Ivana Španović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivana Španović
Ivana Španović 2022. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1990-05-10)10. maj 1990.(33 god.)
Mesto rođenjaZrenjanin, SR Srbija, SFR Jugoslavija
DržavljanstvoRepublike Srbije
Visina1,76 m
Masa68 kg
Sportske informacije
SportSkok udalj
Petoboj
KlubAK Vojvodina, Novi Sad
Dostignuća i titule
Lični rekordi7,24 m (skok udalj u dvorani)
7,14 m (skok udalj na otvorenom)
4.240 bodova (petoboj u dvorani)
NagradeNajbolja sportistkinja po izboru OKS (2013, 2015, 2022)
videti još

Ivana Španović (Zrenjanin, 10. maj 1990) srpska je atletičarka. Takmiči se u skoku udalj. Trener joj je Goran Obradović Čele (Jani Hajdu do 2010), a članica je Atletskog kluba Vojvodina, za koji se i takmiči.[1]

Na Svetskom prvenstvu 2013. godine u Moskvi osvojila je bronzanu medalju što je bila i prva medalja za Srbiju na svetskim prvenstvima u atletici. Bronzanu medalju je osvojila dve godine kasnije na Svetskom prvenstvu u Pekingu. Na Evropskom prvenstvu u dvorani 2015. u Pragu je osvojila zlatnu medalju uz rekord.[2] Španović je na Svetskim prvenstvima u dvorani 2018. i 2022. godine osvajala zlatne medalje, a 2016. godine srebrnu medalju u Portlandu.

U maju 2016. godine je bila na prvom mestu svetske rang liste u skoku u dalj.[3] Pobednica je Dijamantske lige za 2016, 2017, 2021, 2022 i 2023 godinu. Najveće uspehe u karijeri je ostvarila na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Žaneiru kada je uzela bronzanu medalju, rezultatom 7,08 m, što je bio novi nacionalni rekord Srbije na otvorenom i na Svetskom prvenstvu u Budimpešti 2023 godine osvojivši prvu zlatnu medalju za Srbiju u njenoj istoriji i to sa novim nacionalnim rekordom i najboljim rezultatom na svetu u 2023. od 7,14 m.

Dana 5. marta 2017. godine u Beogradu je osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u dvorani i postavila novi nacionalni rekord 7,24 m što je i treći rezultat svih vremena u dvorani.[4][5] Četri puta je izabrana za najbolju srpsku sportistkinju u izboru Olimpijskog komiteta Srbije, 2013, 2015, 2022 i 2023. godine, a nosilac je i Ordena Karađorđeve zvezde i Orden Njegoša.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Prvi uspesi i rekordi Srbije[uredi | uredi izvor]

Na svetskom prvenstvu za juniore 2006. godine bila je sedma. Prvu medalju na svetskom prvenstvu osvaja 2007. godine u konkurenciji mlađih juniora. Sa preskočenih 6,41 m osvojila je srebro. Na svetskom prvenstvu za juniore 2008. je pobedila sa ostvarenim rezultatom 6,61 m. Učestvovala je i na Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu, i takmičila se u disciplini skok udalj. Posle dva prestupa u trećem pokušaju je skočila 6,30 m. Taj rezultat joj nije bio dovoljan za plasman u finale. U ukupnom plasmanu zauzela je trideseto mesto.

Od 2006. do 2008. godine je tri puta pobeđivala na juniorskim prvenstvima Srbije, u disciplini skok udalj. U seniorskoj konkurenciji je u istoj disciplini postala prvak 2008. godine. Dnevni list Sport ju je 2008. proglasio za srpskog mladog sportistu godine. Ivanina majka Vesna takođe je bivša atletičarka. Ivanin prvi trener je bio Jani Hajdu,[6] a sada je Goran Obradović-Čele. Ona je članica i nastupa za Atletski klub Vojvodina iz Novoga Sada.

Ivana Španović (levo), Darija Klišina (sredina) i Sosten Mogenara (desno) na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u Ostravi 2011.

Učestvovala je i na Univerzijadi 2009. u Beogradu. Na njoj je pobedila skokom od 6,64, što je bio za 17 cm bolji rezultat od drugoplasirane Ruskinje Irine Krjačikove. Španović je svoj najbolji skok izvela u petoj seriji. To je bila prva zlatna medalja za Srbiju osvojena na Univerzijadi u Beogradu.

