjavio je da poseduje dokumentaciju o ubistvima srpske dece na području Broda. Na osnovu izjava preživelih svedoka masakra u Sijekovcu, on smatra da postoje indicije da su deci pre likvidacije vađeni organi koji su zatim prodavani širom Evrope na crnom tržištu, najviše u Nemačkoj. Udruženje za traženje nestalih lica iz Broda raspolaže podacima da je za vreme hrvatske osmomesečne okupacije Broda ubijeno čak 500 Srba. Iz više masovnih grobnica ekshumirana su tela 286 Srba, a za još toliko se traga. Najveća grobnica je, kažu, reka Sava. Na području opštine Brod bilo je više od 10 logora za Srbe, u kojima su u najvećem broju bili zatočeni civili — žene, deca i starci — ukupno više od 2.000. Mnogi su kasnije odvedeni u druge logore u Slavonskom Brodu i Orašju.[2]

Jedinice HOS i tzv. Handžar divizije, kojima je komandovao Ante Prkačin, presreli su 4 autobusa Roma koji su 27. marta 1992. bežali iz Srebrenice i Skelana i hteli ući u Hrvatsku. To im nije dozvoljeno, već su likvidirani. To je posle rata svedočio Sakib Balić, pripadnik HOS.[traži se izvor]

Svedočenje Jelice Zečević:

[traži se izvor]

Zločin u Kričanovu[uredi | uredi izvor]

Dana 5. maja u selu Kričanovo, koje je većinom naseljeno Hrvatima, jedinice Armije RBiH i hrvatskog HOS u jednoj kući Žarka Tomičevića, ubijaju hladnim oružjem srpske civile. A pre toga ih pljačkaju.[traži se izvor]

Zločin u Poloju[uredi | uredi izvor]

Do 12. maja 1992. jedinice HOS i muslimanske Armije RBiH upadaju u zaselak Poloj i tu ubijaju većinom stare i nemoćne osobe. Prvo su im opljačkali imovinu, a zatim palili im kuće. Žrtve su bacali u bunare, ili su ih ostavljali u zapaljenim kućama.[traži se izvor]

Zločin u Zborištu[uredi | uredi izvor]

Dana 9. maja 1992. godine, jedinice HOS i muslimanske Armije RBiH, zajedno sa lokalnim Hrvatima žestoko udaraju na srpsko selo Zborište. Veliku surovost Srbi iz Zborišta doživeli su od svojih komšija Hrvata. Napravljena je velika materijalna šteta, a uništavano je sve što ima veze sa Pravoslavnom crkvom, Srbima i Jugoslavijom.[traži se izvor]

Zločin u Liješću[uredi | uredi izvor]

Dana 11. maja 1992. napadnuto je najveće srpsko selo u opštini Bosanski Brod, Liješće. Brojne hrvatske i muslimanske snage su napale ovo veliko selo i korišćeno je puno oružja u ubistvima Srba. Mnogi Srbi su nastradali u svojim kućama, a na desetine ih je odvedeno u logore. Crkva Silazak Svetog Duha, izgrađena 1869. u selu Liješće, je srušena.[traži se izvor]

Zločin u Vrelu[uredi | uredi izvor]

Dana 12. maja 1992. u nacionalno mešanom selu Vrela, u opštini Brod, jedinice muslimanske Armije RBiH, napadaju isključivo Srbe, koji su ubijani uglavnom hladnim oružjem. Mnogi su odvedeni u logore, a njihova imovina opljačkana. Crkva u selu Vrela podignuta 1939. je srušena.[traži se izvor]

Zločin u Klakaru[uredi | uredi izvor]

Dana 13. maja 1992. u srpska sela Gornji i Donji Klakar, i Vinska, dolaze hrvatsko-muslimanske snage i vrše veliku pljačku, odvođenje meštana u logore, ubijanje civila. Pravoslavna crkva Sv. Kozme i Damjana u Klakaru je srušena i spaljena. U Klakaru je ubijeno 11 civila, ali je samo 5 identifikovano. U Vinskoj je ubijeno 3 starijih Srba, pravoslavna crkva je uništena i spaljena, kao i spomenik borcima NOR. Imovina Srba iz Vinske je opljačkana.[traži se izvor]

