Ivacevički rejon
Ivacevički rejon Івацэвіцкі раён | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
Država | Belorusija |
Oblast | Brestska oblast |
Admin. centar | grad Ivaceviči |
Površina | 2.998,11 km2 |
Stanovništvo | 2009. |
— broj st. | 59.906 |
— gustina st. | 19,98 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Zvanični veb-sajt |
Ivacevički rejon (blr. Івацэвіцкі раён; rus. Ивацевичский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u severnom delu Brestske oblasti u Republici Belorusiji.
Administrativni centar rejona je grad Ivaceviči.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ivacevički rejon obuhvata teritoriju površine 2.998,11 km² i na 3. je mestu po površini među rejonima Brestske oblasti.[1] Graniči se na istoku sa Baranovičkim, Ljahavičkim i Gancavičim rejonom, na jugu je Pinski, na jugozapadu Ivanavski, na zapadu Bjarozavski, a na severozapadu Pružanski rejon (svi rejoni Brestske oblasti). Na severu graniči sa Slonimskim rejonom Grodnjenske oblasti.
Proteže se u pravcu zapad-istok u dužini od 83 km, odnosno od severa ka jugu 66 km. Ukupna dužina granica rejona je oko 250 km.
Oko 45% površine rejona je pod šumama, dok je oko 750 km² pod oranicama. Zemljište je uglavnom močvarno-tresetastog tipa i zauzima oko polovine teritorije rejona. Na teritoriji rejona postoji ukupno 11 jezera ukupne površine preko 5.000 ha, a najveće je Viganavsko jezero sa površinom od 2.600 ha.
Najveći vodotok na području rejona je reka Ščara (deo sliva Njemena) sa svojom pritokom Grivdom. Preko rejona prolazi i Aginski kanal.
Klima je umerenokontinentalna sa januarskim prosekom temperature od oko −5,5°C i julskim od 18,2°C. Godišnja suma padavina je oko 595 mm.
Jugoistočni deo rejona je pod upravom nacionalnog parka Bjaloveška šuma.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rejon je osnovan 15. januara 1940. kao Kosavski sa centrom u gradu Kosavi. Nakon što je radnička varoš Ivaceviči 1947. administrativno uređena kao gradsko naselje centar rejona je preseljen u to naselje, a samim tim je i promenjeno njegovo ime.
Rejon je kratkoročno rasformiran u periodu od 1962. do 1965. godine. Njegov administrativni centar Ivaceviči administrativno je uređen kao grad 1966. godine.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 59.906 stanovnika ili u proseku 20,02 st/km².[2]
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. |
---|---|---|---|---|---|
67.572 | 73.607 | 69.572 | 67.025 | 69.935 | 59.906 |
Osnovu populacije čine Belorusi (94,43%), Rusi (3,67%) i ostali (1,9%).
Administrativno rejon je podeljen na područje gradova Ivaceviči (koji je ujedno i administrativni centar rejona) i Kosava, na varoš Celjahani i na 18 seoskih opština.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Saobraćajnu infrastrukturu rejona čine železnica Brest—Minsk i drumski pravci M1 i E30 (Brest (Kozloviči)—granica ka Rusiji), R2 (Stovpci—Ivaceviči—Bjaroza—Kobrin), R6 (Ivaceviči—Lagišin—Pinsk—Stolin) i R44 (Ivaceviči—Kosava—Ružani—Skidalj).
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
U gradu Kosavi 1746. rođen je Tadeuš Košćuško - poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije. Borio se u Američkom ratu za nezavisnost kao pukovnik na strani Vašingtona. Za zasluge u tom ratu dobio je čin generala.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Administrativna podela Belorusije
- Brestska oblast
- Ivaceviči
- Kosava
- Celjahani
- Viganavsko jezero
- Tadeuš Košćuško
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
- ^ Результаты переписи 2009 года
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službena veb prezentacija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. oktobar 2020)
- Detaljnija mapa rejona
- Znamenitosti Ivacevičkog rejona