Na Evropskom prvenstvu za juniore 2009. održanom u Novom Sadu popravila je svoj lični rekord na 6,71 m ali joj ni to nije bilo dovoljno za zlato. Bila je druga iza Ruskinje Darije Klišine koja je postavila novi rekord prvenstva od 6,80 m.

Učestvovala je na Evropskom prvenstvu u Helsinkiju 2012. godine u skoku u dalj. Nije se plasirala u finale, a u kvalifikacijama je skočila 6,33 metara i zauzela 15. mesto.[7]

Pored nacionalnih rekorda u skoku udalj na otvorenom i u dvorani, Španović drži rekord u petoboju i trci na 60 metara u dvorani. Na svetskom prvenstvu u atletici održanom u Moskvi, avgusta 2013. godine Španović je osvojila bronzanu medalju sa svojim novim ličnim rekordom 6,82 metara. Krajem godine je proglašena za sportistkinju godine od strane Olimpijskog komiteta Srbije i Udruženja sportskih novinara Srbije, kao i za najbolju atletičarku Balkana.

Na Prvenstvu Balkana u atletici koje se održavalo u Istanbulu u Turskoj, Španović je 22. februara 2014. godine oborila državni rekord u skoku udalj rezultatom 6,92 m. Tom prilikom je osvojila zlatnu medalju.

Olimpijska medalja, evropska i svetska prvakinja[uredi | uredi izvor]

Ivana Španović na Mediteranskim igrama 2018. godine u Taragoni

Ivana Španović, jedina predstavnica Srbije, na Svetskom prvenstvu u dvorani 2016. osvojila je srebrnu medalju rezultatom 7,07 metara, što je novi nacionalni rekord Srbije. Pošto je taj rezultat bolji i od rekorda na otvorenom, to je i apsolutni rekord Srbije u skoku udalj za žene. Ovo je najveći uspeh srpskih atletičara na svetskim prvenstvima od kada se takmiče pod imenom Srbije. Postignuti rezultat 7,07 metara je deveti na svetskoj rang listi svih vremena u ženskoj konkurenciji u dvorani, a šesti na evropskoj rang listi.

Posle 60 godina osvojena je atletska medalja za Srbiju na Olimpijskim igrama.[8] Španović je osvojila bronzanu medalju 2016. u Riju, postavivši novi nacionalni rekord, skokom od čak 7,08 metara. Španović je osvojila svoju osmu medalju u nizu, koji traje još od Moskve 2013.[9]

Sezonu 2016. Španović je završila titulom u Dijamantskoj ligi sa ukupno pet trijumfa na mitinzima u Šangaju, Oslu, Stokholmu, Lozani i Parizu.[10]

Dana 5. marta 2017. godine osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u dvorani u Beogradu. Postavila je novi nacionalni rekord 7,24 metara kao i najbolji svetski rezultat sezone u dvorani i treći rezultat svih vremena, iza čuvene Hajke Dreksler i Galine Čistjakove.[4] Osvojila je miting Dijamanstske lige Atletisima 2017. u Lozani 6. jula 2017. godine, najduže je skočila u četvrtoj seriji, 6,79 metara, te ostavila iza sebe Amerikanke Šakelu Sonders, Tijanu Bartoletu i Ruskinju Dariju Klišinu.[11]

Na Svetskom prvenstvu 2017. u Londonu izborila je finale skokom u prvoj seriji, na kraju je zauzela četvrto mesto i posle devet uzastopnih takmičenja ostala bez medalje.[12] Na finalu Dijamantske lige u Briselu, Španović je zauzela prvo mesto skokom u poslednjoj seriji, osvojivši drugi put to takmičenje u karijeri.[13]

Španović je osvojila zlatnu medalju na Svetskom dvoranskom prvenstvu 2018. u Birmingemu, do zlata je došla skokom 6,96 m u četvrtoj seriji.[14] Treću uzastopnu zlatnu medalju je osvojila na Evropskom dvoranskom prvenstvu 2019. godine u Glazgovu.[15]

Na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020, Španović je zauzela prvo mesto u kvalifikacijama skoka u dalj sa preskočenih 7,00 metara.[16] Ipak, u finalu je skočila 6,91 metara, što je bilo dovoljno za četvrto mesto.[17]

