Ilija Petrović (istoričar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilija Petrović
Puno imeIlija Petrović
Datum rođenja(1938-09-06)6. septembar 1938.(85 god.)
Mesto rođenjaKosor
 Kraljevina Jugoslavija
DržavljanstvoRepublike Srbije
NarodnostSrbin
UniverzitetNovi Sad
Zanimanjeistoričar
SuprugaLjubica
Decasinovi Dejan i Nemanja
RoditeljiMašan Petrović
Milica Petrović
RodbinaDr Dragoljub Petrović, brat; Miroljub Petrović (bratanac)
Nagrade"Mihailo Lalić" za knjigu "Crnogorska pohara Kuča" (2010)

Ilija Petrović (Kosor, kod Podgorice, 6. septembar 1938) srpski je istoričar i publicista. Bavi se srpskom istorijom novijega vremena.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu je pohađao na Ublima (kod Podgorice) i Pašićevu (Zmajevu), nižu gimnaziju sa malom maturom u Zmajevu, a veliku maturu položio je u Novom Sadu, u Drugoj višoj mešovitoj gimnaziji 'Jovan Jovanović Zmaj' (juna 1956). Studirajući vanredno, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na grupi za istoriju (januara 1967).”[1]

Njegov je brat dr Dragoljub Petrović, lingvist, a bratanac je poznati srpski teološki javni govornik Miroljub Petrović.[2]

„Ceo radni vek (1956-2000, od pripravnika do direktora i savetnika) proveo u PTT saobraćaju, za čije je obrazovne potrebe izradio dva udžbenika iz međunarodnog poštanskog saobraćaja. Svojim saopštenjima učestvovao na većem broju stručnih skupova u okviru Zajednice JPTT, a nekoliko tekstova objavljeno mu je u stručnom časopisu PTT saobraćaj u Beogradu.

Jedan od pokretača, vlasnika i urednika novosadske Samouprave, prvih privatnih novina u Srbiji postbrozovske ere (1986-1990). Godine 1989, još uvek u uslovima jednopartijskog sistema, član Inicijativnog odbora za formiranje Saveza radikalnih demokrata u Novom Sadu, prve izvankomunističke političke stranke u Srbiji novijeg vremena. Glavni i odgovorni urednik Srpske Zemlje, glasila Srpskog nacionalnog vijeća Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (1991-1992).

Od 1994. objavio četrdesetak knjiga, a za razne stručne časopise napisao približno toliko dužih ili kraćih tekstova, uglavnom sa tematikom iz srpske istorije s početka i kraja XX veka; za Enciklopediju Novog Sada napisao stotinak priloga: o ličnostima značajnim za nacionalnu i kulturnu istoriju Novog Sada, o srpskim dobrovoljcima u oslobodilačkim ratovima 1912-1918, o PTT saobraćaju, o planinarima; saradnik u prvoj knjizi Srpskog biografskog rečnika (A-B); otkrio jedan zabranjeni Zbornik Matice srpske za društvene nauke (iz 1959); na svetlo dana izneo zabranjenu knjigu "Hrvati u svetlosti istoriske istine", Beograd 1944, potpisanu “prezimenom” Psunjski, dešifrovao ovaj pseudonim i naučnoj i stručnoj javnosti predstavio njenog autora Velišu Raičevića (Trepča, kod Andrijevice, 1903 - Beograd, 1972).

