Ivan Lovrenović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Lovrenović
Lični podaci
Datum rođenja(1943-04-18)18. april 1943.(81 god.)
Mesto rođenjaZagreb, ND Hrvatska

Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943) bosanskohercegovački je pisac i novinar.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju je završio u Mrkonjić Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu (odsek južnoslovenska književnost, jezik i etnologija).

Do 1976. je predavao književnost u gimnaziji u Mrkonjić Gradu, zatim je radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu i društvena pitanja „Odjek“ i kao glavni urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i „Svjetlost“.

Tokom 1992. godine je živeo u Sarajevu, a u periodu od 1993. do 1996. u izbeglištvu u Zagrebu i Berlinu. Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma se vratio u Sarajevo. Radi kao nezavisni publicista i kao dopisnik sarajevskog magazina „Dani“. Radio je i kao saradnik splitskog lista „Ferald Tribun“.

Publicistički rad[uredi | uredi izvor]

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1970. godine. Sarađivao je sa svim poznatim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Njegova proza, članci i eseji su prevođeni na nemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španski, poljski, češki, holandski, slovenački, makedonski i druge jezike. Lovrenovićevi eseji i članci o aspektima rata u Bosni su od 1992. do 1996. objavljivani u listovima i časopisima Njujork tajms (engl. The New York Times), Frankfurter rundšau (nem. Frankfurter Rundschau), Frankfurter algemajne cajtung (nem. Frankfurter Algemeine Zeitung), Cajt (nem. Die Zeit), Le Messager Europeen itd.

Uređivao je nekoliko kulturoloških biblioteka u „Svjetlosti“, u kojima je objavio sledeće knjige:

  • Bogdan Bogdanović Knjiga kapitela (1991),
  • Jurgis Baltrušaitis Fantastični srednji vijek (1991),
  • Ernst Benc Duh i život istočne crkve (1991),
  • Koran, reprint izdanja iz 1895. godine (1990),
  • Julijan Jelenić Kultura i bosanski franjevci I-II, reprint izdanja iz 1912-15. (1990),
  • Anto Kovačić Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene (1991),
  • Nerkez Smailagić Leksikon islama (1990).

Jedan je od pokretača i urednika magazina „Dani“. Bio je član uredništva časopisa za kulturu demokratije „Erasmus“ u Zagrebu i jedan od pokretača i urednika nezavisnog magazina „Tjednik“. Pokrenuo je i uredio dvadeset brojeva sarajevskoga časopisa za kulturu, nauku, društvo i politiku „Forum Bosnae“.

Između 1993. i 1997. sa Nenadom Popovićem je uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti „Ex Ponto“ u zagrebačkoj izdavačkoj kući „Durieux“. Uređivao je i književnu biblioteku „Dani“, u kojoj je tokom 2004/2005. godine objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača „Synopsis“ je pokrenuo i uređuje biblioteku „Iz Bosne Srebrene“ - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. veka u dvadeset tomova.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige:

  • Obašašća i basanja, poetska proza, Sarajevo 1975, Zagreb 2004.
  • Putovanje Ivana Frane Jukića, roman, Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005.
  • Bosna i Hercegovina, ilustrovana monografija, Sarajevo 1980.
  • Književnost bosanskih franjevaca, hrestomatija, Sarajevo 1982.
  • Skice, lajtmotivi, eseji, Banja Luka 1986.
  • Labirint i pamćenje, kulturnoistorijski esej o Bosni, Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994.
  • Liber memorabilium, roman, Zagreb 1994, 2003.
  • Ex tenebris, sarajevski dnevnik, Zagreb 1994.
  • Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, eseji, Berlin 1994.
  • Bosna, kraj stoljeća, eseji, članci, Zagreb 1996.
  • Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1998, 1999, 2004.
  • Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte, Bolcano-Beč 1998.
  • Bosna a Hercegovina: Kratky prehled kulturni historie, Prag 2000.
  • Bosnia: A Cultural History, London-Njujork 2001.
  • Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Zagreb 2002.
  • Ex tenebris, eseji, članci, razgovori, Zagreb 2005.
  • Duh iz sindžira, članci, eseji, polemike, Zagreb 2005.
  • Poslije kraja, hronike, Zagreb 2005.

Antologije:

  • Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka (sa Enverom Kazazom i Nikolom Kovačem), Sarajevo 2000.
  • Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki, Sarajevo 2005.

Tekstovi za dokumentarne filmove:

  • Sto godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1989;
  • Stoljeća Bosne Srebrene, 1990.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ivan Lovrenović, pristupljeno na dan 18. 11. 2011.