Na Svetskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu 2022. godine, odbranila je zlatnu medalju i postala prvakinja sveta skokom od 7,06 m.[18]

Na Evropskom prvenstvu u Minhenu 2022. godine, osvojila je zlatnu medalju sa skokom od 7,06 m u prvoj seriji. Bila je to druga zlatna medalja za Ivanu na Evropskim prvenstvima na otvorenom.[19]

U Istanbulu 2023. godine na dvoranskom prvenstvu Evrope osvojila je bronzanu medalju sa preskočenih 6,91 m. Iste godine u Budimpešti stiže do svoje prve zlatne medalje na Svetskim prvenstvima na otvorenom sa novim rekordom Srbije od 7,14 m.

Oprema i sponzorstva[uredi | uredi izvor]

Španović je u oktobru 2016. godine predstavila novu sportsku opremu kompanije Nike u okviru kampanje „Nike Tech Fleece”. Prva je domaća sportistkinja koja je postala lice globalne Najki kampanje, i na taj način se uvrstila u ekipu najboljih svetskih sportista koji su uz njihov brend poput Rafaela Nadala, Kristijana Ronalda i Kobija Brajanta.[20]

Španović je zaštitno lice FOX brenda kompanije Vimport i snimila je reklamni spot.[21]

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Završila je Srednju poljoprivrednu školu u Zrenjaninu.[22] Ivanini roditelji su Ljubiša i Vesna Španović, koji su se takođe bavili sportom. Ima brata po imenu Nemanja koji je stariji tri godine od nje.[23]

Ivana Španović se udala za Marka Vuletu 26. septembra 2021. i promenila prezime. U decembru 2023.godine objavila je da se razvodi.[24]

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

Na otvorenom[uredi | uredi izvor]

Disciplina Rezultat Datum Mesto
Skok udalj 7,14 m 20. avgust 2023. Mađarska Budimpešta, Mađarska
Troskok 14,24 m 18. jun 2022. Rumunija Krajova, Rumunija
100 m 11,90 s 18. maj 2013. Srbija Sremska Mitrovica, Srbija

U dvorani[uredi | uredi izvor]

Disciplina Rezultat Datum Mesto
Skok udalj 7,24 m 5. mart 2017. Srbija Beograd, Srbija
60 m 7,31 s 31. januar 2015. Srbija Novi Sad, Srbija
Petoboj 4.240 bodova 19. januar 2013. Srbija Novi Sad, Srbija

Značajniji rezultati[uredi | uredi izvor]