Kako je to zapaženo u nekim recenzijama ili prikazima njegovih knjiga, u obradi pojedinih tema, koristeći se raspoloživom literaturom i objavljenim istorijskim izvorima, kao i konsultovanjem poznate arhivske i relevantne muzeološke građe, on na sebi svojstven način, neobičnom metodologijom i kompozicijom, uspeva da zađe u tamnu stranu onih delova naše novije istorije za koje se smatralo da su bez zatamnjenja. Nastojanje da od još uvek živih učesnika nekog događaja sazna pojedinosti koje nisu zabeležene a bez kojih bi slika tih događaja bila nepotpuna, predstavlja ga ne samo kao vrednog istraživača, već i kao krajnje savesnog istoričara. Snagom argumenata, poštovanjem činjenica, on uvek uspeva da zaokruži celinu iz koje se jasno mogu sagledati istorijski tokovi na srpskim narodnosnim područjima. U njegovim knjigama, uvek bolno oštrim ali i uvek veoma inspirativnim, lako se uočavaju greške i promašaji nacionalne politike, u kojima on nalazi odgovor na pitanje kako je došlo do stradanja i propadanja srpskog naroda, a u našem vremenu, danas, i do nestajanja istog tog naroda i njegove države. Za buduće istraživače i tumače novije srpske istorije, njegove knjige predstavljaće nezaobilazno štivo.

Svoje radove on objavljuje u uverenju da će to podstaći “istoričare od karijere” da se najzad “umešaju u svoj posao” i pred preostalim Srbima bar istaknu smislena pitanja pre nego što ih stihijski odgovori na srpsko pitanje ne učine zauvek besmislenim.

Njegovi radovi pisani su jasnim jezikom, tako da otkrivenim istorijskim istinama uvek mogu zadovoljiti radoznalost brojnih čitalaca, dok je istovremeno jedan deo tog čitališta iznenađen činjenicama koje su godinama ili decenijama skrivane. Jedan od urednika njegovih knjiga napisao je da mu je svaka rečenica, “ma koliko bila duga, jasna, precizna, umivena i lišena svake dvosmislenosti. Ako bi mu neko prigovorio zbog nečega što je napisao, on se nikad neće moći 'vaditi' na grešku u formulaciji, na nedorečenost ili na nedovoljnu preciznost u izrazu”. Bez namere da njegov jezički izraz karakteriše “onim ocenama koje se izriču uz delo velikih srpskih intelektualaca, kakvi su, na primer, Slobodan Jovanović ili Radovan Samardžić” taj će urednik napisati da se “već iz onoga što je rečeno, vidi da on u svom stilskom iskazu nepogrešivo sledi liniju tog najfinijeg srpskog intelektualnog soja. Mnoge deonice njegovih tekstova imaju relevantne karakteristike književnog diskursa”. A jedan od recenzenata njegovih knjiga zapisao je da ih odlikuje “andrićevski književni izraz”.

