Zoološki vrt u Sankt Peterburgu
Datum otvaranja | 1865. |
---|---|
Lokacija | Sankt Peterburg, Rusija |
Broj životinja | 2000 |
Broj vrsta | 410 |
Veb stranica | www |
Zoološki vrt u Sankt Peterburgu (rus. Ленингра́дский зоопа́рк) u Sankt Peterburgu (bivši Lenjingrad), nalazi se u Aleksandrovom parku u Petrogradskoj ulici. Osnovali su ga Sofija Gerhardt i Julius Gerhardt 1865.[1] Ima oko 2.000 životinja od 410 različitih vrsta, među kojima su i polarni medvedi[2] To je jedan od najstarijih zooloških vrtova u Rusiji, kao i najseverniji.
Zoološki vrt je preimenovan iz "Zoološki vrt" u "Lenjingradski zoološki vrt" 1952. godine.
Godine 1991. ime je zadržano, čak i nakon što je grad nastavio sa svojim ranijim imenom Sankt Peterburg, u čast radnicima zoološkog vrta koji su spasili životinje tokom Lenjingradske opsade.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Zoološki vrt u Sankt Peterburgu, koji danas zovu i Lenjingradski zoološki vrt, bio je jedan od prvih zooloških vrta u Rusiji, a otvoren je u Aleksandarskom parku. Zoološki vrt postao je deo istorije grada. Iako originalne predrevolucionarne zgrade više ne postoje, celokupan izgled zoološkog vrta je vrlo sličan originalnom zoološkom vrtu s kraja 19. veka.
Prvi vlasnici zoo vrta u Sankt Peterburgu bili su Sofija i Julius Gebhardt. Prva kolekcija zooloških životinja obuhvatila je tigrove, medvede, lavove, ptice i papagaje.
Period od 1872. do 1897. godine, bile su najbolje godine za zoološki vrt. Vlasnik u to vreme bio je drugi muž Sofije Gebhardt, E. A Rost. Pod njegovim upravljanjem, kolekcija zoološkog vrta obuhvatila je oko 1161 vrstu. Sredstva za održavanje kolekcije dolazila su iz komercijalnih poduhvata zoo vrta, odnosno restorana i pozorišta. Od 1879. godine, u zoološkom vrtu se održavaju etnografske izložbe.
Rost se penzionisao 1898. godine. Zoološki vrt je zatvoren 1909. godine. Tokom ovog perioda postojale su rasprave o stvaranju zoološkog vrta za naučne studije u glavnom gradu. Predložena je ideja da se zoološki vrt premesti u Udelni Park.
Godine 1910. S. H. Novinkov je postao novi vlasnik Zoološkog vrta. Pod njegovim rukovodstvom renovirani su stari, izgrađeni novi prostori, kao i novi ribnjak. Životinje koje ga je obezbedio živele su veoma dugo, čak i nakon ruske revolucije 1917. godine. Dečiji omiljeni slon, Beti umro je tokom Lenjindarske opsade, dok je ženski nilski konj, nazvan Lepota, preživela Drugi svetski rat.
Zoološki vrt je nacionalizovan 1918. godine. Formiran je akademski odbor za upravljanje zoološkim vrtom. Takođe je stvoreno Odeljenje za naučne biblioteke i programe za životinje. Godine 1929. formiran je klub mladih zoologista, koji i dan danas postoji. Od 1932. godine polarni medvedi su počeli da se uzgajaju, što je u to vreme bilo izuzetno retko i zbog toga je zaštitni znak zoološkog vrta polarni medved. Za 75 godina postojanja zoološkog vrta, 1940. godine, vrt je u Udelni Parku dobio 422 hektara zemljišta.
Međutim, pre početka izgradnje, Drugi svetski rat je počeo. Zoološki vrt je pretrpeo mnogo tokom rata, ali nisu prestali sa radom čak ni u najtežim vremenima Lenjingradske opsade.
Radnici su uspeli da spasu deo kolekcije životinja, a životinje su imale čak i potomstva. Održavana su predavanja na licu mesta, a zoološki vrt je ponovo otvoren na leto. U znak sećanja na herojske radnje radnika koji su spasili zoološki vrt tokom Lenjindarske opsade, zoološki vrt, bez obzira na preimenovanje grada u Sankt Peterburg, ostao je nazvan Lenjingradski zoološki vrt.
Zoološki vrt je trajno otvoren u proleće 1944. godine, a pošto na novom području razvoj vrta nije bio moguć, restauracija je počela na starom mestu. Najintenzivnija gradnja obavljena je 1951. Godine 1952. godine zoološi vrt je preimenovan u zoološki park.
Tokom pedesetih i šezdesetih godina park je dobio mnoge nove i zanimljive životinje. Broj različitih vrsta u kolekciji, kao i naučnoistraživački rad koji se sprovodio u zoološkom vrtu, upućivao je na to da je bio jedan od vodećih zooloških vrtova u Sovjetskom Savezu. Zoološki vrt je proslavio 100 godina postojanja 1965. godine.
U to vreme kolekcija zoološkog vrta bila je jedna od najvećih u Sovjetskom Savezu, ali većina zgrada i objekata je bila u nezadovoljavajućem stanju. Stoga je doneta odluka da se sprovedu kompletni radovi renoviranja, koji su započeti 1967. godine. Budući da je renoviranje planirano da traje 3 do 5 godina, plan je bio da se izgrade nove zgrade na lokaciji starih. Činjenica da će rad toliko dugo trajati, to je bio jedan od glavnih razloga za smanjivanje ovako odlične kolekcije životinja, i za većinu poteškoća u daljem sticanju novih životinja. Zoološki vrt je izgubio i svoje prostore za slonove i nilske konje. Nilski konji su premešteni u Kijev, nosorozi su preseljeni u Belorusiju i afrički slon u Taškent. Do 1988. izgrađeno je samo 8 zgrada u sklopu renoviranja. 1996. godine počela je izgradnja terarijuma, ali je zbog nedostatka sredstava zaustavljeno. Ova zgrada je otvorena samo za posetioce 2007. godine, preimenovana u "Eksotarijum", u kojoj se nalaze ribe, zmije, gušteri, kornjače, krokodili i druge životinje.