Ivana Španović na Svetskom prvenstvu u dvorani 2014. Sopot (Poljska)
Ivana je osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Cirihu 2014. godine
Godina Takmičenje Lokacija Mesto Rezultat
 Srbija i Crna Gora
2005. Svetsko prvenstvo za mlađe juniore Maroko Marakeš, Maroko 8. 5,97 m
 Srbija
2006. Svetsko prvenstvo za juniore Kina Peking, Kina 7. 6,23 m
2007.
Evropsko prvenstvo u atletici u dvorani Ujedinjeno Kraljevstvo Birmingem, UK 18. 6,18 m
Svetsko prvenstvo za mlađe juniore Češka Ostrava, Češka 2. 6,41 m
Evropsko prvenstvo za juniore Holandija Hengelo, Holandija 2 (kv) 6,24 m
Evropski olimpijski festival mladih Srbija Beograd, Srbija 2. 6,20 m
2008.
Svetsko prvenstvo za juniore Poljska Bidgošč, Poljska 1. 6,61 m
Olimpijske igre Kina Peking, Kina 30. 6,30 m
2009.
Univerzijada Srbija Beograd, Srbija 1. 6,64 m
Evropsko prvenstvo za juniore Srbija Novi Sad, Srbija 2. 6,71 m
2010. Evropsko prvenstvo Španija Barselona, Španija 8. 6,60 m
2011. Evropsko prvenstvo za mlađe seniore Češka Ostrava, Češka 2. 6,74 m
Svetsko prvenstvo Južna Koreja Tegu, Južna Koreja NS NS
2012. Evropsko prvenstvo Finska Helsinki, Finska 15. 6,33 m
Olimpijske igre Ujedinjeno Kraljevstvo London, UK 11. 6,35
2013. Evropsko prvenstvo u dvorani Švedska Geteborg, Švedska 5. 6,68 m
Svetsko prvenstvo Rusija Moskva, Rusija 3. 6,82 m
2014. Svetsko prvenstvo u dvorani Poljska Sopot, Poljska 3. 6,77 m
Evropsko prvenstvo Švajcarska Cirih, Švajcarska 2. 6,81 m
2015. Evropsko prvenstvo u dvorani Češka Prag, Češka 1. 6,98 m
Svetsko prvenstvo Kina Peking, Kina 3. 7,01 m
2016. Svetsko prvenstvo u dvorani Sjedinjene Američke Države Portland, SAD 2. 7,07 m
Evropsko prvenstvo Holandija Amsterdam, Holandija 1. 6,94 m
Olimpijske igre Brazil Rio, Brazil 3. 7,08 m
2017. Evropsko prvenstvo u dvorani Srbija Beograd, Srbija 1. 7,24 m
Svetsko prvenstvo Ujedinjeno Kraljevstvo London, UK 4. 6,96 m
2018. Svetsko prvenstvo u dvorani Ujedinjeno Kraljevstvo Birmingem, UK 1. 6,96 m
Mediteranske igre Španija Taragona, Španija 1. 7,04 m
2019. Evropsko prvenstvo u dvorani Ujedinjeno Kraljevstvo Glazgov, Škotska 1. 6,99 m
2021. Olimpijske igre Japan Tokio, Japan 4. 6,91 m
2022. Svetsko prvenstvo u dvorani Srbija Beograd, Srbija 1. 7,06 m
Svetsko prvenstvo Sjedinjene Američke Države Judžin, SAD 7. 6,84 m
Evropsko prvenstvo Njemačka Minhen, Nemačka 1. 7,06 m
2023. Evropsko prvenstvo u dvorani Turska Istanbul, Turska 3. 6,91 m
Svetsko prvenstvo Mađarska Budimpešta, Mađarska 1. 7,14 m
Evropa
2014. Kontinentalni kup Maroko Marakeš, Maroko 2. 6,56 m

Pobede na mitinzima[uredi | uredi izvor]

Dijamantska liga[uredi | uredi izvor]

World Challenge[uredi | uredi izvor]

Međunarodni dvoranski mitinzi[uredi | uredi izvor]

2014
  • Švedska Stokholm

Svetska rang lista skakačica udalj svih vremena u dvorani[uredi | uredi izvor]

Stanje 21. maja 2018.[25]

Plasman Rezultat Ime Država Mesto Datum SSV
1 7,37 Hajke Dreksler  Istočna Nemačka Beč, Austrija 13. februar 1988. 1.
2. 7,30 Galina Čistjakova  SSSR Lipeck, SSSR 28. januar 1989. 4.
3. 7,24 Ivana Španović  Srbija Beograd, Srbija 5. mart 2017. 9.
4. 7,23 Britni Ris  SAD Istanbul, Turska 11. mart 2012. 11.
5. 7,20 Larisa Berežna  SSSR Gomelj, SSSR 5. februar 1989. 13.
6. 7,17 Jelena Hloptonova  SSSR Kišinjev, SSSR 16. februar 1985. 17.
7. 7,13 Džeki Džojner-Kersi  SAD Atlanta, SAD 5. mart 1994. 22.
8. 7,09 Helga Ratke  Istočna Nemačka Berlin 24. februar 1985. 28.
9. Inesa Kravec ZND Moskva, ZND 1. februar 1992. 30.
10. 7,05 Jolanda Čen  SSSR Gomelj, SSSR 4. februar 1989. 45,