Na dan kad je otišao u penziju, 31. marta 2000. godine, u Glavnoj pošti u Novom Sadu našao se u prodaji prigodni koverat sa njegovim likom, a istoga dana, u istoj toj pošti bio je u redovnoj upotrebi i prigodni poštanski žig sa njegovim likom; tek nekolikim ličnostima u Drugoj i Trećoj Jugoslaviji pripalo je ovakvo priznanje za života.”[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Međunarodna poštanska služba, Novi Sad 1966, str. 157
  • Međunarodni poštanski promet, Zagreb 1968
  • Zmajevo 1973, Zmajevo 1974, str. 65-85
  • Zmajevo - Prilozi za monografiju, Zmajevo 1979, str. 9-15, 48-66. i 77-136
  • Planinari o planinarenju - Od Fruške gore do Monblana (u koautorstvu sa Borivojem Veljkovićem), Novi Sad 1990, str. 286
  • Prisajedinjenje Srema Srbiji 1918. godine, Ruma 1994, str. 80
  • Petrović, Ilija (1994). Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Novi Sad: Cvetnik. 
  • Petrović, Ilija (1996). Od vijeća do republike: Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Novi Sad: Cvetnik. 
  • Vojvodina Srpska 1918, Novi Sad 1996, str. 374
  • Srpska Zemlja - Prilozi za odgovor na srpsko pitanje, Novi Sad 1997, str. 309
  • Vernici Otadžbine - Srpski dobrovoljci iz prekomorskih zemalja 1912-1918, Novi Sad 1998, str. 436
  • Levica i Srpstvo 1848-1919, Novi Sad 1999, str. 397
  • Sveti srpski ratnici i proči, Novi Sad 1999, str. 214
  • Srem 1918 - Od Sirma do Srbije, Novi Sad 1999, str. 192
  • Dobrovoljačka kolonija Stepanovićevo (u koautorstvu sa Vasom Kolakom), Novi Sad 1999, str. 126
  • Starinci i novci, Novi Sad 2000, str. 175
  • Stepanovićevo - Prilog za monografiju, Novi Sad 2000, str. 310
  • Srpski dobrovoljci 1912-1918 - Brojke i sudbina, Novi Sad 2001, str. 151
  • Vremenik Telekijeve vlade - 16. februar 1939 - 3. april 1941, Novi Sad 2001, str. 120
  • Kerci u Pašićevu - Prilog za monografiju, Novi Sad 2002, str. 556
  • Lastari somborskog učiteljišta, Novi Sad 2003, str. 133
  • Srpska Krajina - Mart-jun 1992, Novi Sad 2003, str. 427
  • Kerski imenoslov, Novi Sad 2003, str. 169
  • Nepoznati 27. mart (u koautorstvu sa Vasilijem Matićem), Novi Sad 2004, str. 5-172
  • Spomenica novosadske PTT škole, Novi Sad 2004, str. 248
  • Brodolomnici pod Medovo, Novi Sad 2004, str. 95
  • Obzorja - Spomenica Planinarskog društva “Poštar” Novi Sad, Novi Sad 2005, str. 544
  • Pomenik svetih srpskih ratnika 1912-1918, str. 308
  • Sa svih strana srpski dobrovoljci 1912-1918, str. 298
  • Novosadska gimnazija Zmaj-Jovina - Naraštaj 1951-1956; Nastavnici, Novi Sad 2006, str. 224
  • Prilozi za Enciklopediju Novog Sada, Novi Sad 2006, str. 331
  • Demokratija s naličja (u koautorstvu sa Dragoljubom Petrovićem), Valjevo/Beograd/Srbinje 2006, str. 348
  • Srpska Krajina - Jul-oktobar 1992, Novi Sad 2007, str, 429
  • Brodolomnici pod Medovo (drugo prošireno i popravljeno izdanje), Novi Sad 2007, str. 142
  • Stranputice srpskoga pitanja, Novi Sad 2007, str. 370
  • Medicinske misije na srpskim ratištima 1912-1918, Novi Sad 2008, str. 138
  • Ka poreklu Drekalovu: Po knjigama starostavnim, Novi Sad 2009, str. 301
  • Stepanovićevo 1919-1945(Drugo popravljeno izdanje), Novi Sad 2009, str. 318
  • Nastavnici novosadske gimnazije 1731-1960, Novi Sad 2010, str. 381
  • Crnogorska pohara Kuča, Prvo izdanje, Podgorica 2010, str. 296
  • Srpski dobrovoljci iz Hercegovine i Bosne 1912-1918: Prekomorske zemlje, Novi Sad 2010, str. 82
  • Dobrovoljci iz Rusije u Srpsko-turskom ratu 1876, Novi Sad 2010, str. 136
  • Škotske žene uza Srbe 1914-1918, Novi Sad 2010, str. 122
  • Srpska Krajina - Novembar 1992-februar 1993, Novi Sad 2010, str. 422