Ubistvo porodice Mačinko[uredi | uredi izvor]

Dana 1. juna 1992. u Bosanskom Brodu u ulici Maršala Tita br. 117, ubijena je porodica Branka Mačinka. A ukupno za vreme okupacije Bosanskog Broda ubijeno je 182 srpskih civila.[traži se izvor]

Ubistvo porodice Bardak[uredi | uredi izvor]

Dana 17. avgusta 1992. u Bosanskom Brodu, pripadnici muslimanske Armije RBiH svirepo ubijaju porodicu Bardak, a imovinu im pljačkaju.[traži se izvor]

Ubijeni srpski civili[uredi | uredi izvor]

  1. Jovo V. Zečević, rođen 1920. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  2. Vaso J. Zečević, rođen 1958. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  3. Milan J. Zečević, rođen 1950. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  4. Petar J. Zečević, rođen 1953. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  5. Luka I. Milošević, rođen 1943. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  6. Dragan L. Milošević, rođen 1974. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  7. Željko L. Milošević, rođen 1968. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  8. Mirko V. Radovanović, rođen 1965. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  9. Sreto M. Trivić, rođen 1927. iz Sijekovca, ubijen 26. marta 1992.
  10. Andrija P. Martić, rođen 1935. iz Bosanskog Broda, ubijen 26. marta 1992.
  11. Momir A. Martić, rođen 1961. iz Bosanskog Broda, ubijen 26. marta 1992.
  12. Duško M. Dujanić, rođen 1967. iz Bosanskog Broda, ubijen 26. marta 1992.
  13. Duško A. Milošević, rođen 1972. iz Bosanskog Broda, ubijen 4. aprila 1992.
  14. Ivica J. Škvarc, rođen 1971. iz Bosanskog Broda, ubijen 4. aprila 1992.
  15. Nedeljko N. Jugović, rođen 1944. iz Bosanskog Broda, ubijen 4. aprila 1992.
  16. Dragan N. Jugović, rođen 1972. iz Bosanskog Broda, ubijen 4. aprila 1992.
  17. Darinka V. Tomičević, rođena 1941. iz sela Kričanovo, ubijen 5. maja 1992.
  18. Ruža D. Tomičević, rođena 1932. iz sela Kričanovo, ubijena 5. maja 1992.
  19. Nedeljko S. Tomičević, rođen 1935. iz sela Kričanovo, ubijen 5. maja 1992.
  20. Dragutin S. Tomičević, rođen 1934. iz sela Kričanovo, ubijen 5. maja 1992.
  21. Marko T. Tomičević, rođen 1931. iz sela Kričanovo, ubijen 5. maja 1992.
  22. Ljubo D. Gojković, rođen 1928. iz sela Poloj, ubijen 8. maja 1992.
  23. Smiljana S. Gojković, rođena 1947. iz sela Poloj, ubijena 8. maja 1992.
  24. Dragica I. Ivanović, rođena 1932. iz sela Poloj, ubijena 8. maja 1992.
  25. Jelica P. Ivanović, iz sela Poloj, ubijena 8. maja 1992.
  26. Toda A. Kalabić, rođen 1921. iz sela Poloj, ubijen 8. maja 1992.
  27. Slavko S. Kalabić, rođen 1917. iz sela Poloj, ubijen 8. maja 1992.
  28. Jelka Petrović, rođena 1913. iz sela Poloj, ubijena 8. maja 1992.
  29. Simeuna V. Petrović, rođena 1913. iz sela Poloj, ubijena 8. maja 1992.
  30. Petar Đ. Petrović, rođen 1912. iz sela Poloj, ubijen 8. maja 1992.
  31. Nedeljko S. Kruškonjić, 1925. iz sela Zborište, ubijen 9. maja 1992.
  32. Andrija L. Ćirić, 1943. iz sela Zborište, ubijen 9. maja 1992.
  33. Stana R. Ćirić, 1920. iz sela Zborište, ubijena 9. maja 1992.
  34. Marija S. Ćirić, 1920. iz sela Zborište, ubijena 9. maja 1992.
  35. Mara Kovačević, iz sela Zborište, ubijena 9. maja 1992.
  36. Nedeljko S. Milošević, iz sela Zborište, ubijen 9. maja 1992.
