Ivacevički rejon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivacevički rejon
Івацэвіцкі раён
{{{caption2}}}
Položaj Ivacevičkog rejona
Država Belorusija
Oblast Brestska oblast
Admin. centargrad Ivaceviči
Površina2.998,11 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.59.906
 — gustina st.19,98 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Ivacevički rejon (blr. Івацэвіцкі раён; rus. Ивацевичский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u severnom delu Brestske oblasti u Republici Belorusiji.

Administrativni centar rejona je grad Ivaceviči.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ivacevički rejon obuhvata teritoriju površine 2.998,11 km² i na 3. je mestu po površini među rejonima Brestske oblasti.[1] Graniči se na istoku sa Baranovičkim, Ljahavičkim i Gancavičim rejonom, na jugu je Pinski, na jugozapadu Ivanavski, na zapadu Bjarozavski, a na severozapadu Pružanski rejon (svi rejoni Brestske oblasti). Na severu graniči sa Slonimskim rejonom Grodnjenske oblasti.

Proteže se u pravcu zapad-istok u dužini od 83 km, odnosno od severa ka jugu 66 km. Ukupna dužina granica rejona je oko 250 km.

Oko 45% površine rejona je pod šumama, dok je oko 750 km² pod oranicama. Zemljište je uglavnom močvarno-tresetastog tipa i zauzima oko polovine teritorije rejona. Na teritoriji rejona postoji ukupno 11 jezera ukupne površine preko 5.000 ha, a najveće je Viganavsko jezero sa površinom od 2.600 ha.

Najveći vodotok na području rejona je reka Ščara (deo sliva Njemena) sa svojom pritokom Grivdom. Preko rejona prolazi i Aginski kanal.

Klima je umerenokontinentalna sa januarskim prosekom temperature od oko −5,5°C i julskim od 18,2°C. Godišnja suma padavina je oko 595 mm.

Jugoistočni deo rejona je pod upravom nacionalnog parka Bjaloveška šuma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rejon je osnovan 15. januara 1940. kao Kosavski sa centrom u gradu Kosavi. Nakon što je radnička varoš Ivaceviči 1947. administrativno uređena kao gradsko naselje centar rejona je preseljen u to naselje, a samim tim je i promenjeno njegovo ime.

Rejon je kratkoročno rasformiran u periodu od 1962. do 1965. godine. Njegov administrativni centar Ivaceviči administrativno je uređen kao grad 1966. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 59.906 stanovnika ili u proseku 20,02 st/km².[2]

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 1999. 2009.
67.572 73.607 69.572 67.025 69.935 59.906

Osnovu populacije čine Belorusi (94,43%), Rusi (3,67%) i ostali (1,9%).

Administrativno rejon je podeljen na područje gradova Ivaceviči (koji je ujedno i administrativni centar rejona) i Kosava, na varoš Celjahani i na 18 seoskih opština.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Saobraćajnu infrastrukturu rejona čine železnica BrestMinsk i drumski pravci M1 i E30 (Brest (Kozloviči)—granica ka Rusiji), R2 (StovpciIvacevičiBjarozaKobrin), R6 (Ivaceviči—LagišinPinskStolin) i R44 (Ivaceviči—KosavaRužaniSkidalj).

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U gradu Kosavi 1746. rođen je Tadeuš Košćuško - poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije. Borio se u Američkom ratu za nezavisnost kao pukovnik na strani Vašingtona. Za zasluge u tom ratu dobio je čin generala.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]