  • Škotske žene uza Srbe 1914-1918, Novi Sad 2010, str. 122
  • Crnogorska pohara Kuča, Drugo izdanje, Podgorica 2011, str. 338
  • Srpsko pitanje na nizbrdici, Novi Sad 2012;
  • Izazovi srpskoga pitanja, Novi Sad 2013;
  • Povesna čitančica, Novi Sad 2013.
  • Progon slobodne reči : Pomirimo prijatelje - neprijatelji su smire­ni, Podgorica 2013;
  • Potraga za istinom, Novi Sad 2014;
  • Zaslužnici i opaske, Beograd 2014;
  • Brodolomnici pod Medovo, prigodno izdanje, Podgorica 2015;
  • Najgori đaci, Beograd 2015;
  • Slepilo vlastodržačko : Srbija protiv srpskih dobrovoljaca 1912­-1918, Beograd 2016;
  • Crnogorske i brdske, Podgorica 2016;
  • Ćerilica za ćirilicu : Srbi protiv sebe, Novi Sad 2016;
  • Vijek sjećanja : Stradanje crnogoskih dobrovoljaca pod Medovom 1916 (u koau­torstvu) Podgorica 2016;
  • Srbsko pismo, Novi Sad 2016;
  • Pomenik svetih srbskih ratnika 1912-1918 : a. Prekomorske zemlje, drugo prošireno izdanje, Novi Sad 2017;
  • Srbski genetski kod, Novi Sad 2017;
  • Crnogorska pohara Kuča 1856 : Kratki pregled, Novi Sad 2017;
  • Večita deca, Novi Sad 2017;
  • Izvori crnogorstvujućeg antisrbizma 1914-1919, Novi Sad 2018;
  • Ka poreklu Drekalovu : Po knjigama starostavnim, drugo pro­ši­reno iz­danje, Novi Sad 2018;
  • Vojvodina Srpska 1918, drugo prigodno izdanje, Beograd 2018;
  • Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, dru­go pro­šireno izdanje (prva knjiga iz edicije Srpska Krajina 1990-1995), Be­ograd 2018;
  • Srem 1918 : Od Sirma do Srbije, drugo prošireno, prigodno iz­da­nje, Novi Sad 2018;
  • Neprimetni zapisi, Novi Sad 2018;
  • Srpski dobrovoljci iz Srpske Krajine i Hrvatske : a. Preko­mor­ske zemlje, Novi Sad 2018;
  • Srem 1918 : Od Sirma do Srbije, treće, prigodno izdanje, Ruma 2018;
  • Izvorišta srbskoga stradanja, Novi Sad 2019;
  • Srbi na Golgote visu, Gornji Milanovac 2019.
  • Demokratija s naličja, drugo prošireno izdanje (u koautorstvu sa Dra­goljubom Petro­vi­ćem), Novi Sad 2019;
  • Slavonija, Baranja i Zapadni Srem : Od Vijeća do Republike, drugo iamenjeno izdanje, Beograd 2019;
  • Srpska Krajina - Mart-jun 1992, drugo izmenjeno izdanje, Beograd 2019;
  • Srpska Krajina - Jul-oktobar, drugo izmenjeno izdanje, Beograd 2019;
  • Srpska Krajina : Novembar 1992 - februar 1993, drugo izmenjeno izdanje, Beograd 2019;
  • Neodgovorna pisma, Novi Sad 2020;
  • Srbsko pitanje, Novi Sad 2020;
  • Izvorišta srbskoga stradanja, drugo prošireno izdanje, Gornji Milano­vac 2020;
  • Stepanovićevo 1920-1945, prošireno, prigodno izdanje, Novi Sad 2020;
  • Interesno jednoumlje, Novi Sad 2020;
  • Pomenik medicinskog osoblja sa strane 1912-1918, Novi Sad 2020;
  • Zapisi sa zapadne strane: 1990 - Ivanjdan 1991, Beograd 2021;
  • Zapisi sa zapadne strane: Ivanjdan 1991 - Nikoljdan 1991, Beograd 2021;
  • Zapisi sa zapadne strane: Pojutarje Nikoljadne 1991 - Jun 1992, Beograd 2021
  • Zapisi sa zapadne strane: Jun 1992 - Maj 1993, Beograd 2021;
  • Zapisi sa zapadne strane: Maj 1993 - Decembar 1995, Beograd 2021;
  • Krajiški spomenar, 2021.
  • Pleme Kuči: Po knjigama starostavnim, Podgo­rica;
  • Pitanja za jednoknjižnike, Beograd 2021;
  • Izvori crnogorstvujućeg antisrbizma 1914-1919, drugo izmenje­no izdanje, Podgorica;
  • Krivci i pravci, Beograd 2021;
  • Porobljena zemlja, Beograd 2021;
  • Crtice brozomorne, Gornji Milanovac 2021;
  • Srbska žrtva, Beograd 2022;
  • Nebeska Srbija, Beograd 2022;
  • Ugrožena vrsta, Beograd 2022;
  • Neodgovorna vlast, Novi Sad 2022;
  • Početni narod-majka, Novi Sad 2022.
  • Krajiški imenoslov, Beograd 2022;
  • Istoriokazi;
  • Hrvatska uljudba;
  • Arbanasi na Srbskoj Zemlji;
  • Koreni i duša;
  • Veština mogućeg.