  37. Jovan D. Grabovac, 1943. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  38. Bogoljub L. Ivanović, 1907. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  39. Petar M. Ivanović, 1919. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  40. Nedeljko M. Mitrić, 1953. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  41. Željko U. Mitrić, iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  42. Anđa Ž. Pejčić, 1937. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  43. Teodor T. Pejčić, 1930. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  44. Stoja S. Srijemac, 1913. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  45. Draginja Ž. Šukurma, 1945. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  46. Đuka L. Jaćimović, 1914. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  47. Milica P. Kostić, 1957. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  48. Nikolija A. Kuzmanović, 1907. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  49. Stanoje G. Maslić, 1932. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  50. Gligor Đ. Teodosić, 1926. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  51. Joka L. Topić, 1921. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  52. Veljko Z. Srijemac, 1933. iz Liješća, ubijen 11. maja 1992.
  53. Petra Z. Srijemac, 1930. iz Liješća, ubijena 11. maja 1992.
  54. Mile B. Lazić, 1944. iz sela Vrela, ubijen 12. maja 1992.
  55. Milorad C. Lazić, 1941. iz sela Vrela, ubijen 12. maja 1992.
  56. Bosiljka Vujić, 1922. iz sela Vrela, ubijena 12. maja 1992.
  57. Željko L. Duronjić, 1973. iz sela Vrela, ubijen 12. maja 1992.
  58. Spasoje S. Duronjić, iz sela Vrela, ubijen 12. maja 1992.
  59. Jovan T. Đukić, iz sela Vrela, ubijen 12. maja 1992.
  60. Milojka B. Lazukić, 1969. iz sela Vrela, ubijena 12. maja 1992.
  61. Petra J. Vasić-Petrija, 1930. iz Klakara, ubijena 13. maja 1992.
  62. Branko S. Vasić, 1923. iz Klakara, ubijen 13. maja 1992.
  63. Dragomir L. Pajić, 1930. iz Klakara, ubijen 13. maja 1992.
  64. Ljelja T. Pajić, 1907. iz Klakara, ubijena 13. maja 1992.
  65. Gligor S. Bardak, 1930. iz Klakara, ubijen 13. maja 1992.
  66. Boško L. Marković, 1923. iz Vinske, ubijen 13. maja 1992.
  67. Branko L. Jovičić, 1934. iz Vinske, ubijen 13. maja 1992.
  68. Rajko A. Jovičić, 1934. iz Vinske, ubijen 13. maja 1992.
  69. Mileva R. Mačinko, 1926. iz Bosanskog Broda, ubijena 1. juna 1992.
  70. Branko M. Mačinko, 1922. iz Bosanskog Broda, ubijen 1. juna 1992.
  71. Slavko B. Mačinko, 1957. iz Bosanskog Broda, ubijen 1. juna 1992.
  72. Branko P. Bardak — Čiča, 1924. iz Bosanskog Broda, ubijen 17. avgusta 1992.
  73. Dušanka U. Bardak, 1938. iz Bosanskog Broda, ubijena 17. avgusta 1992.
  74. Gospava Stakić, 1915. iz Bosanskog Broda, ubijena 17. avgusta 1992.[traži se izvor]

Posledice[uredi | uredi izvor]

O zločinu nad srpskim civilima u Bosanskom Brodu i okolnim selima 1992, postoje brojni dokazi. Kompletna dokumentacija vezana za taj sudski predmet je predata 22. maja 2002. godine istražiteljima Haškog tribunala, ali je Haški Tribunal taj predmet 2006. prebacio na Tužilaštvo BiH koje se bavi ratnim zločinima u BiH. Međutim, do danas Tužilaštvo BiH nije pokrenulo nijedan postupak protiv osumnjičenih za zločin u Bosanskom Brodu 1992. godine.[traži se izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]