* Skakačice čija su imena podebljana još su aktivne

Odlikovanja i nagrade[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „AK Vojvodina - O klubu - Dokumenti”. AK Vojvodina. 10. 4. 2015. Arhivirano iz originala 26. 08. 2017. g. Pristupljeno 08. 08. 2017. 
  2. ^ „Ivana rekordom do zlata u Pragu!”. B92 sport. 07. 03. 2015. Pristupljeno 08. 08. 2017. 
  3. ^ „SRPSKA KRALJICA Španovićeva prva na svetskoj rang listi!”. Blic. 20. 5. 2016. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  4. ^ a b „Španovićeva trećim skokom svih vremena do zlata!”. B92. 05. 03. 2017. Pristupljeno 05. 03. 2017. 
  5. ^ „Čudo Ivane Španović – 7,24 m”. Politika. 05. 03. 2017. Pristupljeno 08. 08. 2017. 
  6. ^ „First impressions – Ivana Spanovic”. 23. 5. 2016. Pristupljeno 10. 8. 2017. 
  7. ^ „21st European Athletics Championships, Olympic Stadium — All Results”. 10. 4. 2015. Arhivirano iz originala 23. 04. 2013. g. Pristupljeno 08. 08. 2017. 
  8. ^ „EVO I BRONZE: Ivana donela medalju u atletici posle 60 godina!”. mozzartsport.com. 18. 8. 2016. Arhivirano iz originala 21. 08. 2016. g. Pristupljeno 18. 8. 2016. 
  9. ^ „Medalja i od Ivane Španović - BRONZA!”. Mondo. 18. 8. 2016. Pristupljeno 18. 8. 2016. 
  10. ^ „Španovićeva drugim mestom u Cirihu završila sezonu iz snova!”. Mondo. 01. 09. 2016. Pristupljeno 01. 09. 2016. 
  11. ^ „POVRATAK ŠAMPIONKE Dijamantska liga: Ivana Španović posle povrede osvojila Lozanu”. Blic. 06. 07. 2017. Pristupljeno 09. 08. 2017. 
  12. ^ „Ivana Španović bez medalje na SP”. RTRS. 11. 8. 2017. Pristupljeno 12. 8. 2017. 
  13. ^ „Ivana PRESREĆNA zbog ZLATA u Briselu, pominjala i London!”. Srbija Danas. 01. 09. 2017. Pristupljeno 04. 09. 2017. 
  14. ^ „Konačno krunisana – Ivana Španović prvak sveta!”. b92 sport. 04. 03. 2018. Pristupljeno 05. 03. 2018. 
  15. ^ „Ivana Španović treći uzastopni put prvak Evrope!”. b92 sport. 03. 03. 2019. Pristupljeno 03. 03. 2019. 
  16. ^ „IVANA POLETELA I TO KAKO Španovićeva u finalu skoka udalj u Tokiju”. sport.blic.rs. 1. 8. 2021. Pristupljeno 11. 8. 2021. 
  17. ^ „ŠTETA, IVANA OSTALA BEZ MEDALJE! ŠPANOVIĆ ZAVRŠILA KAO ČETVRTA: Srpsku atletičarku šest centimetra delilo od odličja”. kurir.rs. 3. 8. 2021. Pristupljeno 11. 8. 2021. 
  18. ^ „SRBIJO DOBILA SI SVETSKOG ŠAMPIONA: Zlatna Ivana ZASIJALA u prepunoj Areni!”. kurir.rs. 20. 3. 2022. Pristupljeno 21. 3. 2022. 
  19. ^ „BOŽE PRAVDE U MINHENU: Pogledajte NEBESKI SKOK Ivane Vulete za ZLATO!”. kurir.rs. 18. 8. 2022. Pristupljeno 21. 8. 2022. 
  20. ^ „Ivana Španović je novo zaštitno lice „Najka. RTS. 11. 10. 2016. Pristupljeno 10. 8. 2017. 
  21. ^ „FOX skok - premijera nove reklame”. 01. 12. 2016. Arhivirano iz originala 11. 08. 2017. g. Pristupljeno 10. 8. 2017. 
  22. ^ „Ivana Španović: Dve godine srećne ljubavi”. Žena. 26. 4. 2017. Pristupljeno 10. 8. 2017. 
  23. ^ „Ona je prava lepotica, ali ni brat ne zaostaje za njom! Pogledajte kako izgleda Nemanja ŠPANOVIĆ”. Blic. 27. 10. 2014. Pristupljeno 10. 8. 2017. 
  24. ^ „Ivana Španović prezivaće se Vuleta”. Sportski žurnal. 27. 9. 2021. Pristupljeno 27. 9. 2021. 
  25. ^ „Svetska rang lista kakačica udalj svih vremena sajt IAAF”. IAAF. 20. 5. 2018. Pristupljeno 20. 5. 2018. 
  26. ^ „Tomislav Nikolić povodom Dana državnosti odlikovao 84 ličnosti i institucije”. Blic. 13. 2. 2017. Pristupljeno 15. 2. 2017. 
  27. ^ „Dodik odlikovao Ivanu Španović”. RTRS. 16. 10. 2018. Pristupljeno 16. 10. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]