Drugi radovi[uredi | uredi izvor]

  • Baranja i Zapadni Srem na putu ka Srpskoj Zemlji, Prisajedinjenje Vojvodine Kraljevini Srbiji 1918, Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 25. novembra 1992. godine u Novom Sadu povodom sedamdeset četvrte godišnjice prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji 1918, Novi Sad 1993, 141-158.
  • Izbeglištvo bez povratka, Godišnjak Istorijskog muzeja Vojvodine, Novi Sad 1993, 29-39.
  • O autorstvu knjige “Hrvati u svetlosti istoriske istine”, Rad Muzeja Vojvodine broj 36, Novi Sad 1994, 159-171.
  • Čvor srpsko-italijanskih odnosa, beseda na osnivačkoj skupštini Društva srpsko-italijanskog društva u Novom Sadu 15. maja 1994 (objavljeno u autorovoj knjizi Srpska zemlja - Prilozi za odgovor na srpsko pitanje, Novi Sad 1997, 258-271).
  • Jedan zabranjeni Zbornik Matice srpske, Zbornik za istoriju Matice srpske broj 51/1995, Novi Sad 1995, 137-211.
  • Srpska Zemlja, prilog za Drugi kongres srpskih intelektualaca u Beogradu 22-23. aprila 1994, Srpsko pitanje danas, Beograd 1995, 183-188.
  • Srem - iskonska Srpska Zemlja, Zbornik Zavičajnog muzeja Ruma broj I/1997, Ruma 1997, 29-45.
  • Vojvodinu Srpsku i danas treba braniti, Časopis za kulturu, umetnost i nauku “Luča” Subotica sveska 9/98, Subotica 1998, 112-117.
  • Srpski dobrovoljci u Prvom balkanskom ratu 1912-1913, saopštenje na Međunarodnom naučnom skupu Prvi balkanski rat - iskustva i pouke, u Domu Vojske Jugoslavije, Beograd, 15. oktobar 1997 (zbornik radova nije objavljen).
  • Dragutin J. Ristić - uzorni srpski ratni komandant, Zbornik Zavičajnog muzeja Ruma broj II/1998, Ruma 1998, 141-171
  • Srpskim dobrovoljcima ne da se da uđu u istorijski okvir, saopštenje na 'okruglom stolu' u Arhivu Srbije, Beograd, 5. novembar 1998 (zbornik radova nije objavljen).
  • Rečnik tuđica i manje poznatih riječi, Milorad Predojević Moj Brskut, Novi Sad 1998, 470-479.
  • Da li je umorstvo srpskog jezika već naručeno, Glasilo Matice srpske za kulturu usmene i pisane reči “Jezik danas” br. 7, Novi Sad 1998, 14-16.
  • Sremski dobrovoljci u Prvom svetskom ratu, Zbornik Zavičajnog muzeja Ruma broj III-IV, Ruma 2001, 159-206.
  • Srbi su stariji no što smo mislili, Jozef Šafarik, O poreklu Slovena, Arhiv Vojvodine i Slovenski institut, Novi Sad 1998, objavljeno u časopisu Srpski Sion, godina 110, sveska 1, Sremski Karlovci 2001, strane 52-54.
  • Bivši Srbi crnogorski (predato za Letopis Matice srpske u Novom Sadu i za subotičku 'Luču', ali je prećutano; objavljeno u autorovoj knjizi Starinci i novci, Novi Sad 2000, 81-107, a naći će se i u njegovoj knjizi Stranputice srpskoga pitanja, pripremljenoj za štampu).
  • Srpski dobrovoljci 1912-1918. iz Sremskih Karlovaca, Karlovačke novine, broj 10, Sremski Karlovci januar 2002, 11-12.
  • Hram i sveštenici u Zmajevu, Glasnik, Službeni list Srpske pravoslavne crkve Beograd, broj 4/2002, 96-108.
  • Ni pismo, ni polemika, Pogovor za spis Milorada Predojevića Brskutski inkvizitori, Novi Sad 2002, 81-84.
  • Tri veka srpske škole, Norma, časopis Učiteljskog fakulteta u Somboru, posvećen 225. godišnjici osnivanja Učiteljske škole u Somboru, broj 10/2003, 45-60).
  • Pripovest o Aleksiju Veziliću, Sveske Matice srpske broj 40, Novi Sad 2003, 55-72.
  • Rečnik nepoznatih i manje poznatih riječi, M. Predojević, Pile Čondola, Beograd 2003, 117-127.