Godine 2005. vlada je razvila strategiju za razvoj Lenjingradskog zoološkog vrta na svojoj istorijskoj lokaciji, gde se trenutno nalazi. Prema ovom dokumentu, Zoološki vrt mora biti u skladu sa evropskim standardima.
2015. godine, Banka Rusije objavila je komemorativni novčić za 150. godišnjicu zoološkog vrta.
Životinje[uredi | uredi izvor]
Lenjingradski zoološki vrt je značajan kulturni i edukativni centar u Sankt Peterburgu, kao i tradicionalno mesto za porodice i turiste. Često se održavaju edukativne aktivnosti, kao što su Klub mladih zoologista, kao i razni kursevi, predavanja i obilasci.
Sadašnja kolekcija zooloških životinja je raznolika i sastoji se od oko 600 vrsta životinja, uključujući velike i male predatore, kopitare, ptice, kamile, alpake i [[Lama[|lame]], primate, glodare, gmizavce, vodozemce, beskičmenjake i ribe. Prioritet je dat malim vrstama koje ne zahtevaju mnogo prostora, jer zoološki vrt ima ograničenu površinu.
- Dom predatora - Zoo ima prostor za velike mačke poput jaguara, afričkih lavova, pumi i snežnih leoparda. Unutar izložbe postoje otvoreni kavezi koji se mogu koristiti i zimi za lavove i jaguare. Postoje i odvojene manje kućice za mungose i merkate.
- Dom primata - Zoo ima razne primate, uključujući lemure, armadilose i još nekoliko drugih koji žive u toplim okruženjima. Životinje se premeštaju u spoljni prostor u letnjem periodu.
- Eksotarijum se nalazi na dva sprata. Akvarijum je na prvom spratu i dom je različitih vrsta korala, morskih i slatkovodnih riba i drugih vodenih životinja. Na drugom spratu nalaze se gmizavci, vodozemci i insekti, kao i zimski prostor za ptice i druge male predatore.
- Dom malih predatora je otvoren tokom cele godine. Na ovom izložbenom prostoru nalaze se vukovi, kune, palasove mačke i drugi mali predatori. To je takođe dom merkata i mungosa tokom leta.
- Evropski šumski eksponat poseduje tipične životinje iz evropskih šuma, kao što su veverice, zečevi, risovi i dabrovi.
- Tropska kuća poseduje bodljikave prasiće, pekarije, papagaje, saimire i druge vrste koje zahtevaju toplo okruženje. Tokom leta, sve životinje su preseljavaju u otvoreno kućište. Ptice su smeštene u tropskim kućištima na otvorenom tokom zime.
- Dom jelena - ima irvase, Per Davidove jelene i vapite.
- Dom kengura i emua čini kompleks različitih kućica, u kome se nalaze Benetov kengur penjač i emui. Tokom leta mogu se videti u otvorenim prostorijama, a zimi su smešteni u zgradi sa velikim, panoramskim prozorima.
- Edukativna životinjska kuća je mesto gde se nalaze životinje koje se koriste za predavanjima i obrazovnim programima, kao što su risovi, steski mrmoti, sove, lisice...
- Dečiji zoo ima domaće životinje kao što su različite vrste pilića, gusaka, krava, zečeva i ćurki. Deca mogu da hrane koze, stočnom hranom koja se može kupiti na ulazu.
- Dom ptica je dom sova (jastrebača, snežna sova, utina sova, laponska sova i buljina), kao i svrake, vrane, sivog sokola, velikog tetreba, vetruške i drugih životinja. U letnjem periodu nalaze se i papagaji, tukani i druge ptice koje zahtevaju toplu temperaturu.
- Dom ptica grabljivica poseduje različite vrste, kao što su belorepan, bjelopleći bjelorepan, crni američki lešinar, gavran, stepski soko, i andski kondor.
- Ptičiji ribnjak je veliki, okrugli ribnjak, u kojem se nalaze divlja guska, indijska guska, kanadska guska, belolika guska i žutokljuni labud. Pelikani su takođe ovde smešteni tokom letnjeg perioda.
- Dom kamila smešta dvogrbe kamile, lame i alpake.
- Put rendžera je staza sa pitanjima i zagonetkama na koje deca mogu da odgovaraju tokom šetnje, dajući informacije o životinjama i biljkama u Lenjingradskom regionu. Tu se nalaze i male avijacije ptica duž ove staze.
Izrađeni su zasebne prostorije i prostori za izložbe za bele medvede, sibirske tigrove, žirafe, vukove, japanske makakije, japanske ždralove, crne labudove (leti, smešteni su u veštačkom ribnjaku) i vidre. Pored toga, zoološki vrt ima kućice koje prikazuju mešovitu kolekciju ptica, kao i kućice za konje i letnje kućice za majmune. Postoji i deo za jahanje, gde se mogu jahati konji ili poniji.
Zoološki vrt aktivno radi na renoviranju starih zgrada, kao i na stvaranju novih kućica za životinje. Prema tome, lista životinja u kolekcijama se može promeniti.