  • Povijest o Brskutu i Brskućanima, predgovor za knjigu M. Predojevića Moj Brskut, drugo izdanje, Novi Sad 2004, 7-14.
  • Rečnik tuđica i manje poznatih riječi, M. Predojević Moj Brskut, drugo izdanje, Novi Sad 2004, 301-310.
  • Kerski imenoslov 18. veka, Onomatološki prilozi Srpske akademije nauka i umetnosti, Odeljenje za jezik i književnost - Odbor za onomastiku, broj 17, Beograd 2004, 421-455.
  • Strano medicinsko osoblje u srpskim oslobodilačkim ratovima 1912-1918, Dobrovoljački glasnik broj 25, Beograd 2005, 80-86 (objavljen je samo propratni tekst; preko 700 imena odbačeno).
  • Srpski dobrovoljci iz iseljeništva u oslobodilačkim ratovima 1912-1918, Dobrovoljački glasnik broj 5, Beograd 2005, 193-201.
  • Pomenik medovskih stradalnika (Dato za Dobrovoljački glasnik u Beogradu; još nije objavljeno, a da li će, ne zna se).
  • Srpski dobrovoljci iz rumunskog Banata 1914-1918, Temišvarski zbornik Matice srpske broj 4, Novi Sad 2006, 211-219.
  • Srpski dobrovoljci iz središnje Bačke 1912-1918 (Dato za Zbornik Muzejske zbirke u Vrbasu; još nije objavljeno).
  • Srpski dobrovoljci iz novosadske opštine 1912-1918 (Dato za Zbornik Muzeja grada Novog Sada; još nije objavljeno).
  • Koreni srpskog dobrovoljaštva (Dato za subotičku “Luču”, još nije objavljeno).
  • Novo doba (u koautorstvu sa Dragoljubom Petrovićem), “Slovo”, časopis za srpski jezik, književnost i kulturu broj 12, Nikšić 2007, 168-221.
  • Đorđe Natošević i obrazovanje mladih Srpkinjica, Zbornik radova sa naučno-stručne konferencije s međunarodnim učešćem “Zdravstveno vaspitanje u savremenim osnovnim školama”, Sombor 2007, 153-162; objavljeno u autorovoj knjizi Stranputice srpskoga pitanja, Novi Sad 2007, 313-332).
  • Pomenik brodolomnika sa Brindizija, pod Medovo, Prilog u knjizi: Marijan Miljić - Ilir Čapuni, “Medova 1916-2008 - U spomen potopljenim crnogorskim dobrovoljcima”, Podgorica 2008, 41-57.
  • Nije dobro pisati hvalospeve francuskim generalima, Srpske internetske novine “Istina”, broj 228, Beč 21. septembar 2008.
  • Vladika Rade i Kuči, Septembra 2008. dato za nučni skup o Petru II Petroviću Njegošu, održan sredinom marta 2009. u Matici srpskoj u Novom Sadu, u okviru Njegoševog odbora; rad nije uzet u obzir, pošto se njegov sastavljač prijavio ne zanajući da je to pozitivni skup. Potom je tekst dat za Matičin Zbornik za istoriju, ali do kraja 2009. godine nije objavljen niti je nagovešteno šta će se dogoditi s njim. Kako je autor na samom početku 2010. godine pripremio za štampu svoju knjigu “Crnogorska pohara Kuča”, ovaj je rad, neznatno izmenjen, u nju uključen kao posebno poglavlje pod naslovom Kuči i vladika Rade.
  • Za istinu o srpskoj prošlosti od početka. Saopštenje na naučnom skupu “Faktori odnosa snaga u srpsko hrvatskom sukobu”, u organizaciji Udruženja rezervnih vojnih starešina Srpske Krajine u Srbiji, Banja Junaković, kod Apatina, 28-29. novembar 2009; objavljeno u zborniku Rat za opstanak Srba Krajišnika I, Beograd 2010, 85-94.
  • Vojvoda Radonja Petrov Iliković Drekalović (oko 1670-1737)
  • Strana medicinska pomoć u srpskim oslobodilačkim ratovima 1912-1918. Saopštenje na 15. studeničkoj akademiji “800 godina srpske medicine”, Studenica 9-12. jun 2010.
  • Kako je 1915. godine u Srbiji ugušena epidemija pegavog tifusa. Saopštenje na 15. studeničkoj akademiji “800 godina srpske medicine”, Studenica 9-12. jun 2010.

Priredio[uredi | uredi izvor]

  • Mile Matejin, Eniologija: Energoinformacije beskraja, Novi Sad 1998.
  • Đuro Ćuk, Rujiška kod Zrmanje: Prilog za monografiju, Novi Sad 2006.
  • Dragoljub Petrović, Zlovremenik, Podgorica 2011.
  • Dušanov zakonik, Tekst pri­la­go­đen savremenom srbskom jezi­ku, Ško­la gusala Sandić, Beograd 2014;
  • Marko Miljanov Popović, Primeri čojstva i junaštva, pri­la­go­đe­no sa­vremenom srbskom jeziku, sa predgovorom, Škola gusala Sandić, Beograd 2015;
  • Dušanov zakonik, tekst pri­la­go­đen savremenom srbskom jezi­ku, drugo izdanje, sa predgovorom Jovana I. Deretića, Beograd 2016, str. 119;
  • Vesna Veizović, Srbija u fusnoti, Beograd 2017;
  • Marin Barleti, Opsada Skadra 1478 : Srbi brane staru presto­nicu, Novi Sad 2018;
  • Marin Barleti, Đurađ Kastriot Skenderbeg : Istorija i slav­na dela kneza epirskog, Novi Sad 2018;
  • Pavle Solarić, Rimljani slovenskog porekla, tekst pri­la­go­đen savreme­nom srbskom jezi­ku, Novi Sad 2018;
  • Milorad G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, tekst pri­la­go­đe­n sa­vre­menom srbskom jeziku, Beograd 2022(?).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Ilija Petrovic”. www.ilijapetrovic.com. Arhivirano iz originala 28. 01. 2020. g. Pristupljeno 18. 9. 2020. 
  2. ^ Petrović, Miroljub (10. 11. 2019). „K 632 - Da li su dedu Luke Modrića zaista ubili četnici?... Miroljub Petrovic”. Jutjub. Pristupljeno 17. 9. 2020. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]